Pratite nas

BiH

Izetbegović ruši Pelješki most i želi dominirati Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Odnosi između dviju politika u BiH nisu bili tako zaoštreni još od vremena rata iz 1993.

Očekujemo presude u Haagu za udruženi zločinački pothvat. Bit će u njima spomenut i Franjo Tuđman, a ima u tome prstiju i Tuđmana mlađeg jer je bio šef obavještajne službe u to vrijeme, tako da mislim da skreće pozornost s tema koje ne odgovaraju njemu i Hrvatskoj”, rekao je bošnjački lider Bakir Izetbegović odgovarajući na navode Miroslava Tuđmana da je u BiH s mudžahedinima koji su izvodili brojna ritualna ubojstva odsijecanjima glave doslovno posijano sjeme terorizma s kojim se danas suočava Europa, piše Večernji list

Izetbegoviću je takva Tuđmanova ocjena poslužila da do krajnjih granica zaoštri retoriku prema Hrvatima u BiH poručujući im da će u vlast postaviti Hrvate po njegovoj mjeri, dok je Republici Hrvatskoj zaprijetio blokadom gradnje Pelješkog mosta. Izetbegovićeva strategija svodi se na inzistiranje na statusu žrtve iz prošlog rata kako bi ostvario dodatnu premoć u odnosu na malobrojnije Hrvate u BiH, a u međuvremenu pokušao ušutkati Zagreb.

Odnosi između hrvatske i bošnjačke politike u BiH, sudeći barem prema Izetbegovićevim izjavama, nisu bili tako zaoštreni još od vremena rata iz 1993. godine, te kasnijim nametanjem minornih stranaka. 
Upravo je to ključno u prijeporu koji dva naroda i njihovi politički vođe godinama ne uspijevaju razriješiti.

Čelnici najveće hrvatske i bošnjačke stranke, HDZ BiH i SDA, dugo su vodili razgovore kako osigurati da brojniji Bošnjaci ne biraju političke predstavnike u institucijama u kojima je po ustavu definirano da u njima sjedi određeni broj Bošnjaka, Srba i Hrvata. To su Domovi naroda i Predsjedništvo.

Nekadašnji predsjedajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić, danas saborski zastupnik, dobio je pravnu bitku u Ustavnome sudu BiH koji je ocijenio da su Hrvati diskriminirani izborom izaslanika za Dom naroda. Primjerice, jedan Hrvat za Gornji dom naroda bira se iz županije sa sjedištem u Goraždu gdje, po posljednjem popisu, žive 23 Hrvata, a jedan u Posavini gdje ih živi oko 35.000. Zastupnika iz Goražda biraju Bošnjaci ili je izabran Bošnjak koji se lažno predstavlja Hrvatom.

Takvo što omogućava Bošnjacima da uspostave vlast bez Hrvata. Te odredbe izbornog zakona Ustavni je sud nedavno izbrisao, pa su predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji okuplja najviše hrvatskih stranaka, predložili izmjene izbornog zakona kojim bi se onemogućile nove manipulacije. Umjesto da popuste uzde prema Hrvatima, bošnjačke stranke glasovale su protiv toga prijedloga, što može dovesti hrvatsko-bošnjačku Federaciju u stanje najozbiljnije krize od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović poručio je Izetbegoviću da neće više nasilno vladati, kao što je to u Jugoslaviji činio Beograd kosovskim Albancima nametanjem Sejde Bajramovića. 
 “Izetbegoviću sam jasno rekao – HDZ i stranke okupljene oko HNS-a uvjerljivo će dobiti izbore, uvjerljivije nego ikad do sada, ali ti ili takvi kao ti nećete nam birati predstavnike, niti ćete nam vi tražiti alternative, kao što ste do sada radili”, poručio je Čović. S Daytonom je u BiH samo zacementirano stanje rata. Ratni ciljevi nikada nisu prestali dominirati kod triju nacionalnih politika. Kod Srba je to neovisna država Republika Srpska, kod Bošnjaka je to unitarna država s dominacijom, a kod Hrvata povratak autonomije kakvu su imali s Herceg-Bosnom.

Uloga mudžahedina

Nakon što su prošle godine, uz bošnjačke pritiske, proglašeni rezultati popisa, po kojima prvi put u povijesti Bošnjaci u BiH čine više od 50 posto stanovništva, počela je realizacija radikalnog Izetbegovićeva plana. On računa na iseljavanje Hrvata, političke i pravosudne pritiske, a eventualna osuđujuća presuda Suda u Haagu hercegbosanskoj šestorki dala bi zeleno svjetlo za političku likvidaciju Hrvata.

Upravo stoga, jer se Zagreb nakon ulaska u EU trgnuo i prema BiH ponovno gradi aktivnu politiku te inzistira na jednakopravnosti sunarodnjaka, Izetbegović je doslovno zaratio i s Hrvatskom. Zato je ministar Izetbegovićeve Stranke demokratske akcije, inače umjereni Adil Osmanović uputio gotovo ultimatum svome kolegi Olegu Butkoviću da će BiH odrediti granicu na moru i zaustaviti gradnju Pelješkoga mosta.

Izetbegović sadašnju politiku, u čemu ima protivnike u dijelu bošnjačke javnosti, gradi na snažnoj potpori Reçepa Erdoğana čija je državna televizija nedavno započela i snimanje serijskog filma u Sarajevu o ocu nacije Aliji Izetbegoviću. Iako ima potporu s Istoka, na Zapadu se sve glasnjije upozorava na mudžahedine i ekstremiste koje su upravo njegov otac i on doveli tijekom rata u BiH i djelomično narušili umjereni bosanski način islama.

No, upravo osokoljen potporom s Bospora pokušao je držati lekcije predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, češkom predsjedniku Milošu Zemanu i austrijskom šefu diplomacije Sebastianu Kurzu. Nije ni čudo da autoritativnom bošnjačkom lideru stanovnici Sarajeva podižu srednji prst. Nedavno je to učinila i jedna američka državljanka, ali je odmah nakon toga završila u policiji, a na društvenim mrežama sve je više onih koji smatraju da Izetbegović po ponašanju sve više sliči na Kim Jong-una, piše Večernji list

Miroslav Tuđman: Ovo što se sada događa po Europi, to se događalo u BiH devedesetih godina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Uzaludan trud bošnjačkih stranaka – Bez Čavarinog potpisa (protuustavni) zakon ne može stupiti na snagu

Objavljeno

na

Objavio

Ni jedan zakon kojeg usvoji Parlament Federacije, odnosno oba parlamentarna doma, Zastupnički i Dom naroda, ne može stupiti na snagu dok ga svojim ukazom ne proglasi predsjednik Federacije BiH. Drugim riječima bez potpisa Marinka Čavare (HDZ BiH) uzaludan će biti trud bošnjačkih stranaka da kroz federalni parlament “proguraju” zakonsko riješenje koje je u potpunoj suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, piše Hrvatski Medijski Servis.

Podsjetimo, bošnjačke stranke SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka najavili su kako će danas Federalnom parlamentu uputiti prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i rasporedu mandata u Zastupničkom i Domu naroda Paralemnata FBiH, kojim se navodno implementira presuda po apelaciji Bože Ljubića iz prosinca 2016.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH tada je proglasio neustavnim odredbu Izbornog zakona BiH da se iz svake županije bira najamanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako je takav izabran u županijsku skupštinu, te odredbu koja je precizno definirala koliko se iz koje županije bira pripadnika kojeg konstitutivnog naroda i ostalih u federalni Dom naroda.

Zahvaljujući tim odredbama bilo je moguće da se, primjerice, iz Bosansko-podrinjske županije, gdje prema popisu stanovništva iz 2013. žive 23 Hrvata izabere jedan izaslanik u Hrvatski klub Doma naroda jednako kao i iz Posavske gdje živi 35.000 Hrvata. Glas Hrvata iz BPŽ tako je vrijedio 1400 puta više nego glas Hrvata iz PŽ što je Ustavni sud BiH ocjenio diskriminirajućim i proglasio neustavnim, a pola godine poslije stavio i izvan snage. Na osnovu takvih odredbi bošnjačkim je stranakama bilo omogućeno da izaberu trećinu izaslaniku u Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH, dovoljno da, prema nametnutim ustavnim amandmanima, u dva navrata izaberu predsjednika i dopredsjednike FBiH, te Vladu Federacije, bez učešća stranka za koje je glasovala većina Hrvata.

Bošnjačke stranke sada žele zadržati status quo predlažući zakon prema kojem bi se iz svakog kantona birao po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako takav postoji u županijskoj skupštini, te da osnov za raspored mandata zastupnika i izaslanika bude popis stanovništva iz 1991.

I jedano i drugo zakonsko riješenje ne samo da ne provodi presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, već je u suprotnosti s tom presudom. Uz to izmjene Izbornog zakona BiH su u nadležnosti državnog, a ne entitetskih parlamenata.

Bošnjačke stranke, pri tom ističu kako je njihov zakonski prijedlog u skladu s Ustavom FBiH, zanamerujući to što je Ustav BiH iznad entitetskih ustava, te da u presudi Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji stoji kako svi zakoni i drugi propisi uključujući i ustave entiteta moraju biti usklađeni s presudom Ustavnog suda BiH. Kako u Ustavu FBiH i dalje egzistira odredba identična onoj koju je Ustavni sud BiH poništio u Izbornom zakonu BiH, predsjedateljica Zastupničkog doma parlamenta FBiH Borjana Krišto, početkom godine, zatražila je od Ustavnog suda BiH da se očituje je li spomenta odredba Federalnog ustava u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH, te da, ukoliko jeste, a očito je da jeste, proglasi je neustavnom i stavi izvan snage.

No, bošnjačke stranke računaju na većinu koju imaju u Zastupničkom i Domu naroda Federalnog parlamenta. Ukoliko tu većinu iskoriste da nametnu neustavan zakon, Klub Hrvata moći će pred Ustavnim sudom FBiH pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. No ,Ustavni sud FBiH o tomu se neće moći očitovati, jer nije popunjeno Vijeće za zaštitu nacionalnog interesa tog suda.

Hrvati međutim, podsjeća HMS, imaju, još jedan zaštitni mehanizam kojim mogu spriječiti stupanje na snagu protuustavnog zakona bošnjačkih stranaka- veto predsjednika FBiH. Naime, bez potpisa Marinka Čavare ( HDZ BiH) ni jedan zakon usvojen u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, prema odredbama federalnog Ustava, ne može stupiti na snagu. Nema sumnje kako će Čavara iskristiti pravo koje mu daje federalni Ustav da spriječio nametanje zakona koji je u suprotnosti s Ustavnom BiH i presudom Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U sukobu migranata u Salakovcu jedna osoba izbodena nožem

Objavljeno

na

Objavio

U tučnjavi između migranata u Izbjegličkom centru u Salakovcu kod Mostara jedan migrant je izboden nožem.

Kako doznaje Vecernji.ba, ozlijeđena osoba je prebačena u RMC “Safet Mujić” gdje je zadržan na liječenju, dok je druga osoba uhićena i nalazi se u pritvoru.

Nakon ubojstva migranta u Velikoj Kladuši, ovo je drugi slučaj gdje se u sukobu između migranata koristilo hladno oružje.

Inače, MUP HNŽ-a je u posljednja 72 sata priveo nekoliko migranata koji su otkriveni na području Čapljine, što je samo pokazatelj kako oni i dalje prolaze kroz Hercegovinu i pokušavaju doći do Hrvatske.

Današnji slučaj u Salakovcu je unio nemir među lokalno stanovništvo i dodatno narušio sigurnosno stanje u ovome dijelu Mostara.

Iz MUP-a HNŽ-a su poručili kako poduzimaju mjere kako bi zaštitili lokalno stanovništvo i spriječili bilo kakve nove incidente.

 

Migranti iz Velike Kladuše krenuli prema Hrvatskoj

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori