Pratite nas

BiH

Izetbegović ‘okrenuo ploču’: Sad kaže kako nije protiv Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović izjavio je u petak, nakon što je mjesecima napadao  Pelješki most, kako mu nije cilj zaustaviti njegovu izgradnju nego osigurati “papir” koji će njegovoj zemlji jamčiti pravo nesmetanog pristupa međunarodnim vodama u Jadranskom moru.

“Nama je potreban papir na kojemu je definirana granica i međunarodni koridor koji nas vodi do otvorenog mora. To se može uraditi i kada je most završen”, kazao je bošnjački član predsjedništva Iztebegović novinarima na planini Igman kod Sarajeva gdje je sudjelovao u obilježavanju jedne od bitaka iz rata 1992-1995.

Bošnjački političari u BiH na čelu s Izetbegovićem, nasuprot srpskim i hrvatskim, se već dulje vrijeme protive Pelješkom mostu prijeteći tužbama i povezuju njegovu gradnju s određivanjem granice na moru između Hrvatske i BiH i pitanjem izlaska BiH na otvoreno more.

U znatno pomirljivijem tonu Izetbegović je u petak ustvrdio kako sada slijedi “duga šahovska partija” s Hrvatskom kako bi BiH osigurala ove svoje interese ali je istaknuo kako to ne znači zaustavljanje gradnje mosta i poduzimanje bilo kakvih koraka koji bi štetili interesima Hrvatske.

Srpski član predsjedništva BiH Mladen Ivanić i šef delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark izjavili su u petak kako ne vide ništa sporno u tome da Hrvatska gradi Pelješki most i da taj projekt ne treba povezivati s utvrđivanjem granice između dvije države.

“Ovdje se miješaju tri stvari – most, granica i pravo slobodnog pristupa otvorenome moru. To su tri stvari koje nisu povezane. Smatram da plovila iz BiH trebaju imati izlaz na otvoreno more ali (Pelješki) most sam po sebi to ne ograničava jer ima takve gabarite da to omogućava”, kazao  je Ivanić novinarima u Bijeljini.

Srpski član predsjedništva, koji je odbio podržati prijedlog aktualnog predsjedatelja Bakira Izetbegovića da se pred međunarodnim sudovima pokrene postupak protiv Hrvatske, podsjetio je kako je gradnja mosta projekt koji podupire i sufinancira Europska unija koja je bila u prilici pozorno razmotriti sve njegove aspekte i utvrditi postoji li kakva zapreka gradnji.

Wigemark  je u petak pozvao vlasti u BiH da problem razgraničenja riješe u razgovorima s hrvatskim vlastima. Odbacio je Izetbegovićeve tvrdnje kako je odluka EU-a da sufinancira gradnju Pelješkog mosta odluka “nekih službenika” Unije koje je izlobirala Hrvatska.

Takvo što nije moguće jer je Europska komisija pozorno odvagnula sve elemente projekta Pelješkog mosta, kazao je švedski diplomat. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Komšić: Nije sporan Pelješki most nego morska granica s Hrvatskom

Objavljeno

na

Objavio

“Hrvatski” član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je u srijedu kako ne vidi što bi bilo sporno u odluci koju su dan ranije donijeli on i njegov bošnjački kolega u državnom vrhu Šefik Džaferović da se ponovo otvori pitanje gradnje Pelješkog mosta i pokuša zaustaviti taj projekt ustvrdivši kako je u središtu pažnje pitanje morske granice s Hrvatskom, a ne sam most.

Regairajući na donošenje odluke, čijem se stupanju na snagu usprotivio predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Komšić je za agenciju Fena kazao kako najvažnije pitanje nije most nego razgraničenje BiH i Hrvatske na moru pa je to, kako tvrdi, bit odluke donesene u utorak.

“Ovdje je most u drugom planu dok je fokus zaključaka usmjeren prema rješavanju granice na moru, iz čega onda možemo pristupiti i rješavanju pitanja nesmetanog prolaza iz bosanskohercegovačkog mora do točke pristupa otvorenome moru. O tome smo jučer razgovarali, što je po meni suštinsko pitanje”, izjavio je Komšić.

U odluci za koju su glasovali Komšić i Džaferović Hrvatska je ipak pozvana smjesta obustaviti gradnju Pelješkog mosta, a nakon toga bi se pristupilo “postupku mirenja”.

Ukoliko bi Hrvatska to odbila BiH bi protiv nje pokrenula postupak pred nekim od međunarodnih sudova, vjerojatno pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu.

Takvu odluku osporio je Dodik koji se pritom pozvao na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, uz konstataciju kako za BiH nije u interesu pogoršavati odnose s Hrvatskom, ali i Europskom unijom i to u trenutku kada je nakon deset godina čekanja potpisan ugovor o gradnji međudržavnog mosta preko Save kod Gradiške.

O tome hoće li Dodikov veto na Komšićevu i Džaferovićevu odluku ostati na snazi u četvrtak će odlučiti Narodna skupština Republike Srpske, no Komšić smatra kako je sve to apsurdno jer most kod Gradiške nema veze s onim za Pelješac.

“Čudnom i nepromišljenom” je nazvao situaciju u kojoj RS razmatra pitanje vitalnog nacionalnog interesa u slučaju koji se tiče drugog entiteta odnosno Federacije BiH, a drži i kako entiteti zapravo nemaju nikakve ovlasti kada je riječ o utvrđivanju granica BiH i susjednih država.

“Nadam se kako u Narodnoj skupštini RS ima dovoljno ‘soli u glavi’ kod onih zastupnika koji će ovakav apsurdan potez Milorada Dodika prepoznati kao politički nepromišljen i da će na to ukazati tijekom zasjedanja skupštine ili da će prilikom glasovanja jednostavno napustiti dvoranu kako se ne bi doveli o situaciju da radi jednog čovjeka upadnu u zamku da onda entitet Federacija BiH počne sva pitanja iz RS-a proglašavati vlastitim entitetskim interesom i time eventualno blokira tamo neke njima važne stvari. Neka o tome dobro razmisle”, upozorenje je što ga je Komšić uputio uoči sjednice parlamenta RS zakazane za četvrtak.

(Hina)

 

Džaferović i Komšić traže da se obustavi gradnja Pelješkog mosta

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Pet tisuća ratnih zločinaca u BiH je na slobodi zbog sporog pravosuđa

Objavljeno

na

Objavio

Najmanje pet tisuća identificiranih počinitelja ratnih zločina na području Bosne i Hercegovine još uvijek nije procesuirano a nastavi li se ovim predmetima baviti na dosadašnji način pravosuđu će trebati barem desetljeće da ih sve završi, upozorio je voditelj misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u BiH Bruce Berton kako ga u srijedu citira sarajevski list Oslobođenje.

„Stopa osuđujućih presuda u predmetima ratnih zločina na Sudu BiH opada alarmantnom brzinom i uglavnom je posljedica nekvalitetnih istraga i optužnica koje podiže Tužiteljstvo BiH“, kazao je Berton u intervjuu listu.

Ocijenio je kako se Tužiteljstvo BiH, na čijem je čelu Gordana Tadić, ne usmjerava punim kapacitetom na istrage i kazneni progon najsloženijih predmeta ratnih zločina, rasipa raspoložive resurse a predmete ratnih zločina procesuira veoma sporo.

Sastavni dio mandata misije OESS-a u BiH je upravo procjena stanja u pravosuđu te zemlje, posebice u odnosu na slučajeve ratnih zločina.

Posljednja objavljena analiza OESS-a pokazala je kako u ladicama Tužiteljstva BiH i dalje stoji oko 800 predmeta ratnih zločina koji obuhvaćaju oko pet tisuća osumnjičenika.

Berton je kazao kako bi pravosudna tijela u BiH morala ozbiljno razmotriti zaključke te analize te poduzete mjere kako bi se stanje promijenilo.

Izrazio je razočarenje time što tijela vlasti u BiH još nisu usvojila izmjene državne strategije o ratnim zločinima jer je ona, po njegovoj ocjeni, najbolji način za okončanje svih predmeta ratnih zločina do 2023. godine, što je ranije postavljeni rok koji se sada čini nedostižnim.

“Strategijom se predlažu konkretne mjere kojima će se poboljšati raspodjela preostalih predmeta i to tako da će se najsloženiji slučajevi ratnih zločina procesuirati na državnoj razini dok će ostali predmeti biti u nadležnosti entitetskih sudova i Brčko distrikta. Svako kašnjenje u usvajanju revidirane Strategije usporava dostizanje pravde, negativno utječe na žrtve ratnih strahota”, upozorio je američki diplomat.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari