Connect with us

BiH

Izetbegović: Ja u BiH ne vidim bošnjački unitarizam

Objavljeno

on

– Ja u BiH ne vidim bošnjački unitarizam. Činimo sve da se Hrvati, kao najmalobrojniji narod, osjećaju “relaksirano”. Hrvati od 300 važnih pozicija imaju 46 pozicija preko onoga što im Ustav garantira, izjavio je u intervjuu za Dnevnik HTV-a predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.

Izetbegovićeva stranka zasigurno dijeli odgovornost za najveću poslijeratnu političku krizu u BiH. Izetbegović je s Draganom Čovićem bio potpisnik Sporazuma o Mostaru na temelju kojeg su nakon punih 12 godina održani izbori u Mostaru i uspostavljena gradska vlast. Dio Sporazuma odnosi se i na promjene Izbornog zakona kojima bi se i Hrvatima osiguralo da biraju svoje političke predstavnike. Iako su svjedoci mostarskog Sporazuma i međunarodni dužnosnici – Izetbegović zanemaruje svoj potpis tvrdnjom da u pregovorima o izbornoj reformi treba sudjelovati i oporba, pa su pregovori razvodnjeni i prekinuti. Tomu je kumovala i odluka Narodne skupštine Republike Srpske o prijenosu dijela nadležnosti s države na entitet.

S Bakirom Izetbegovićem razgovarao je Igor Rotim.

– Milorad Dodik nije najavio odcjepljenje RS-a od BiH, mada možda ima i takve planove, on traži da se reforme vrate 20 godina unazad. Da se napravi država u državi. Da unutar države BiH ponovno bude država Republika Srpska. Ima naravno rješenja da odustane od toga jer to je svakako jedna “slijepa ulica” iz koje će ga vraćati OHR ili Ustavni sud. Mislim da je ponajprije ovo njemu služi za predizbornu kampanju. Imat će cilj ukinuti pravosuđe na nivou države BiH jer se boji toga pravosuđa s razlogom. Želi ga vratiti tamo gdje je pod njegovom kontrolom, na nivo RS-a.

Visoki predstavnik nije iskoristio pravo smijeniti čelnike koji ruše Ustav i BiH, je li to trebao napraviti?

– Narodna skupština RS-a je dobro pazila kako će stvari postaviti. Donijeli su zaključke, nisu donijeli odluke. Tako da još uvijek nema razloga da baš tvrdo krene i čuva tu zadnju mjeru za zadnje aktivnosti i za koje je Narodna skupština zadužila Vladu. Da se zaista krene u jedan protuustavan i antidaytonski pokret u svibnju i lipnju. Ako će se doista dogoditi da će krenuti rušiti reforme, da je rade protiv Daytona i protiv Ustava, tada ćemo morati reagirati.

Milorad Dodik u intervjuu HTV-u od utorka, rekao je da je “BiH maligno bolesna”.

– On cijelo vrijeme vrijeđa BiH. Vrijeđa Bošnjake, ponekad Hrvate, vrijeđa predstavnike međunarodne zajednice. Čini sve da ona bude jedna neuspješna priča, međutim daleko neuspješniji dio te priče je Republika Srpska.

Komentirao je i tvrdnje da su za cjelovitost BiH jednako opasni srpski separatizam i bošnjački unitarizam.

– Ja ga ne vidim, kada je u pitanju bošnjački unitarizam. Činimo sve da se Hrvati, kao najmalobrojniji narod, osjećaju “relaksirano”. Ima na nivou države stotinu bitnijih pozicija koje vladaju državom i na nivou Federacije oko 200. Hrvati imaju paritet. Imaju 15% u državi i imaju preko 33% pozicija ministarskih, direktorskih itd. Dakle, Hrvati od tih 300 važnih pozicija imaju 46 pozicija preko onoga što im Ustav garantira. I imaju ovu jednu, Željko Komšić, s kojom su nezadovoljni. Imaju 46 gdje bi trebali biti zadovoljni jer su ih dobili nauštrb Bošnjaka. Bošnjaci imaju 46 pozicija manje u namjeri da Hrvatima “omile” BiH. Ne vidim ja tu neki pokušaj dominacije, unitarizma itd.

Igor Rotim konstatira da je riječ s hrvatske točke gledišta, da Bošnjaci inzistiraju na građanskom modelu, kojega Hrvatska vidi kao također kršenje Sporazuma konstitutivnih naroda.

– Na koji način vi to inzistirate? Možete li mi dati primjer, gdje je to? To su virtualne priče, u čemu se to konkretno može vidjeti. To ne postoji. To su ustvari napadi na Bošnjake, udruženi napadi s Dodikom, zato što Hrvati žele izmijeniti Ustav i Izborni zakon tako da član Predsjedništva BiH mora biti iz HDZ-a. Volio bih čuti i vidjeti neki primjer gdje ima pokušaja te dominacije i gdje ima tih pokušaja nametanja građanskog principa. To je nemoguće napraviti u BiH.

Hrvati zapravo ne žele da im netko drugi bira predstavnika. Biste li vi pristali da bošnjačkog člana Predsjedništva biraju Hrvati ili neki drugi narod?

– Bili smo spremni dva puta i na ovu stvar. Kroz paket za koji su se borili Haris Silajdžić i Božo Ljubić i kroz izravni izbor koji je srušio Dragan Čović. To je bila SDA pomoći Hrvatima da se relaksira njihova pozicija kroz implementaciju presude Sejdić-Finci. Da se svakome da teoretsko pravo da se kandidira, a da u stvari ono realno bude oslonjeno na volju tri konstitutivna naroda, odnosno većinu glasača iz tih konstitutivnih naroda. I dalje smo spremni raditi na tome.

Službeni Zagreb podupire cjelovitu BiH te put prema EU pod uvjetom da se poštuje izborna volja Hrvata i tri konstitutivna naroda. Ima li na tim temeljima prostora za daljnji politički razgovor?

– Apsolutno. Dva smo puta bili spremni izaći u susret hrvatskim predstavnicima, s time da ovaj put tražimo da se uklone blokade koje su nastale u međuvremenu od strane Hrvatske, odnosno HDZ-a i HNS-a. Kao što rekoh, u Federaciji trpimo blokadu već treću godinu, zaključuje.

 

Milorad Dodik: Bez trećeg entiteta nema BiH, Hrvati trebaju autentičnog predstavnika

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari