Pratite nas

BiH

Izborni zakon određuje sudbinu BiH

Objavljeno

na

Izmjene Izbornog zakona nametnule su se kao temeljno pitanje o čijem rješavanju ovisi  smjer u kojem će se kretati Bosna i Hercegovina. Činjenica da se rješavanje problema izbornog zakonodavstva našlo u fokusu razgovora državnih čelnika BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije u Mostaru ilustrira nužnost uspostave ravnopravnosti hrvatskog naroda radi stabilnosti političke situacije ne samo u BiH nego i zemalja u okruženju, piše Pejo Gašparević/HMS

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković je tom prigodom istaknuo kako je ravnopravnost Hrvata U BiH “za Hrvatsku jedna od ključnih tema,” te je nužna izmjena izbornog zakonodavstva.

“Ako je duh Daytonskog mirovnog sporazuma bio jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna naroda, onda je duh tog Daytonskog sporazuma bio da tri člana Predsjedništva, svaki bude iz jednog od tri konstitutivna naroda. Jako je važno da metodologija kojom se biraju u Predsjedništvo bude takva da se zajamči izbor legitimnih predstavnika. To je, po mom sudu, minimum koji je bitan za ravnopravnost Hrvata u BiH,” rekao je Plenković.

Ove Plenkovićeve riječi na posve jasan način poručuju kako Hrvatska bez kalkulacija traži ozakonjenje ravnopravnosti Hrvata u BiH. Takvo stajalište Hrvatska izvire iz njene uloge supotpisnice Daytonskog sporazuma prije 22 godine.

U međuvremenu Hrvatska je postala članica Europske unije i NATO-saveza čime su porasli i njeni kapacitet za oblikovanje mira i stabilnosti na jugoistoku Europe. Institucionalnim obespravljivanjem Hrvata instaliranjem platformaške vlasti i nametanjem Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH i reda hrvatskog naroda, iako za to nije dobio većinsku glasačku potporu Hrvata, kreirana je dugogodišnja politička kriza i nestabilnost u BiH. Eventualnim ponavljanjem sličnog scenarija na izborima 2018. godine posijalo bi se sjeme nove političke nestabilnosti koja bi mogla ugroziti i opstojnost BiH.

Čini se kako u bošnjačkom vodstvu sazrijeva svijest o opasnostima koje vrebaju po sudbinu BiH ukoliko se ne izmjeni sadašnje izborno zakonodavstvo koje je omogućavalo da se bošnjačkim glasovima bira Komšića za člana Predsjedništva BiH i da se formira platformaška vlast u koju se instaliralo one hrvatske dužnosnike koji su po volji Bošnjacima a ne odraz glasačke volje Hrvata. Takva svijest očituje se u izjavi bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića na mostarskom summitu državnih čelnika BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije kako je u ime bošnjačke strane “spreman na ustupke.”

“Što se tiče bošnjačke strane, očekuje se da pomognemo Hrvatima da imaju autentične predstavnike u Predsjedništvu, Domovima naroda. Rekao sam što je preduvjet s moje strane. Dakle, nikakvih novih etnički baziranih entiteta i nikakvih priča o podjeli Bosne i Hercegovine, nikakvih referenduma. Ako smo sva trojica spremni na te korake, onda idemo. A mislim da jesmo, mislim da postoji ta spremnost”, kazao je Izetbegović.

Ova Izetbegovićeva izjava prožeta je kontradiktornostima, s jedne strane spominje se pravo Hrvata da imaju “autentične predstavnike u Predsjedništvu i Domovima naroda,” ali odmah nakon toga on uzurpira to pravo postavljanjem uvjeta. Ako se želi međunacionalni sklad u BiH onda su “autentični predstavnici” nekog naroda, u ovom slučaju Hrvata, nužnost koja ne trpi nikakvo uvjetovanje. “Autentični predstavnici” ili to jesu i u tom slučaju se konzumira nacionalna ravnopravnost, ili to nisu i u tom se slučaju obavlja krađa ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Izetbegovićevo polivalentno stajalište kojim uvjetuje “autentične predstavnike” Hrvata u BiH, čini se, odraz je njegove poljuljane političke perspektive nakon što je nedavno neuspješno završio njegov angažman kojim se od Međunarodnog suda pravde (ICJ) tražila revizija presude protiv Srbije iz 2007. godine kojom je ta zemlja oslobođena odgovornosti za genocid počinjen u BiH. Takav fijasko pretvorio je Izetbegovića u metu iznimno žestokih bošnjačkih kritika.

Izetbegović je trenutačno u političkom klinču. Njegovo bezuvjetno prihvaćanje “autentičnih predstavnika” Hrvata u BiH moglo bi dodatno ugroziti njegovu uzdrmanu poziciju na bošnjačkoj političkoj sceni, na kojoj je stvorena navika da se na potrebu za ravnopravnošću Hrvata gleda s prepoznatljivom nesklonošću i podozrenjem.

No, s druge strane Izetbegovićevo eventualno protivljenje “autentičnim predstavnicima” hrvatskog naroda moglo bi ga izložiti propitivanju iz međunarodnih, a posebice iz krugova Europske unije o njegovoj opredijeljenosti između integracija u EU i privrženosti turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu koji je zaoštrio svoje odnose s Europskom unijom.

Bošnjački su predstavnici nedavno u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Federacije BiH bez nazočnosti Hrvata prihvatili rezoluciju kojom se osuđuje zagovaranje federalizacije BiH. Treba podsjetiti kako se “načela federalizacije” zagovaraju u nedavno prihvaćenoj rezoluciji Europskog parlamenta. Znakovito je kako su bošnjačke stranke rekle “ne” federalizaciji BiH u vrijeme rasplamsale Erdoganove retoričke ofenzive na Europsku uniju u kojoj na račun EU vrcaju njegove kvalifikacije najteže kategorije kao što je “fašizam,” i kojima on upozorava Europljane da “neće mirno hodati ulicama.”

Indikativno je kako bošnjački politički čelnici zauzimajući se za integracije BiH u Europsku uniju istodobno ne reagiraju na Erdoganovo teško retoričko topništvo usmjereno na istu tu Europsku uniju./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bariša Čolak: Nije moguće da se u Salakovac smjeste pripadnici ISIL-a

Objavljeno

na

Objavio

Ne stišava se bura zbog nedavne najave ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihe Borovac da će Izbjegličko-prihvatni centar Salakovac kod Mostara najvjerojatnije biti korišten za prihvat obitelji boraca ISIL-a iz Sirije koje se vrate u BiH.

Nakon što su hrvatski zastupnici u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije zatražili zaštitu stanovništva Hercegovine i reakciju pravosudnih institucija u BiH, ali i međunarodnih institucija povodom te najave, Dnevni avaz saznaje i da će hrvatski izaslanici u državnom Domu naroda izraziti protivljenje tome.

Bariša Čolak, izaslanik iz Kluba hrvatskog naroda, za Avaz kaže da nema informaciju da je ova tema stigla pred Dom naroda.

No, pojašnjava da, sve i ako bi netko ozbiljno razmišljao o smještaju povratnika sa sirijskih ratišta, bilo da su to borci ili njihove oitelji u Salakovcu, za takvo nešto nema mogućnosti.

– Zakon jasno kaže da u azilantske ili prihvatne centre mogu biti smješteni samo strani, a nikako bh. državljani. Prema tome, ako bi i došlo do nekog masovnijeg povratka bh. državljana sa sirijskog ratišta, oni prvo moraju proći procedure. Ako se utvrdi da su bili na stranim ratištima, zna se da podliježu odredbama Kaznenog zakona, koji odlazak na ratišta u svijetu ili pomaganje za odlazak tretira kao kazneno djelo – ističe Čolak.

Inače, do sada su svi oni koji su bili na sirijskom ratištu, a vratili su se u BiH, kazneno gonjeni i osuđeni na zatvorske kazne. Posljednji koji je vraćen iz Sirije je Ibro Ćufurović i također je u pritvoru.

Čolak ističe da se pri davanju izjava o osjetljivim temama poput ove mora voditi računa. Prije svega, ističe on, kako ne bi dolazilo do bespotrebnog uznemiravanja javnosti, jer, kako kaže, „u ovom slučaju je jasno da nema mogućnosti da državljani BiH budu smješteni u azilantski centar u svojoj zemlji“.

 

MUP HNŽ: Smještanje obitelji ISIL-ovaca u Mostar moglo bi izazvati katastrofalne posljedice

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Uskoplje: Obilježena 27. obljetnica brigade dr. Ante Starčević

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju, 21. srpnja u Uskoplju je obilježena 27. obljetnica brigade dr. Ante Strarčević.

Obilježavanje obljetnice počelo je služenjem svete mise za sve poginule hrvatske branitelje u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Uskoplju, te opijelom i polaganjem vijenaca na središnjem spomen-obilježju poginulim hrvatskim braniteljima u Uskoplju.

Vijence su položili koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja općine Uskoplje, Prozor-Rama, Tomislavgrad, ŽSB, Udruga 5. Gardijske brigade Sokolovi, Udruga pukovnije Ante Bruno Bušić ŽSB, izaslanstvo OO HDZ-a BiH Uskoplje te Oružane snage BiH.

Nazočnima se prigodno obratio brigadir Zoran Duspara a čestitke povodom 26. obljetnice brigade dr. Ante Strarčević uputili su predsjednik FBiH Marinko Čavara i brigadir HVO-a Zrinko Tokić, ratni zapovjednik brigade dr. Ante Starčević.

Brigada dr. Ante Starčević je unatoč svim teškoćama branila i obranila Uskoplje i hrvatski narod u Uskoplju. U svojim bojnim djelovanjima poštovala je načela ratovanja, pokazala izuzetno visok moral i korektan odnos prema zarobljenim vojnicima Armije BiH i civilnom pučanstvu.

Kroz brigadu prošlo je 1834 vojnika, od toga je 129 poginulih i 406 lakše ili teže ranjenih. Nakon polaganja vijenaca dodijeljene su prigodne nagrade najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola iz Uskoplja.

Prigodno druženje za sve pripadnike postrojbi koje su djelovale u sklopu brigade dr. Ante Starčević i za sve nazočne upriličeno je u dvorištu Osnovne škole „Uskoplje“.

 

Obilježena obljetnica stradanja hrvatskih branitelja na Pomenu kod Doljana

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari