Pratite nas

Nebuloze

Izetbegović ‘poludio’ zbog izjave Kolinde Grabar Kitarović o islamskoj prijetnji na granicama

Objavljeno

na

Predsjednik vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ustvrdio je u srijedu u Sarajevu da postupci i izjave iz Hrvatske o gradnji Pelješkog mosta i prisutnosti radikalnih islamista u BiH mogu ozbiljno ugroziti dobrosusjedske odnose dviju država.

Nakon sjednice predsjedništva SDA Izetbegović je novinarima kazao da su glavna tema rasprave bile izjave iz nekih država Europske unije kojima se BiH pokušava prikazati kao utočište tisuća ekstremista i potencijalnih terorista.

“SDA najoštrije osuđuje islamofobne napade koji dolaze iz zemalja kao što su Hrvatska, Austrija i Češka”, kazao je Izetbegović iznoseći zaključke vrha svoje stranke.

Aludirajući na izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, predsjednika Češke Miloša Zemana i austrijskog ministra vanjskih poslova Sebastiana Kurza, Izetbegović je kazao da su im motivi vjerojatno različiti.

No ti se motivi svode na isti cilj, a taj je prikazati Bošnjake kao strani element na europskom tlu.
Ekstremizam i radikalizam strani su Bošnjacima, a oni su to i dokazali unatoč genocidu i entičkom čišćenju počinjenima nad njima tijekom proteklog rata, rekao je.

SDA stoga poziva dužnosnike iz država-članica EU da Bošnjake “ne označavaju kao metu”, rekao je Izetbegović i umjesto toga ih pozvao da se pozabave jačanjem ekstremne i profašističke desnice u vlastitim sredinama.

Izetbegović je ipak posebice potcrtao “napade iz Hrvatske” odnosno izjave predsjednice Grabar-Kitarović u čijoj je pozadini nakana ishoditi promjene Izbornog zakona BiH. Te bi izmjene, tvrdi Izetbegović, samo dovele do daljih podjela u BiH.

Također se tim hrvatskim napadima želi staviti u drugi plan ono što je,  po Izetbegovićevu sudu činjenica,  a to je da je Hrvatska bila sudionikom udruženog zločinačkog pothvata tijekom proteklog rata. Izetbegović očekuje da će to biti potvrđeno pravomoćnom presudom nekadašnjim čelnicima Herceg-Bosne koja se pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) očekuje tijekom jeseni.

“Pozivamo Republiku Hrvatsku  da se prema BiH ne odnosi na ovakav način jer to može dovesti u pitanje dobrosusjedske odnose”, kazao je Izetbegović.

Nadalje je kao potpuno neutemeljene odbacio tvrdnje da se kroz masovno naseljavanje Arapa u BiH pokušava promijeniti etnička slika te zemlje. Istkanuo je da u proteklih deset godina niti jedan Arapin nije dobio državljanstvo BiH, te je ustvrdio da oni u BiH zapravo dolaze kao investitori.

Ustvrdio je i kako se problem radikalizma u BiH “neprestano smanjuje”, odnosno da je broj tzv. paradžemata koji djeluju izvan nadzora Islamske zajednice u BiH prepolovljen. U proteklih godinu i pol nitko iz BiH nije otišao na ratišta u Siriji i Iraku niti sudjelovao u nekom od terorističkih napada počinjenih u inozemstvu u ime tzv. Islamske države, rekao je Izetbegović.
Kao potpuno neprimjerene ocijenio je istupe hrvatske predsjednice u kojima ona govori o tisućama osoba u BiH koji su potencijalna teroristička prijetnja.

“Kakva je to poruka hrvatske predsjednice koja kaže da će pomoći ambicijama BiH da postane članicom EU?”, upitao je Izetbegović.

On kao i cijeli vrh SDA podjednako problematičnim smatraju i pitanje gradnje Pelješkog mosta. Izetbegović je u srijedu ponovio kako bi izvedba tog projekta bila protuzakonita i protivna Konvenciji UN o pravu mora sve dok se ne riješi pitanje granične crte između Hrvatske i BiH na moru s ciljem osiguranja neometanog prilaza BiH međunarodnim vodama.

“Predsjedništvo BiH kao jedino tijelo zaduženo za vođenje vanjske politike nikada nije dalo suglasnost za gradnju Pelješkog mosta”, kazao je Izetbegović uz tumačenje kako je takvo stajalište obvezujuće za sve dužnosnike i tijela vlasti u zemlji dok se ne donese drugačija odluka.

“Mi se kanimo boriti za suverenitet ove zemlje”, kazao je Izetbegović i objasnio kako i on misli da su nerealni planovi po kojima bi se Neumu gradila luka no drži kako potencijala za to ima na vanjskoj strani poluotoka Kleka.

Izetbegović je iskazao i nezadovoljstvo ponašanjem Europske komisije zbog odluke da sufinancira gradnju Pelješkog mosta. Nitko iz Bruxellesa o tome ništa nije pitao nikoga iz BiH, a Izetbegović što drži nedopustivim.
“Europska komisija nije igrala transparentno, trebali su se itekako udubiti u dokumente”, kazao je Izetbegović.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Nebuloze

Erdogan najavio ‘oslobađanje džamije Al Aksa’ u Jeruzalemu

Objavljeno

na

Objavio

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio je “oslobađanje džamije Al Aksa” od Izraela, nakon što je u petak “uskrsnuo” Aja Sofiju kao džamiju, prenosi Jeruzalem post.

“Prosvjetljenje Aja Sofije najavljuje oslobađanje džamije Al Aksa”, navodi se na internet prezentaciji Ureda turskog predsjednika.

“Oslobađanjem Aja Sofije je ponovo zapaljena vatra nade muslimana i svih potlačenih, poniženih i odbačeni”, prenosi izraelski list.

Govor koji je bio na turskom jeziku preveden je malo drugačije na arapski i engleski jezik, kao način da se sakrije dio stavova Ankare o tome na koji način povezuje Aja Sofiju sa širim planom, ocjenjuje Jeruzalem post.

Na arapskom jeziku navodi se da je pretvaranje Aje Sofije u džamiju dio “povratka slobode Al Akse”, što u stvari znači da bi Izrael trebao biti isključen iz kontrole starog grada Jeruzalema u kome se nalazi Al Aksa, ocjenjuje list.

Turski predsjednik povezao je odluku o oživljavanju islama iz Bukure u Uzbekistanu s Andaluzijom u Španjolskoj. Ova terminologija, koja povezuje Al Aksu u Jeruzalemu s Aja Sofijom i Španjolskom, svojevrsna je šifrirana terminologija za širu vjersku agendu, prema tumačenju ovog lista.

Turski nobelovac Orhan Pamuk razočaran Erdoganovom odlukom o Aja Sofiji

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

Unatoč međunarodnim upozorenjima, Aja Sofija opet postala džamija

Objavljeno

na

Objavio

Tursko državno vijeće, najviše sudište u zemlji, poništilo je odluku iz 1934. godine kojim je Aja Sofija proglašena muzejom. Odluka je bila očekivana od onog trenutka kad je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan predložio vraćanje statusa džamije toj znamenitosti pod UNESCO-ovom zaštitom od 1985. godine.

Udruga koja je pokrenula slučaj tvrdi da je Aja Sofija bila u vlasništvu osmanskog sultana Mehmeda II. koji je 1453. osvojio Istanbul, tadašnji Konstantinopolis, i pretvorio već 900 godina staru bizantsku crkvu u džamiju.

Ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa oko 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu, čije je sjedište na Fanaru u Istanbulu, unaprijed je najavio je da će takva presuda razočarati kršćane i “podijeliti” Istok i Zapad.

Riječ je o još jednoj odluci turskog predsjednika kojom nastoji ojačati muslimanski karakter Turske koju je Kemal paša Atatürk nakon Prvog svjetskog rata proglasio sekularnom republikom. Pretvaranje Aja Sofije iz džamije u muzej bio je jedan od koraka kojim je potvrđena sekularizacija zemlje. Sve do dolaska Erdoğana na vlast 2002. godine ta politika nije se dovodila u pitanje.

Ako i jest, reagirala bi vojska kao čuvar sekularnosti. No, Erdoğan je u sklopu priprema za otvaranje pregovora s EU stavio vojsku pod civilnu kontrolu. Prije četiri godine vojska je pokušala srušiti Erdoğana traljavo organiziranim pučem, što mu je dalo dodatni prostor za djelovanje.

Priča s Aja Sofijom ima još jednu razinu. Erdoğan je izgubio lokalne izbore u Istanbulu, gradu iz kojeg potječe, u kojem je bio gradonačelnik i koji se smatrao njegovim uporištem. Sada se nada da će ovim potezom vratiti povjerenje svojih bivših sugrađana.

Reakcije na odluku turskog suda bit će burne. Kršćanske zemlje tražit će da se odluka preispita i doći će do novih ozbiljnih tenzija. Grčka je poručila da Turska riskira stvaranje “golemog emocionalnog razdora” s kršćanskim zemljama.

– Pozivamo turske vlasti da i dalje sačuvaju Aja Sofiju kao muzej, kao ilustraciju njihove posvećenost poštivanju kulturnih tradicija i bogate povijesti, koje su oblikovale tursku republiku, i da jamče da će ostati otvorena za sve – bio je napisao američki državni tajnik Mike Pompeo.

Aja Sofija (grč. Ἁγίa Σοφία, Hagía Sophía: Božanska Mudrost) remek-djelo je bizantske arhitekture. Gradnja je započela 532. AD u doba cara Justinijana, koji je gradnju povjerio Antemiju iz Trala i Izidoru iz Mileta. Crkva je posvećena 537., a 558. godine urušila se glavna kupola nakon potresa. Novu, 7 m višu, sagradio je Izidor Mlađi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari