Pratite nas

BiH

Izborni zakon određuje sudbinu BiH

Objavljeno

na

Izmjene Izbornog zakona nametnule su se kao temeljno pitanje o čijem rješavanju ovisi  smjer u kojem će se kretati Bosna i Hercegovina. Činjenica da se rješavanje problema izbornog zakonodavstva našlo u fokusu razgovora državnih čelnika BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije u Mostaru ilustrira nužnost uspostave ravnopravnosti hrvatskog naroda radi stabilnosti političke situacije ne samo u BiH nego i zemalja u okruženju, piše Pejo Gašparević/HMS

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković je tom prigodom istaknuo kako je ravnopravnost Hrvata U BiH “za Hrvatsku jedna od ključnih tema,” te je nužna izmjena izbornog zakonodavstva.

“Ako je duh Daytonskog mirovnog sporazuma bio jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna naroda, onda je duh tog Daytonskog sporazuma bio da tri člana Predsjedništva, svaki bude iz jednog od tri konstitutivna naroda. Jako je važno da metodologija kojom se biraju u Predsjedništvo bude takva da se zajamči izbor legitimnih predstavnika. To je, po mom sudu, minimum koji je bitan za ravnopravnost Hrvata u BiH,” rekao je Plenković.

Ove Plenkovićeve riječi na posve jasan način poručuju kako Hrvatska bez kalkulacija traži ozakonjenje ravnopravnosti Hrvata u BiH. Takvo stajalište Hrvatska izvire iz njene uloge supotpisnice Daytonskog sporazuma prije 22 godine.

U međuvremenu Hrvatska je postala članica Europske unije i NATO-saveza čime su porasli i njeni kapacitet za oblikovanje mira i stabilnosti na jugoistoku Europe. Institucionalnim obespravljivanjem Hrvata instaliranjem platformaške vlasti i nametanjem Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH i reda hrvatskog naroda, iako za to nije dobio većinsku glasačku potporu Hrvata, kreirana je dugogodišnja politička kriza i nestabilnost u BiH. Eventualnim ponavljanjem sličnog scenarija na izborima 2018. godine posijalo bi se sjeme nove političke nestabilnosti koja bi mogla ugroziti i opstojnost BiH.

Čini se kako u bošnjačkom vodstvu sazrijeva svijest o opasnostima koje vrebaju po sudbinu BiH ukoliko se ne izmjeni sadašnje izborno zakonodavstvo koje je omogućavalo da se bošnjačkim glasovima bira Komšića za člana Predsjedništva BiH i da se formira platformaška vlast u koju se instaliralo one hrvatske dužnosnike koji su po volji Bošnjacima a ne odraz glasačke volje Hrvata. Takva svijest očituje se u izjavi bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića na mostarskom summitu državnih čelnika BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije kako je u ime bošnjačke strane “spreman na ustupke.”

“Što se tiče bošnjačke strane, očekuje se da pomognemo Hrvatima da imaju autentične predstavnike u Predsjedništvu, Domovima naroda. Rekao sam što je preduvjet s moje strane. Dakle, nikakvih novih etnički baziranih entiteta i nikakvih priča o podjeli Bosne i Hercegovine, nikakvih referenduma. Ako smo sva trojica spremni na te korake, onda idemo. A mislim da jesmo, mislim da postoji ta spremnost”, kazao je Izetbegović.

Ova Izetbegovićeva izjava prožeta je kontradiktornostima, s jedne strane spominje se pravo Hrvata da imaju “autentične predstavnike u Predsjedništvu i Domovima naroda,” ali odmah nakon toga on uzurpira to pravo postavljanjem uvjeta. Ako se želi međunacionalni sklad u BiH onda su “autentični predstavnici” nekog naroda, u ovom slučaju Hrvata, nužnost koja ne trpi nikakvo uvjetovanje. “Autentični predstavnici” ili to jesu i u tom slučaju se konzumira nacionalna ravnopravnost, ili to nisu i u tom se slučaju obavlja krađa ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Izetbegovićevo polivalentno stajalište kojim uvjetuje “autentične predstavnike” Hrvata u BiH, čini se, odraz je njegove poljuljane političke perspektive nakon što je nedavno neuspješno završio njegov angažman kojim se od Međunarodnog suda pravde (ICJ) tražila revizija presude protiv Srbije iz 2007. godine kojom je ta zemlja oslobođena odgovornosti za genocid počinjen u BiH. Takav fijasko pretvorio je Izetbegovića u metu iznimno žestokih bošnjačkih kritika.

Izetbegović je trenutačno u političkom klinču. Njegovo bezuvjetno prihvaćanje “autentičnih predstavnika” Hrvata u BiH moglo bi dodatno ugroziti njegovu uzdrmanu poziciju na bošnjačkoj političkoj sceni, na kojoj je stvorena navika da se na potrebu za ravnopravnošću Hrvata gleda s prepoznatljivom nesklonošću i podozrenjem.

No, s druge strane Izetbegovićevo eventualno protivljenje “autentičnim predstavnicima” hrvatskog naroda moglo bi ga izložiti propitivanju iz međunarodnih, a posebice iz krugova Europske unije o njegovoj opredijeljenosti između integracija u EU i privrženosti turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu koji je zaoštrio svoje odnose s Europskom unijom.

Bošnjački su predstavnici nedavno u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Federacije BiH bez nazočnosti Hrvata prihvatili rezoluciju kojom se osuđuje zagovaranje federalizacije BiH. Treba podsjetiti kako se “načela federalizacije” zagovaraju u nedavno prihvaćenoj rezoluciji Europskog parlamenta. Znakovito je kako su bošnjačke stranke rekle “ne” federalizaciji BiH u vrijeme rasplamsale Erdoganove retoričke ofenzive na Europsku uniju u kojoj na račun EU vrcaju njegove kvalifikacije najteže kategorije kao što je “fašizam,” i kojima on upozorava Europljane da “neće mirno hodati ulicama.”

Indikativno je kako bošnjački politički čelnici zauzimajući se za integracije BiH u Europsku uniju istodobno ne reagiraju na Erdoganovo teško retoričko topništvo usmjereno na istu tu Europsku uniju./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, susreo se s Viktorom Orbanom predsjednikom Vlade Mađarske i predsjednikom Fidesz – Mađarskog građanskog saveza

Čović i Orban su razgovarali o odnosima dvije zemlje, aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i okruženju.

Zajednička je ocjena da pučke stranke europske provenijencije trebaju raditi zajedno u interesu svojih država i naroda kako bi se učinkovitije nosili s izazovima i problemima sadašnjice.

Stoga su kao predstavnici političkih opcija koje djeluju unutar grupacije Europskih pučkih stranaka razgovarali i o bližoj suradnji unutar EPP-a, kao i drugim prikladnim formatima.

Istaknut je značaj nastavka proširenja Europske unije na prostor jugoistočne Europe. Smatraju da bi bilo riskantno i opasno da predugo taj dio Europe ostane neintegriran. Integracije, međutim, moraju sadržavati izraženu vrijednosnu dimenziju.

U tom smislu Europa se dalje mora nastaviti razvijati na zajedničkim vrijednostima kako bi opstala i razvijala se kao zajednica naroda i država u eri rastućih globalnih izazova i kapitalističke konkurentnosti.

Dr. Čović je u razgovoru informirao Orbana i o nedavno održanim Općim izborima u BiH. Izjavio je da, usprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ BiH osvojili među Hrvatima Bosne i Hercegovine, zbog neustavnog i nedemokratskog Izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva.

Time je nepotrebno stavljen dodatan pritisak na političke odnose u BiH te nužnost izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala kao demokracija.

U tim procesima će svoj doprinos nastaviti davati HNS i HDZ BiH kao snažna politička opcija koja ima programsku i moralnu političku obvezu nastaviti predvoditi reformske aktivnosti u području europskih integracija.

Orban je izrazio bezrezervnu potporu europskom putu BiH, koju razumije i doživljava kao višenacionalnu, cjelovitu i suverenu državu koju čine tri tvorbena naroda.

Na kraju susreta dr. Čović je pozvao predsjednika Orbana da sljedeće godine posjeti Bosnu i Hercegovinu i Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, koji će se održati od 9.-13. travnja 2019. godine.

 

Viktor Orban: Ja sam ulični borac, liberali me mrze više nego predsjednika SAD-a Donalda Trumpa

 

 

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

 

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

‘Justitia et pax’ BK BiH: U BiH se desetljećima sustavno krše temeljna ljudska prava

Objavljeno

na

Objavio

Komisija “Justitia et pax” Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) u ponedjeljak je, posebenom izjavom u povodu 10. prosinca koji se obilježava kao Međunarodni dan ljudskih prava, upozorila kako se u BiH već godinama i desetljećima ta prava sustavno krše te kako je takva praksa rezultat djelovanja domaćih političara, ali i međunarodne zajednice, koja ne pokazuje dovoljno odlučnosti ustrajati na načelima na koja se opetovano deklarativno poziva.

“Mi smo, osobito tijekom zadnja dva i pol desetljeća, na vlastitoj koži dramatično osjetili kobnu nevjerodostojnost, nezainteresiranost, neodlučnost i nedosljednost iz svijeta međunarodne i domaće politike prema dostojanstvu ljudske osobe i prema pravu na brojna temeljena ljudska i građanska prava i slobode mnogih građana naše zemlje koji su kontinuirano izloženi obespravljivanju, ponižavajućim raznoraznim oblicima mobinga i zloporaba, nerijetko prisiljeni da budu bijedni sužnji jačega”, stoji u izjavi koju potpisuje predsjednik komisije banjolučki biskup Franjo Komarica.

Istaknuto je kako je svima znano da i 23 godine od potpisivanja Daytonskog sporazuma još uvijek desecima pa i stotinama tisuća stanovnika BiH, kojima je oduzeto pravo na rodno mjesto i na imovinu, to pravo nije vraćeno jer za to nije bilo političke volje.

Takvim odnosom teško su se o svoje obveze ogriješili svi zaduženi da osiguraju povratak prognanih i izbjeglih u prijeratne domove, a time je ujedno učvršćena “fatalna atmosfera daljnjih podjela” te potaknuto širenje i učvršćivanje mržnje, neprijateljstva, nezadovoljstva i nesigurnosti u BiH, upozoravaju iz komisije “Justitia et pax” BK BiH.

U komisiji zaključuju kako ovako koncipirana i na dosadašnji način vođena BiH nije u stanju osigurati zaštitu ljudskih prava svim svojim građanima zbog čega ljudi bježe, šire se beznađe, korupcija i kriminal.

Upozoravaju i kako je nužno imati u vidu da je BiH država više naroda, nacionalnih manjina i vjerskih zajednica pa se mora osigurati da svatko od njih ima zajamčena prava na izbor svojih političkih prdstavnika u vlasti.

“Nije pravedno ni čovječno niti doprinosi stvaranju bolje zajedničke budućnosti da bilo tko uzurpira to pravo bilo komu. Svjedoci smo da ovo osnovno načelo međusobnog uvažavanja i prihvaćanja svih naših ljudskih različitosti, tijekom cjelokupnog poratnog vremena nije ujedno načelo kojim se rukovode domaće i strane političke elite pri izgradnji urušenog društvenog tkiva naše zemlje”, stajalište je članova komisije kojim se oni očevidno očituju i o prijeporima oko ishoda nedavnih izbora za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Članovi komisije postavljaju pitanje kako se uopće moglo krenuti u izborni proces u BiH kada nije provedena presuda Ustavog suda kojom je naložena promjena izbornoga zakona pa je ostala pravna praznina koja priječi cjelovitu provedbu rezultata izbora.

U komisiji “Justistia et pax” drže kako je temljeni uzrok tom problemu daytonski okvir koji nije postavio ni minimum uvjeta za demokratski razvitak zemlje, a kritiziraju i pokušaj trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice Carla Bildta, Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga da sada interveniraju oko funkcioniranja zemlje.

“Iz svih ovih aktualnih diplomatskih inicijativa, posebice iz oglašavanja trojice bivših visokih predstavnika u BiH, zrcali se beskrajno licemjerje službenih predstavnika međunarodne politike u Bosni u Hercegovini, što nikako ne doprinosi zaštiti i afirmaciji ljudskih prava i izgradnji pravičnog društva i državne zajednice ravnopravnih naroda”, naode iz komisije.

Kao izlaz iz sadašnjeg stanja političarima su preporučili otklon od “sebičnog politikanstva” i okretanje istinskim demokratskim vrijednostima.

Na vjernike su apelirali da svojim djelovanjem uklanjaju postojeće predrasude, barijere i suprotnosti koje razdvajaju i proizvode sukobe te da se založe za pravedno stanje u kojemu će će biti zajamčena sva prava, uključujući ono na biranje svoga političkog predstavnika.

(Hina)

 

Pismo Schwarz-Schilling-u

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari