Pratite nas

BiH

Izborni zakon određuje sudbinu BiH

Objavljeno

na

Izmjene Izbornog zakona nametnule su se kao temeljno pitanje o čijem rješavanju ovisi  smjer u kojem će se kretati Bosna i Hercegovina. Činjenica da se rješavanje problema izbornog zakonodavstva našlo u fokusu razgovora državnih čelnika BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije u Mostaru ilustrira nužnost uspostave ravnopravnosti hrvatskog naroda radi stabilnosti političke situacije ne samo u BiH nego i zemalja u okruženju, piše Pejo Gašparević/HMS

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković je tom prigodom istaknuo kako je ravnopravnost Hrvata U BiH “za Hrvatsku jedna od ključnih tema,” te je nužna izmjena izbornog zakonodavstva.

“Ako je duh Daytonskog mirovnog sporazuma bio jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna naroda, onda je duh tog Daytonskog sporazuma bio da tri člana Predsjedništva, svaki bude iz jednog od tri konstitutivna naroda. Jako je važno da metodologija kojom se biraju u Predsjedništvo bude takva da se zajamči izbor legitimnih predstavnika. To je, po mom sudu, minimum koji je bitan za ravnopravnost Hrvata u BiH,” rekao je Plenković.

Ove Plenkovićeve riječi na posve jasan način poručuju kako Hrvatska bez kalkulacija traži ozakonjenje ravnopravnosti Hrvata u BiH. Takvo stajalište Hrvatska izvire iz njene uloge supotpisnice Daytonskog sporazuma prije 22 godine.

U međuvremenu Hrvatska je postala članica Europske unije i NATO-saveza čime su porasli i njeni kapacitet za oblikovanje mira i stabilnosti na jugoistoku Europe. Institucionalnim obespravljivanjem Hrvata instaliranjem platformaške vlasti i nametanjem Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH i reda hrvatskog naroda, iako za to nije dobio većinsku glasačku potporu Hrvata, kreirana je dugogodišnja politička kriza i nestabilnost u BiH. Eventualnim ponavljanjem sličnog scenarija na izborima 2018. godine posijalo bi se sjeme nove političke nestabilnosti koja bi mogla ugroziti i opstojnost BiH.

Čini se kako u bošnjačkom vodstvu sazrijeva svijest o opasnostima koje vrebaju po sudbinu BiH ukoliko se ne izmjeni sadašnje izborno zakonodavstvo koje je omogućavalo da se bošnjačkim glasovima bira Komšića za člana Predsjedništva BiH i da se formira platformaška vlast u koju se instaliralo one hrvatske dužnosnike koji su po volji Bošnjacima a ne odraz glasačke volje Hrvata. Takva svijest očituje se u izjavi bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića na mostarskom summitu državnih čelnika BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije kako je u ime bošnjačke strane “spreman na ustupke.”

“Što se tiče bošnjačke strane, očekuje se da pomognemo Hrvatima da imaju autentične predstavnike u Predsjedništvu, Domovima naroda. Rekao sam što je preduvjet s moje strane. Dakle, nikakvih novih etnički baziranih entiteta i nikakvih priča o podjeli Bosne i Hercegovine, nikakvih referenduma. Ako smo sva trojica spremni na te korake, onda idemo. A mislim da jesmo, mislim da postoji ta spremnost”, kazao je Izetbegović.

Ova Izetbegovićeva izjava prožeta je kontradiktornostima, s jedne strane spominje se pravo Hrvata da imaju “autentične predstavnike u Predsjedništvu i Domovima naroda,” ali odmah nakon toga on uzurpira to pravo postavljanjem uvjeta. Ako se želi međunacionalni sklad u BiH onda su “autentični predstavnici” nekog naroda, u ovom slučaju Hrvata, nužnost koja ne trpi nikakvo uvjetovanje. “Autentični predstavnici” ili to jesu i u tom slučaju se konzumira nacionalna ravnopravnost, ili to nisu i u tom se slučaju obavlja krađa ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Izetbegovićevo polivalentno stajalište kojim uvjetuje “autentične predstavnike” Hrvata u BiH, čini se, odraz je njegove poljuljane političke perspektive nakon što je nedavno neuspješno završio njegov angažman kojim se od Međunarodnog suda pravde (ICJ) tražila revizija presude protiv Srbije iz 2007. godine kojom je ta zemlja oslobođena odgovornosti za genocid počinjen u BiH. Takav fijasko pretvorio je Izetbegovića u metu iznimno žestokih bošnjačkih kritika.

Izetbegović je trenutačno u političkom klinču. Njegovo bezuvjetno prihvaćanje “autentičnih predstavnika” Hrvata u BiH moglo bi dodatno ugroziti njegovu uzdrmanu poziciju na bošnjačkoj političkoj sceni, na kojoj je stvorena navika da se na potrebu za ravnopravnošću Hrvata gleda s prepoznatljivom nesklonošću i podozrenjem.

No, s druge strane Izetbegovićevo eventualno protivljenje “autentičnim predstavnicima” hrvatskog naroda moglo bi ga izložiti propitivanju iz međunarodnih, a posebice iz krugova Europske unije o njegovoj opredijeljenosti između integracija u EU i privrženosti turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu koji je zaoštrio svoje odnose s Europskom unijom.

Bošnjački su predstavnici nedavno u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Federacije BiH bez nazočnosti Hrvata prihvatili rezoluciju kojom se osuđuje zagovaranje federalizacije BiH. Treba podsjetiti kako se “načela federalizacije” zagovaraju u nedavno prihvaćenoj rezoluciji Europskog parlamenta. Znakovito je kako su bošnjačke stranke rekle “ne” federalizaciji BiH u vrijeme rasplamsale Erdoganove retoričke ofenzive na Europsku uniju u kojoj na račun EU vrcaju njegove kvalifikacije najteže kategorije kao što je “fašizam,” i kojima on upozorava Europljane da “neće mirno hodati ulicama.”

Indikativno je kako bošnjački politički čelnici zauzimajući se za integracije BiH u Europsku uniju istodobno ne reagiraju na Erdoganovo teško retoričko topništvo usmjereno na istu tu Europsku uniju./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvati izabrali legitimne predstavnike u Dom naroda

Objavljeno

na

Objavio

Hoće li blokirati vlast dok se ne promijeni Izborni zakon?

Dom naroda Parlamenta FBiH popunjava se recipročno iz županija kojih ima 10, a mogućnost za političke makinacije leži u činjenici da se vrijednost glasa mjeri različito pa je tako Bosansko-podrinjska županija koja po popisu ima samo desetak Hrvata u tomu smislu jednako vrijedna kao i Posavska ili Zapadnohercegovačka.

Dom naroda Parlamenta FBiH značajan je u tomu što neposredno bira i Vladu Federacije, predsjednika Federacije te izaslanike u Državni dom naroda.

U trenutnom sazivu, Hrvati u ovom domu imaju dvotrećinsku većinu, a unatoč otvorenim pokušajima bošnjačke političke elite nisu uspjele u nametanju šest svojih Hrvata.

Sada je, što nije pravilo, nego iznimka, federalni Dom naroda što se tiče Hrvata popunjen legitimnim predstavnicima, no nema jamstva da će to biti i ubuduće, piše Direktno.hr.

Državni Dom naroda u kojem sjedi po pet Hrvata, Srba i Bošnjaka najjači je do sada, a u njemu će tako biti neke od najznačajnijih političkih osoba u BiH poput Bakira Izetbegovića ili Dragana Čovića.

Politolog Ivan Kraljević s odsjeka Politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru smatra da je to tako jer će se neki politički procesi i formalno rješavati unutar ovog doma.

”Dom naroda BiH, ako bi se vodili političkom težinom i političkim kapitalom osoba koje su delegirane, ovoga je puta uistinu vrlo jak. Moglo bi se reći kako su unutra sve ‘glavne face’ i njihovi ljudi od najvećeg povjerenja. Ovako politički jak sastav državnog Doma naroda može predstavljati kvalitetnu osnovu za stvaranje uvjeta za pokretanje određenih procesa koji će voditi prema dogovoru o najvažnijim pitanjima. Možda ponajviše oko izmjena izbornog zakonodavstva. Vjerujem kako su toga svjesni i predsjednici najjačih bošnjačkih i hrvatskih stranaka. Zato nije iznenađenje što su unutra i Bakir Izetbegović i Dragan Čović, jer u ovome trenutku nisu mogli ostati izvan poluga odlučivanja. Oni neće biti ‘obični pregovarači’. Dakle, ciljano su unutra kako bi imali kontrolu nad aktualnim političkim događanjima. SDA (i vjerojatno SBB), HDZ BiH i SNSD imat će kontrolu i na državnoj i na federalnoj razini. O njihovoj dobroj volji i spremnosti za iskrenu suradnju ovisit će svi procesi u Bosni i Hercegovini”, smatra politolog Kraljević.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić koji odlično poznaje političke prilike u BiH stava je da su bošnjačke stranke proučile sve zakonske rupe kako bi Hrvatima mogli nametnuti političke predstavnike, no da im to nije pošlo za rukom s obzirom na to da su stranke okupljene oko HNS-a koji čini 99 posto biračke volje bh. Hrvata izabrale dvije trećine izaslanika u ovom Domu.

”Dom naroda posljednja je brana političke i institucionalna opstojnosti Hrvata i zato je bilo iznimno važno da Hrvati imaju dvotrećinsku većinu u klubu ovoga naroda. Bez Hrvata neće biti moguće donijeti bilo kakvu odluku u Parlamentu niti ustrojiti vlast mimo ovoga naroda. No, kako su bošnjačke stranke prostudirale sve zakonske i ustavne rupe, u Domu naroda bit će i ‘Hrvati’ Anel Šahinović i Edim Fejzić”, rekao je Večernjakov novinar za Direktno.hr.

No, na pitanje je li imperativ blokirati Vladu FBiH dok ne dođe do promjene izbornog zakona, Kraljević podsjeća na novonastalu tišinu oko priče da nema uspostave vlasti do izmjena izbornog zakona, ali, smatra on, to ne mora značiti da se od ovog principa odustalo.

”Gledajući iz perspektive hrvatskog biračkog tijela izmjene izbornog zakonodavstva bi trebale biti imperativ i crta preko koje se ne smije olako prijeći. Oni očekuju kako njihovi politički predstavnici neće ponovno pokleknuti i zbog fotelja u vlasti odustati od borbe za ravnopravnost svoga naroda. HDZ BiH je toga sigurno svjestan. No, u polici, poglavito bosanskohercegovačkoj, nikad se ne zna. Nadam se kako ova posljednja tišina oko promjene izbornog zakona, kao uvjeta bez kojeg se neće ući u vlasti, nije naznaka odustajanja od toga. Odustajanje od izmjena izbornog zakona bio bi novi udarac u konstitutivnost hrvatskog naroda i njegovo obespravljivanje u BiH”, rekao je Kraljević.

Krešić dodaje i da je iznimno važno nastaviti na priči o blokadi vlasti na razini FBiH dok ne dođe do izmjena izbornog zakona koji bi spriječio fenomene poput Komšićevog.

”Zato je iznimno značajno provesti presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić kako bi se izbjegla mogućnost da ‘Hrvati po zanimanju’ otimaju pozicije ovome narodu, kao što je to u Predsjedništvu BiH Željko Komšić. Stoga podržavam i pozivam stranke Hrvata u BiH da ne popuste i ne dopuste uspostavu vlade Federacije BiH bez izmjena Izbornog zakona koji bi onemogućio ponavljanje fenomena Sejdo Bajramović, odnosno, Željko Komšić na svim razinama”, rekao je novinar Večernjeg lista.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Izetbegović: Nova vlast u BiH samo ako Dodik i Čović ne budu postavljali uvjete

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u četvrtak je potvrdio kako je moguće ubrzo dovršiti proces uspostave nove vlasti u Bosni i Hercegovini na svim razinama, ali je pritom istaknuo kako će se to dogoditi jedino ukoliko očekivani partneri sa srpske i hrvatske strane ne budu postavljali uvjete poput blokiranja puta ka članstvu u NATO-u ili izmjena izbornog zakona.

Nakon još jednog kruga pregovora o budućoj koaliciji kojega je ovog puta vodio sa predstavnicima Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) koja ima uporište u Unsko-sanskoj županiji Izetbegović je novinarima u Sarajevu kazao kako se “stvari se kreću u dobrom smjeru” jer postoje jasni nagovještaji kako će izgledati koalicije na državnoj i federalnoj razini te u nekim županijama.

Kazao je kako nema nikakvih zapreka za imenovanje Zorana Tegeletije iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika za novog predsjedatelja Vijeća ministara BiH kada on jasno izloži prihvatljiv program rada.

“Očekujemo da Tegeltija predloži program rada i da sa strane SNSD ne bude uvjetovanja kako bi za njega mogli podići ruku”, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako to znači da Dodikov kandidat mora jasno potvrditi da će se držati ustava i važećih zakona uključujući tu Zakon o obrani koji predviđa članstvo BiH u NATO-u.

To pitanje glavna je zapreka za uspostavu nove vlasti na državnoj razini jer SNSD odbija sudjelovati u donošenju bilo kakvih odluka bitnih za približavanje BiH članstvu NATO-u, a pritom se pozivaju na rezoluciju Narodne skupštine RS iz 2017. godine kojom je nametnuta politika vojne neutralnosti tog entiteta.

Iako su u SDA ranije načelno prihvatili SNSD za koalicijskog partnera Izetbegović je izrijekom potvrdio kako o nove vlasti nema ništa sve dok Dodikova stranka odbija provoditi važeće odluke i zakone.

“Ne inzistirano ni na čemu osim da se držimo ustava i zakona, a druga (srpska) strana traži da se tu nešto ‘popusti’ “, kazao je Izetbegović ističuči kako se na takav način ne može formirati vlast jer ne može biti supremacije entiteta nad državom.

“Mi takve ustupke nećemo napraviti”, poručio je Izetbegović dodajući kako to važi i za eventualna uvjetovanja s hrvatske strane, konkretno u odnosu na potrebu promjene izbornog zakona, što je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ranije spominjao kao preduvjet uspostave vlasti i u Federaciji BiH i u državi.

“To se ne može prebiti preko koljena u mjesec dana. Na tome radimo godinama i vjerujem da ni HDZ niti Čović neće na tome inzistirati”, kazao je Izetbegović.

Predsjednik A-SDA Nermin Ogrešević potvrdio je novinarima kako su u njegovoj stranci spremni surađivati sa SDA jer na taj način žele ojačati bošnjački blok u budućoj vladajućoj koaliciji.

Blok lijevih stranaka, okupljen oko Socijaldemokratske partije (SDP BiH), ranije je odbio Izetbegovićevu ponudu za koaliranje pa SDA sada traži partnere u strankama s bošnjačkim predznakom poput A-SDA, Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića i Partije demokratske akcije (SDA), čije je sjedište u Tuzli, a formirali su je bivši članovi SDA nezadovoljni politikom koju je vodio Izetbegović.

(Hina)

Čović: Vjerujem da će BiH dobiti mandatara za Vijeće ministara u sljedećih sedam dana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari