Pratite nas

BiH

Izborni zakon određuje sudbinu BiH

Objavljeno

na

Izmjene Izbornog zakona nametnule su se kao temeljno pitanje o čijem rješavanju ovisi  smjer u kojem će se kretati Bosna i Hercegovina. Činjenica da se rješavanje problema izbornog zakonodavstva našlo u fokusu razgovora državnih čelnika BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije u Mostaru ilustrira nužnost uspostave ravnopravnosti hrvatskog naroda radi stabilnosti političke situacije ne samo u BiH nego i zemalja u okruženju, piše Pejo Gašparević/HMS

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković je tom prigodom istaknuo kako je ravnopravnost Hrvata U BiH “za Hrvatsku jedna od ključnih tema,” te je nužna izmjena izbornog zakonodavstva.

“Ako je duh Daytonskog mirovnog sporazuma bio jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna naroda, onda je duh tog Daytonskog sporazuma bio da tri člana Predsjedništva, svaki bude iz jednog od tri konstitutivna naroda. Jako je važno da metodologija kojom se biraju u Predsjedništvo bude takva da se zajamči izbor legitimnih predstavnika. To je, po mom sudu, minimum koji je bitan za ravnopravnost Hrvata u BiH,” rekao je Plenković.

Ove Plenkovićeve riječi na posve jasan način poručuju kako Hrvatska bez kalkulacija traži ozakonjenje ravnopravnosti Hrvata u BiH. Takvo stajalište Hrvatska izvire iz njene uloge supotpisnice Daytonskog sporazuma prije 22 godine.

U međuvremenu Hrvatska je postala članica Europske unije i NATO-saveza čime su porasli i njeni kapacitet za oblikovanje mira i stabilnosti na jugoistoku Europe. Institucionalnim obespravljivanjem Hrvata instaliranjem platformaške vlasti i nametanjem Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH i reda hrvatskog naroda, iako za to nije dobio većinsku glasačku potporu Hrvata, kreirana je dugogodišnja politička kriza i nestabilnost u BiH. Eventualnim ponavljanjem sličnog scenarija na izborima 2018. godine posijalo bi se sjeme nove političke nestabilnosti koja bi mogla ugroziti i opstojnost BiH.

Čini se kako u bošnjačkom vodstvu sazrijeva svijest o opasnostima koje vrebaju po sudbinu BiH ukoliko se ne izmjeni sadašnje izborno zakonodavstvo koje je omogućavalo da se bošnjačkim glasovima bira Komšića za člana Predsjedništva BiH i da se formira platformaška vlast u koju se instaliralo one hrvatske dužnosnike koji su po volji Bošnjacima a ne odraz glasačke volje Hrvata. Takva svijest očituje se u izjavi bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića na mostarskom summitu državnih čelnika BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije kako je u ime bošnjačke strane “spreman na ustupke.”

“Što se tiče bošnjačke strane, očekuje se da pomognemo Hrvatima da imaju autentične predstavnike u Predsjedništvu, Domovima naroda. Rekao sam što je preduvjet s moje strane. Dakle, nikakvih novih etnički baziranih entiteta i nikakvih priča o podjeli Bosne i Hercegovine, nikakvih referenduma. Ako smo sva trojica spremni na te korake, onda idemo. A mislim da jesmo, mislim da postoji ta spremnost”, kazao je Izetbegović.

Ova Izetbegovićeva izjava prožeta je kontradiktornostima, s jedne strane spominje se pravo Hrvata da imaju “autentične predstavnike u Predsjedništvu i Domovima naroda,” ali odmah nakon toga on uzurpira to pravo postavljanjem uvjeta. Ako se želi međunacionalni sklad u BiH onda su “autentični predstavnici” nekog naroda, u ovom slučaju Hrvata, nužnost koja ne trpi nikakvo uvjetovanje. “Autentični predstavnici” ili to jesu i u tom slučaju se konzumira nacionalna ravnopravnost, ili to nisu i u tom se slučaju obavlja krađa ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Izetbegovićevo polivalentno stajalište kojim uvjetuje “autentične predstavnike” Hrvata u BiH, čini se, odraz je njegove poljuljane političke perspektive nakon što je nedavno neuspješno završio njegov angažman kojim se od Međunarodnog suda pravde (ICJ) tražila revizija presude protiv Srbije iz 2007. godine kojom je ta zemlja oslobođena odgovornosti za genocid počinjen u BiH. Takav fijasko pretvorio je Izetbegovića u metu iznimno žestokih bošnjačkih kritika.

Izetbegović je trenutačno u političkom klinču. Njegovo bezuvjetno prihvaćanje “autentičnih predstavnika” Hrvata u BiH moglo bi dodatno ugroziti njegovu uzdrmanu poziciju na bošnjačkoj političkoj sceni, na kojoj je stvorena navika da se na potrebu za ravnopravnošću Hrvata gleda s prepoznatljivom nesklonošću i podozrenjem.

No, s druge strane Izetbegovićevo eventualno protivljenje “autentičnim predstavnicima” hrvatskog naroda moglo bi ga izložiti propitivanju iz međunarodnih, a posebice iz krugova Europske unije o njegovoj opredijeljenosti između integracija u EU i privrženosti turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu koji je zaoštrio svoje odnose s Europskom unijom.

Bošnjački su predstavnici nedavno u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Federacije BiH bez nazočnosti Hrvata prihvatili rezoluciju kojom se osuđuje zagovaranje federalizacije BiH. Treba podsjetiti kako se “načela federalizacije” zagovaraju u nedavno prihvaćenoj rezoluciji Europskog parlamenta. Znakovito je kako su bošnjačke stranke rekle “ne” federalizaciji BiH u vrijeme rasplamsale Erdoganove retoričke ofenzive na Europsku uniju u kojoj na račun EU vrcaju njegove kvalifikacije najteže kategorije kao što je “fašizam,” i kojima on upozorava Europljane da “neće mirno hodati ulicama.”

Indikativno je kako bošnjački politički čelnici zauzimajući se za integracije BiH u Europsku uniju istodobno ne reagiraju na Erdoganovo teško retoričko topništvo usmjereno na istu tu Europsku uniju./HMS/

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

BiH će biti blokirana ako se ne provede odluka Ustavnog suda

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće Europe u ponedjeljak će razmatrati prijedlog rezolucije o Bosni i Hercegovini koji je načinjen na temelju izvješća Monitoring tima koje puno realnije oslikava stanje u ovoj zemlji nego što su to izvješća drugih institucija, od međunarodne uprave, do pojedinih veleposlanstava i misija, piše Večernji list BiH.

Najprije je Monitoring tim posve ispravno zaključio kako politička vodstva triju naroda imaju posve različit pogled na budućnost zemlje.

Tako se tvrdi kako bošnjačke stranke BiH vide kao centraliziranu s dominacijom najbrojnijeg naroda, srpske stranke, ponajprije SNSD, zagovaraju odcjepljenje entiteta od BiH, dok pak od 2013. godine hrvatske stranke sve glasnije zagovaraju uspostavu hrvatskog entiteta.

Ovako slojevita analiza Monitoring tima, s jasno seciranim stanjem, međutim, ne navodi se u završnom dokumentu prijedloga rezolucije, ali se poziva, prije svega, na provedbu brojnih presuda, od Ustavnoga suda BiH do Suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Krši se Europska konvencija

Skupština smatra kako se hitno mora provesti odluku Ustavnog suda od 1. prosinca 2016. godine o sastavu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (takozvani predmet “Ljubić”) prije sljedećih općih izbora u 2018. godini, ako se to ne dogodi, postoji ozbiljan rizik da će biti blokirano formiranje vlasti, kako na razini Federacije BiH tako i na državnoj razini – navodi se u prijedlogu rezolucije i poziva vlasti Bosne i Hercegovine da usvoje izmjene koje zahtijeva provedba odluka Ustavnog suda vezano uz izborni sustav grada Mostara i sastav Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Na jednak način govori se i o presudi “Sejdić i Finci” koja nije provedena gotovo devet godina. 
- Skupština primjećuje da su izbori u 2014. godini drugi put održani pod ustavnopravnim okvirom kojim se krši Europska konvencija o ljudskim pravima (ETS br. 5) nakon presude iz 2009. godine u predmetu “Sejdić i Finci”, da ponovimo, samo Srbi, Hrvati i Bošnjaci se mogu kandidirati za državno Predsjedništvo ili biti izabrani/imenovani u Dom naroda PS BiH.

Do sada nije usvojen ni jedan amandman na Ustav kojim bi se riješilo to temeljno pitanje. Skupština još jednom poziva političke aktere da preuzmu odgovornost i usvoje nužne izmjene Ustava i Izbornog zakona najkasnije u roku od šest mjeseci prije sljedećih općih izbora u listopadu 2018. godine.

Obveza boravišta vezana uz izbor tročlanoga Predsjedništva države također treba biti ukinuta u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Pilav” – stoji u prijedlogu zaključka.

Problematično Vijeće

Europe smatra prijepornim i što Mostar nema mogućnost izabrati demokratske vlasti.

Za Skupštinu je krajnje problematično što vlasti ne uspijevaju smoći političke volje okončati situaciju u kojoj već više od osam godina građani Mostara ne mogu iskoristiti svoje pravo izabrati svoje predstavnike u Gradsko vijeće – također stoji u prijedlogu dokumenta.

Dokumentom se inzistira na ukidanju smrtne kazne u RS-u, primjeni konstitutivnosti Srba u četiri županije i općenito jačanju pravne države

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Presjednica poručila Hrvatima u BiH: Hrvatska je uz vas

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u četvrtak kako je odlučila u tišini pokloniti se žrtvama ratnih zločina u Ahmićima i Križančevu selu u središnjoj Bosni jer je to, po njezinu sudu, najbolji način da se oda počast nedužno stradalima.

“Vrlo sam zadovoljna posjetom, mislim da smo u Sarajevu imali dobre, kvalitetne, iznimno otvorene razgovore i moramo nastaviti razgovarati, jer dijalog je jedini način kako se mogu riješiti bilo kakva otvorena pitanja i staviti naglasak na dobru stranu odnosa između dviju država koje su toliko orijentirane jedna na drugu”, rekla je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

“Želja mi je bila saznati kako se danas živi u srednjoj Bosni i priče o napretku BiH. Vidi se napredak, ali osjetno je da ovi krajevi, kao i cijela BiH, kao i sama RH, pate od depopulacije, odlaska napose mladih ljudi. Na nama je da se stvore nova radna mjesta, da se stvore socijalni uvjeti koji su potrebni da bi ljudi ostajali ovdje, osjećali optimizam i povjerenje i da bi svoju budućnost vidjeli upravo ovdje”.

“Posjetila sam Ahmiće i Križančevo Selo. Na takva mjesta pijeteta volim odlaziti u tišini, odati počast žrtvama i razmišljati o prošlosti, ali i o budućnosti dobrih odnosa, ne samo s BiH”, rekla je predsjednica.

Hrvatima u BiH je poručila: “Hrvatska je uz vas.”

“Drago mi je da se ulaže u mnoge projekte i da će tih sredstava biti što je moguće više, to je najbolji način da se pomogne ovim ljudima da ostanu ovdje. Na taj način držim i da promičemo prijateljstvo između RH i BiH, između hrvatskog naroda i svih ostalih”, rekla je predsjednica.

“Jamac opstojnosti je sveukupno stanje, ali uz gospodarske reforme nužno je provesti i političke, koji će hrvatskom narodu omogućiti pravne mogućnosti.

Predstoji jedan prilično dugačak i naporan put u članstvo Europske unije, koji se na početku ne čini tako lakim, jer posljedice reformi u početku znaju biti pomalo i negativne, posebno za gospodarstvo i stanovništvo, ali pozitivne se osjete tek kasnije.

Ulazak BiH u članstvo EU jedan od čimbenika koji će pridonijeti ostanku Hrvata i njihovom opstanku ovdje u BiH. Dobit ćemo forum u kojem ćemo moći razgovarati o otvorenim pitanjima prije nego što oni prerastu u probleme”, rekla je Grabar Kitarović.

Na večeri je nastavljen prijateljski razgovor oko toga kako dalje s nekim otvorenim pitanjima. “Važno je da ne šaljemo jedni drugima poruke preko medija, nego da iskreno jedni s drugima razgovaramo”, rekla je predsjednica.

“Pelješki most nije nešto što je usmjereno protiv BiH, on će pomoći BiH i rasteretiti Neum, jer ne želimo da bude tranzitni centar, nego prelijepo turističko mjesto, kakvo jest”, rekla je Grabar Kitarović.

Predsjednica je nakon posjeta Vitezu otputovala u Žepče, Usoru i Derventu. U Derventi će se oko 17.30 sati sastati s predstavnicima HKD-a Napredak i razgovarati o položaju Hrvata u Entitetu RS

Kolinda Grabar-Kitarović poklonila se žrtvama Križančeva sela i Ahmića

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari