Pratite nas

Analiza

IZBORNI TAKMACI – analize svih stranaka i kandidata (ORAH)

Objavljeno

na

Vinko Vukadin je pokušao napraviti analize svih stranaka i kandidata. U petom dijelu predstavljamo analizu ORAH-a

ORAH – tko o čemu vojnik o skraćenju….

[ad id=”68099″]

Orah je izrazito vjerodostojan primjerak hrvatskog političkog paradoksa po kojemu sve stranke godinama govore o moralu, a spadamo u red najkorumpiranijih država u svijetu.

Svaka stranka ima svoje ljestvice koje nudi biračima: HDZ komunizam iz postkomunstičko oligarhijske perspektive, SDP govori o poštenju iz perspektive vještih nasljednika komunisitčke imovine i nepotizma, MOST govori o antikultu ličnosti iz perspektive onih koji su sve nade uložili u dva lica, Pravaši govore o zajednici iz perspektive rascjepkanih na molekule.

U taj uzorak spada i Orah Mirele Holy, nekadašnje crne nade crvenog srca.

Nastali su kao produkt visoko postavljene moralne ljestvice, srušili se s crvenog trona zbog nepotizma da bi odmah nakon toga borba protiv nepotizma i korupcije postala njihova glavna točka programa. Moglo bi se reći da su tu eksperti prve ruke. Na njemačkom postoji izreka: “Što lopov misli to i priča”. Lopov najbolje zna kako zaštititi trgovinu od provala.

Nastanak Oraha je dakle usko povezan s nepotizmom koji je naravno problem u drugim strankama, ali ne u Orahu. Oni su napravili neku vrstu promjene identiteta.

Program koji nam Orah nudi je kombinacija okulta ličnosti, nešto zelene salate i puno crvene cikle koja miriše kao zamamno rješenje hrvatskih problema. U tom programu ima i dobrih sitnica, kao zeleni pristup bušenju Jadrana, ali i jako puno postkomunističke omladinske ideologije koja nam još uvijek nameće socijalizam ljudskog oblika, a zazire od svega nacionalnoga. Orah je veliko stablo pa je nekako shvatljivo da je izrastao na malo širem područjunego je to uska hrvatska kifla. Hrvatska kifla je za njih preuska pa je njihova solidarnost sa svima koji su anacionalni.

Orahova kampanja je počela odmah nakon pada njihove šefice, jedinog aduta, i osjećaja da bi mlada darkerica mogla uz pomoć crvenih mentora smijeniti liberalnog antisocijalista Milanovića.

Mediji su Mirelu iskovali u crno nebo kao granicu, tadašnji moćni predsjednik blijedoga lica je u Mireli osjetio erotsku privlačnost buduće koalicije koja bi mu doživotno donosila tantijeme. No, Milanović je bio malo jači od sićušne darkerice, a Mirela je morala samo od sebe stvarati tim, ekipu i program koji je bio barem trećinu od onoga što su nam servirali mediji.

Za Ivinih izbora je Orah, sukladno pionirskom refleksu, stao u isti tor i podupro naravno Josipovića, računajući da je to sljedeća stepenica na stubama koje vode u crveni raj.
Karakteristika svih crvenih grupacija i većine medija je da se u kriznim situacijama za ideju skupe ko ovce u toru i udaraju zadnjim nogama svakoga nacionalno vonjajućeg “kera”. No, nije bilo koristi, Ivo je potučen, kalkulacije se nisu ostvarile, ljudi su osjetili da crvena Mirela vlada crnom palicom uklanjanja svih koji se nisu pokazali dovoljno poslušni. U tome je Mirela sestra blizanka drugim kolegama u strankama, eventualno bez Petrova, koji pokušava igrati bazičnu demokraciju. Mirela ne podnosi proturječje, ona je očito odgojena u svijetu koji je ideološki precizan, a suvremeno genderiranje kao trend joj je dodao još i muške agresivnosti, tako da je Mirela neka vrsta umiljatog vođe bez brkova.

Ljudski i programski gledano Orah nema što ponuditi, ako ih odvojimo od matičnog gnijezda protumilanovćevih socijalista i Ive Josipovića.

Programski, osim zelenih tema, koje su dobro prezentirane, Orah predstavlja pokušaj zelene politike s crvenim srcem, što bi u Njemačkoj moglo proći, al u postkomunističkoj državi je to program propale omladinke. Ja ju uobičajeno zovem lubeničarkom, al to bi bilo neozbiljno u ozbiljnoj analizi.

Kampanja Oraha je zamrla onoga trenutka kad je Ivo Josipović postao marginalac i kad su Milanovićevi protivnici medijski postali opasni zbog reklama koje država i državna poduzeća nude navodno slobodnim medijima.

Sad je na njima da se nametnu pored mnoštva drugih potencijalnih medisjkih ljubimaca, a tu Mirela gubi bitku jer ne nudi ništa novoga, prerano se izrodila pa je očito i proces starenja za medije počeo ranije nego je trebalo.
Dodatni minus za Mirelu je da nju mediji percipitraju kao protivnika i Milanoviću, a ne samo Karamarku, a to je premalo u vremenima kad je Milanović medijska nada, a dionice Karamarkovih mogućih glasokradica skaču na burzi kalkulacije.

Što bi hrvatski narod dobio ako bi Orah ušao u Sabor?

Još jednoga zagovornika gender ideologije i crvenog pogleda na svijet koji je dobar jedino ako razmišlja ljevičarski. Po meni skoro ništa.

Možda je jedina pozitivna stvar što su oni dosta agresivni pa bi progurali i neke jako dobre stvari u odnosu na ekologiju i ekološki održivi razvoj. Tu bih čak i podržao Orah.

Orah je mali plod, izrazito čvrst, ako je originalan, a izrazito mekan ako je hibridna sorta.

Meni se čini da se kod našeg Oraha radi o hibridnom balkanskom modelu koji je tražen samo u vrijeme kad je Božić jer se od njega dobivaju slatki novinarski kolačići.

Vinko Vukadin

IZBORNI TAKMACI – analize svih stranaka i kandidata (HDZ)

IZBORNI TAKMACI –  analize svih stranaka i kandidata (SDP)

IZBORNI TAKMACI – analize svih stranaka i kandidata (Pravaši)

IZBORNI TAKMACI – analize svih stranaka i kandidata (MOST)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

HRejting: Predsjednica nema protivnika koji bi je mogao poraziti na izborima

Objavljeno

na

Objavio

U središnjem Dnevniku HTV-a počeli su s objavom rezultata drugog redovitog mjesečnog istraživanja HRejting.

Riječ je o dosad najvećem istraživanju raspoloženja hrvatskog biračkog tijela, koje je za HRT provela Promocija plus prema načelu “cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica”. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika pa je statistička pogreška samo +/- 2,62%. Anketa koju objavljuju provedena je od 12. do 18. travnja.

Da je jučer održan prvi krug predsjedničkih izbora HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović ponovno bi dobila najviše glasova – više od 35%. 17%  za njom zaostaje Zoran Milanović.

U odnosu na prošli mjesec potpora je aktualnoj predsjednici narasla za gotovo 1,5 posto. Svima ostalima ostala je ista ili pala. Zoranu Milanoviću potpora je pala za 1%.

Preostalih osam potencijalnih kandidata koje je testirao HRejting rasporedili su se ovako – najbliža je vodećem dvojcu bivša predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, a sad predsjednica Starta Dalija Orešković koju bi biralo 9,5 posto birača. Slijedi čelnik Živog zida s tek nešto više od 5% i gubitkom oko 1% glasova u odnosu na prošli mjesec. Sinčiću za vrat puše sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.

Jedan od SDP-ovih potencijalnih predsjedničkih kandidata Tonino Picula, najviše je pao u odnosu na ožujak. Više od 2 posto i sad je na manje od 4. Pali su, ali neusporedivo manje i prvi Mostovac Božo Petrov te Milan  Bandić.

Ovaj mjesec smo prvi put testirali još dva imena koja se spominju u kontekstu predjedničke kandidature – Brunu Esih i Predraga Freda Matića. Čelnica Neovisnih za Hrvatsku u premijernom nastupu od birača dobiva oko tri posto, a bivši SDP-ov ministar branitelja jedvo prelazi jedan.

Za SDP-ove potencijalne kandidate, HRejting pokazuje da ih SDP-ovi birači baš nisu prepoznali. Tako ih ni 10 posto ne bi glas dalo Toninu Piculi, a za također SDP-ovca Freda Matića glasalo bi samo 2% SDP-ovih birača.

Isto toliko podijelili bi i svi ostali koje je netko nekad spomenuo ili zaželio za predsjednika države. I jedna razlika ovih u odnosu na izbore za Hrvatski sabor i Europski parlament – broj neodlučnih birača u 1. krugu raste. U odnosu na prošli mjesec čak 3 i pol posto.

Kako dvoje najviše plasiranih kandidata prolaze u drugom krugu izbora?

Da je jučer održan drugi krug predsjedničkih izbora, Kolinda Grabar-Kitarović danas bi primala čestitke za drugi predsjednički mandat. Dobila bi gotovo 13% glasova više od protukandidata.

Za aktualnu predsjednicu glasovalo bi više od 53% birača, dok bi Zoran Milanović bio odabir njih 40%. Čak i kad bi se dogodilo nemoguće – da  pridobije svih 6 i pol posto neodlučnih – opet je otprilike isto toliko u zaostatku.

Nedostižnosti Kolinde Grabar-Kitarović sigurno pridonosi i jedan podatak iz HRejtinga – više od 10 posto SDP-ovih birača u drugom bi krugu glasovalo za HDZ-ovu kandidatkinju.

Disciplina HDZ-ovi birača, pak, i na predsjedničkim je izborima na djelu. Njih gotovo 95% ne dvoji koga treba zaokružiti.

Kako bi se između Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića podijelili glasovi njihovih protukandidata iz prvog kruga?

Nevjerojatni zvuči da bi gotovo 76% onih koji su u 1. krugu glasovali za SDP-ovca Tonina Piculu, u 2. zaokružilo HDZ-ovu kandidatkinju, a samo 16% Zorana Milanovića.

Nije očekivano ni 25% glasova koje bi Kolinda Grabar-Kitarović dobila od birača još jednog SDP-ovca – Predraga Freda Matića ili gotovo 23% glasova Dalije Orešković.

Iako je aktualna predsjednica donedavno slovila kao ikona hrvatske desnice, nastavi li se trenutačni trend HRejtinga, taj bi joj epitet uskoro mogao “oteti” bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović. Čini se da se nekim svojim izjavama i potezima s kraja premijerskog mandata te prijateljstvima i druženjima s pojedinim hrvatskim ratnim generalima ili istaknutim braniteljima, umilio dijelu desnog biračkog tijela. Tako bi gotovo 60% birača Mostovca Bože Petrova, u 2. krugu glasovalo za Zorana Milanovića. Dobio bi i ne malih 19% od Brune Esih.

Jedan zanimljiv detalj iz naše ankete može se iščitati o dvije stranke koje slove kao lijevo-liberalne. Prva je HSLS, a druga HNS, čiji je predsjednik dogovorio povijesni prebježnički akt. Odveo je svoju stranku od oporbenog SDP-a ka vladajućem HDZ-u. Ali je Ivan Vrdoljak svejedno nedavno javno podupro predsjedničku kandidaturu Zorana Milanovića.

No više od 30% HNS-ovih birača glas bi ipak dalo Kolindi Grabar Kitarović, a tek 10 posto više Zoranu Milanoviću. I HSLS-ovi birači pokazuju da teško mogu pozicionirati svoju stranku, pa jednak broj glasova od njih dobivaju i HDZ-ova kandidatkinja i bivši šef SDP-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Analiza političkih preferencija za EU izbore (2. dio)

Objavljeno

na

Objavio

Nastavljamo s analizom političkih preferencija u dvije nove županije i to Koprivničko križevačku i Sisačko moslavačku, koja je jedna od ključnih županija za dobivanje izbora, ponajprije parlamentarnih pa može poslužiti i kao usporedba za nadolazeće parlamentarne izbore. Ispitivanje je napravljeno u razdoblju od 14. do 17. travnja 2019 godine.

Piše: Ante Rašić

Ono što se primjećuje je evidentan pad HDZ-a i iznenađujući rast SDP-a, kao i pojedinih političkih opcija kojih nije bilo na izborima 2014., što se prije svega odnosi na Živi zid i listu Marijane Petir.

Dok je na izborima 2014. Narodna koalicija predvođena SDP-om u Koprivničkoj–križevačkoj županiji uz izlaznost od 20,93 % osvojila 5.845 glasova ili 27,92 %, da su danas izbori, SDP bi samostalno osvojio čak 11.211 glasova ili vrtoglavih 53,57 %, odnosno 5.366 glasova više nego 2014. godine.

HDZ je 2014. godine osvojio 9149 glasova ili 43,71 % u sklopu Domoljubne koalicije, dok bi sada samostalno osvojio tek 14,29 % ili skromnih 2.990 glasova, čak 6.159 manje nego 2014.

Po HDZ još više poražavajući rezultati stižu iz Sisačko-moslavačke županije, gdje po trenutnim podacima HDZ doživljava pravu kataklizmu, bez obzira na to što ni SDP ne ostvaruje rezultat bolji od 2014. godine, no događa se velika disperzija glasova pa veliki broj stranaka ili lista osvaja glasove iznad ili neznatno ispod izbornog praga.

Tako je HDZ 2014. godine u sklopu Domoljubne koalicije, osvojio 16.651 glas ili 45,37 % uz izlaznost od 23,31 % dok bi danas osvojio tek 3.490 glasova ili za tu stranku skromnih 9,51.

SDP 2014. godine imao je rezultat od 9.790 glasova ili 26.68 % dok bi danas osvojio 9.584 glasa ili u postocima 26,19. Tako u ovoj županiji HDZ ima ogromni pad osvojenih glasova od čak 13.161, dok je pad SDP-a, zanemarivih 206 glasova.

U ukupnom zbroju, nakon 19 županija i prvog od tri kruga ispitivanja, HDZ ima 19,13 % , a SDP 17,87 %. Iako će se ovi rezultati mijenjati nakon svakog kruga, te ne pokrivaju cijelu Hrvatsku, pošto u analizu nisu uključeni Grad Zagreb i Istarska županija, evidentan je trend pada HDZ-a i trend rasta SDP-a.

Analizu takvih rezultata, prepuštamo političkim analitičarima i analitičkim odijelima tih stranaka. Naš jedini cilj je nepristrano prikazati trenutni odabir građana i usporediti ga s rezultatima iz 2014 godine.

Analizu za Grad Zagreb i Istarsku županiju, koji bi mogli poremetiti odnos snaga između HDZ-a i SDP-a, kao i kod nekih koalicija, objavit ćemo u sljedećoj analizi.

Napomena: Analiza je rađena nepristrano i objektivno, te se radi sukladno svim standardima u tri navrata ispitivanja po županijama plus Grad Zagreb. Naziv agencije koja vrši ispitivanje, sukladno dogovoru s njom, nećemo objaviti do zadnje analize neposredno pred izbore, kako bi se izbjegli pritisci bilo kakve vrste.

Analiza političkih preferencija za EU izbore (1. dio): Mrtva utrka SDP-a i HDZ-a, dramatičan pad HDZ-a u Slavoniji, kazna za nebrigu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari