Pratite nas

Izetbegović prihvatio da bh muslimani budu “građevinski materijal” neoosmanske Turske

Objavljeno

na

U podršci koju je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović uputio, Recepu Tayyipu Erdoganu dan uoči predsjedničkih izbora u Turskoj, na kojima je Erdogan pobjedio i u Erdoganovom govoru nakon pobjede jasno se iscrtava politika neosmanizma, piše Hrvatski Medijski Servis.

Erdogan je u pobjedničkom govoru rekao kako nije pobjedio samo on.- Danas je pobjedila nova Turska, liderska, napredna Turska. Ali ne samo Turska, danas su pobijedili Kabul, Bejrut, Sarajevo i Skoplje. Danas su pobijedili Damask, Ramallah, Gaza i Jerusalem”, kazao je Erdogan, iscrtavajući tako područje na kojem neosmanska Turska želi imati liderski utjecaj.

Neoosmanizam je nacionalistička, islamistička i panturkistička ideologija koja zagovara obnovu utjecaja Osmanske imperije, točnije današnje Republike Turske na prostoru bivšeg Osmanskog carstva, odnosno na prostoru izvan granica današnje Republike Turske. Neki analitičari ovu ideologiju pripisuju vanjskoj politici Republike Turske, kao i grupi islamista i konzervativnih turskih političara iz Anadolije. Neoosmanlijska interesna sfera obuhvaća prostor Zakavkazja, Središnje Azije, Bliskog istoka i jugoistočne Europe, odnosno Balkanskog poluotoka. Erdogan je spominjući gradove koji su pobjedili njegovom pobjedom ne slučajno, upravo iscrtao područje vladavine, ili dominantnog utjecaja nove, neosmanske Turske.- Danas su pobijedili Kabul, Bejrut, Sarajevo i Skoplje. Danas su pobijedili Damask, Ramallah, Gaza i Jerusalem”, kazao je Erdogan.

Izetbegović suverenitet BiH i Bošnjaka predao Erdoganu

Erdogan je, podsjetimo, prilikom posjete Sarajevu izjavio kako mu je Alija Izetbegović, na bolesničkoj postelji u amanet ostavio Bosnu i Hercegovinu. Alijin sin Bakir Izetbegović Erdogana titulira, “kao našeg predsjednika”, onog “koji nosi našu zastavu”. Time suverenitet Bosne i Hercegovine ili bar Bošnjaka izručuje u ruke novog 2prvorazrednog muslimanskog lidera”, kako ga on sam naziva, svodeći suverenu i međunarodno priznatu državu BiH, čiji je on najviši dužnosnik, na jednu od turskih pokrajina, pašaluk, dok sebe derogira na poziciju odanog bosanskog paše, koji kliče novom sultanu Erdoganu.

Izetbegović se jednom rječu predstavio kao protagonist neosmanske Turske u BiH, kao njezina produžena ruka, ili produžena ruka njezinog novoizabranog predsjednika. A narod kojeg zastupa- Bošnjake verbalno je denacionalizirao, odnosno predstavio kao jednu od turskih etničkih skupina, izazvaši tako zbrku u autopercepciji Bošnjaka, kao nacije koja je još u fazi konstituiranja, zaključuje HMS.

tursko carstvo

Bakirov govor slijedi načela Alije Izetbegovića

Govor Izetbegovića juniora, iako se doimao spontanim, brižno je i dobro osmišljen. On, piše Hrvatski Medijski Servis, slijedi načela svog oca Alije. Naime, neoosmanizam se pojavljuje kao obnovljena osmanska ideologija i kao suprotnost kemalizmu u Republici Tuskoj krajem dvadesetog stoljeća. Ova ideologija je bila manje izražena tijekom hladnog rata, iako neki smatraju da je turska okupacija Sjevernog Cipra dio neoosmanističkih planova. Alija Izetbegović sa stajališta panislamizma i islamskog funadamentalizma u svojoj Islamskloj deklaraciji kritizira sekularni poredak Mustafe Kemala Atatürka i naziva ga „europskim plagijatom“. Islamisti smatraju da je moderna nacionalna država zasnovana na sekularnim vrijednostima glavna prepreka za reislamizaciju turskog društva. Oni smatraju da moderni sekulrani poredak smanjuje politički utjecaj Republike Turske u odnosu na Osmansko carstvo koje se temeljilo na osnovama islama. Takvu reislamizaciju zagovara i Bakir Izetbegović kada kaže: -On (Erdogan) nosi zastavu koju je nosio Alija Izetbegović u krvavom bosanskom ratu. Oni su ljudi, politički lideri, muslimani koji su dokazali da mi koji nosimo islam u srcu možemo biti dobri predsjednici, dobri premijeri, dobri ministri, dobri ekonomisti, dobri profesori, kazao je Izetbegović.

Principi neosmanske ideologije

Mnogi tvorcem neoosmanizma smatraju turskog ministra vanjskih plova Ahmeta Davutoğlua. On je i šef odsjeka za međunarodne odnose Bijkent sveučilišta. Prema mišljenju islamologa Darka Tanaskovića, Bijkent univerzitet je rasadnik neoosmanizma. Davutoğlu je autor djela „Strategijska dubina: međunarodni položaj Turske“ (2001.) u kome su predstavljeni principi neoosmanske ideologije a koji su na političkoj pozornici najbliži principima stranke Recepa Tyyipa Erdogana. U svom djelu „Strategijska dubina“ Ahmet Davutoğlu iznosi da je „Turska baštinik svih stoljeća osmanske prošlosti, tijekom kojih su postavljene trajne osnove u povijesnom, ekonomskom i mentalnom pogledu, da Turska i danas ima mogućnost i pravo na tim prostorima igrati posebnu ulogu“, te da „Turska kao nasljednica Otomanske imperije ne može biti epizodista, već protagonista na međunarodnoj sceni“.

Tako je u Sarajevu govorio Davutoğlu

Na otvaranju konferencije „Osmansko nasljeđe i muslimanske zajednice Balkana danas“ u Sarajevu u listopadu 2009., Ahmet Davutoğlu je u svojstvu ministra vanjskih poslova Republike Turske izjavio da je cilj turske vanjske politike uspon otomanskog Balkana, kao centra svjetske politike, ističući da je Turska odgovorna za BiH.

“Napravit ćemo Balkan, Kavkaz, Srednji istok, zajedno s Turskom, centrom svjetske politike u budućnosti. To je cilj turske vanjske politike i mi ćemo to postići”, tvrdi turski šef diplomacije. Davutoglu je rekao da “u Turskoj ima više Bosanaca nego u Bosni, Albanaca više nego u Albaniji, Čečena i Abhaza više nego u Čečeniji i Abhaziji”, zato, jer je to, kako je rekao, otomansko nasljeđe.

“Za sve ove različite nacije na Balkanu, Srednjem istoku i Kavkazu, Turska je sigurno utočište, njihova domovina. Vi ste dobro došli. Anadolija pripada vama. I mi smo sigurni da je Sarajevo naše… Ali, mi želimo da vi budete sigurni ovdje kao vlasnici Sarajeva i BiH. Ono što se događa u BiH je naša odgovornost”, rekao je Davutoglu. Za Tursku je, kaže on, sigurnost Sarajeva jednako važna, kao i sigurnost i prosperitet Istanbula. On je rekao da je povijest, sudbina i budućnost Turske i BiH zajednička, kao i da je teritorijalni integritet BiH za Tursku jednako važan, kao i teritorijalni integritet Turske. “To nije samo raspoloženje državnih dužnosnika u Turskoj. To je osjećanje svakog pojedinog Turčina bez obzira gdje živi u Turskoj”, rekao je Davutoglu, a prenio sarajevski tjednik “BH dani”. Prema njegovom mišljenju, otomanska povijest je povijest balkanske regije. “Mi želimo novu balkansku regiju, utemeljenu na političkim vrijednostima, ekonomskoj međuovisnosti i suradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio otomanski Balkan. Mi ćemo obnoviti ovaj Balkan…Otomanska stoljeća Balkana su uspješna priča, a sada je treba obnoviti”, rekao je Davutoglu prilikomboravka u Sarajevu na otvaranju konferencije pod nazivom “Osmansko nasljeđe i muslimanske zajednice Balkana danas”.

Bh muslimani kao građevisnki materijal neosmanske Turske

U svom djelu „Strategijska dubina“ Ahmet Davutoğlu objašnjava da bi za projekat obnove ujecaja Osmanskog carstva, odnosno današnje Republike Turske kao njegovog nasljednika, kao „građevinski materijal“ poslužilo muslimansko stanovništvo pojedinih regija. On Bošnjake i Albance smatra za dva „temeljna i tradicionalna oslonca osmansko-panturkističke politike na Balkanu“. Davutoğlu prostor koji se sa zapada proteže od Bihaća, preko Federacije BiH, zatim Stare Raške (Sandžaka), Kosova i Metohije, Albanije, Makedonije, Kirdžalije do Trakije, smatra za koridor koje je od velike važnosti za Republiku Tursku. Ovaj prostor je ranije definiran kao zelena transverzala. U svom djelu „Strategija dubina“ Davutoğlu opisuje tri koncentrična geopolitička kruga, odnosno turske interesne sfere. U tako nazvanom „Unutarnjem krugu“ se nalaze Republika Srbija (Kosovo i Metohija), Republika Albanija i Republika Makedonija; u „Središnjem krugu“ su Republika Srbija, Republika Grčka, Republika Bugarska i Bosna i Hercegovina (Federacija BiH); dok „Vanjski krug“ koji nije od primarne važnosti za Republiku Tursku čine Republika Hrvatska, Republika Mađarska i Republika Rumunjska./HMS/

izvor:HMS.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Mons. Jure Bogdan: Pravi odgovor na zlo nije mržnja nego ljudska blizina i ljubav

Objavljeno

na

Objavio

Vojni ordinarij mons. Jure Bogdan je u subotu u propovijedi u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Škabrnji, na 26. obljetnicu masakra koje su u tom mjestu počinile JNA i paravojne srpske postrojbe, naglasio kako su pravi odgovor na zlo uvijek samo ljudska blizina, ljubav i pažnja, a ne osveta i mržnja jer mržnja donosi mrak iz kojeg se nikad ne vidi cjelovita istina.

“Ovdje kao i u svim sličnim situacijama razbojstava i ubojstava, vrijede kršćanska načela i valja ih poštovati. Ne može se mržnjom pobijediti mržnja. Ne može se osvetom pobijediti zlo. Ako na zlo pokušavamo odgovoriti zlom, onaj koji nam je nanio zlo uspio je. I nas je uveo u labirinte mržnje i sunovratio u ponore zla. Doveo nas je na svoju neljudsku razinu,” rekao je mons. Bogdan na misi za sve stradale u Domovinskom ratu.

kod spomen-obilježja masovne grobnice „Ruža za poginule branitelje i civile“, u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.

“Osveta je nemoć izazvana zlom. Promašen je pokušaj onih koji duboke rane poznate i manje poznate iskorištavaju za vlastite interese, bez poštovanja i samilosti prema poginulima. Poigravati se dostojanstvom poginulih žrtava i s patnjom živih, veliko je zlo,” rekao je i dodao da je potrebno što prije zaklopiti ove ružne stranice i okrenuti se budućnosti.

Kolonom sjećanja “Korak po korak”, u kojoj je bilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, u subotu je u Škabrnji obilježen Dan sjećanja na žrtve masakra koji su u Škabrnjki počinili pobunjenici i JNA. Škabrnja je imala 86 žrtava.

Kod spomen obilježja vijence su položili državno izaslanstvo u kojemu su bili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, ministar turizma Gari Cappelli i ministar prometa, pomorstva i infrastrukture Oleg Butković, te izaslanstva Zadarske županije i brojnih braniteljskih i civilnih udruga.

Dan sjećanja na žrtve u Škabrnji završio je komemorativnim skupom na Trgu Franje Tuđmana i polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispod središnjeg križa na Groblju sv. Luke. (Hina)

Brkić i Krstičević iz Škabrnje: Dok je svijeta i vijeka, moramo ustrajati na progonu velikosrpskih zločinaca!

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Brkić i Krstičević iz Škabrnje: Dok je svijeta i vijeka, moramo ustrajati na progonu velikosrpskih zločinaca!

Objavljeno

na

Objavio

Kolonom sjećanja “Korak po korak”, u kojoj se ove godine okupilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, od Prevlake pa do Dunava, dostojanstveno je obilježena 26. godišnjica masakra u Škabrnji – u kojem su srpski agresori 18. studenoga 1991. likvidirali 86-ero hrvatskih civila i branitelja.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić osvrnuo se na nepojmljivu činjenicu da za masovni zločin u Škabrnji još nitko nije odgovarao:

– To je jedna od tužnih stranica našeg pravosuđa. Nadam se da pravna država neće odustati i da će kad-tad biti kažnjeni monstruozni počinitelji ne samo u Škabrnji, nego i u svim ostalim mjestima gdje su počinjeni ratni zločini nad hrvatskim braniteljima i civilima. Dok je svijeta i vijeka, moramo ustrajati na progonu zločinaca! Ne samo zbog pravde, nego i poruke mladim naraštajima da se nikada više takvo što neće ponoviti.

Ministar obrane Damir Krstičević također je poručio da zločinci moraju odgovarati, a što je zadaća našeg pravosuđa:

– S tugom i boli sjećamo se Škabrnje i Vukovara. I sva ostala stratišta govore o cijeni hrvatske slobode. Moramo čuvati istinu o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima te je upravo stoga moja odgovornost jačanje sposobnosti Hrvatske vojske, kao i izgradnja sigurnog okruženja kako se nikad više ovako što u Hrvatskoj ne bi dogodilo.

Dodao je da svi skupa moramo biti fokusirani na budućnost i stvaranje boljih uvjeta života i rada u Hrvatskoj.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari