Pratite nas

BiH

Izetbegović ruši Pelješki most i želi dominirati Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Odnosi između dviju politika u BiH nisu bili tako zaoštreni još od vremena rata iz 1993.

Očekujemo presude u Haagu za udruženi zločinački pothvat. Bit će u njima spomenut i Franjo Tuđman, a ima u tome prstiju i Tuđmana mlađeg jer je bio šef obavještajne službe u to vrijeme, tako da mislim da skreće pozornost s tema koje ne odgovaraju njemu i Hrvatskoj”, rekao je bošnjački lider Bakir Izetbegović odgovarajući na navode Miroslava Tuđmana da je u BiH s mudžahedinima koji su izvodili brojna ritualna ubojstva odsijecanjima glave doslovno posijano sjeme terorizma s kojim se danas suočava Europa, piše Večernji list

Izetbegoviću je takva Tuđmanova ocjena poslužila da do krajnjih granica zaoštri retoriku prema Hrvatima u BiH poručujući im da će u vlast postaviti Hrvate po njegovoj mjeri, dok je Republici Hrvatskoj zaprijetio blokadom gradnje Pelješkog mosta. Izetbegovićeva strategija svodi se na inzistiranje na statusu žrtve iz prošlog rata kako bi ostvario dodatnu premoć u odnosu na malobrojnije Hrvate u BiH, a u međuvremenu pokušao ušutkati Zagreb.

Odnosi između hrvatske i bošnjačke politike u BiH, sudeći barem prema Izetbegovićevim izjavama, nisu bili tako zaoštreni još od vremena rata iz 1993. godine, te kasnijim nametanjem minornih stranaka. 
Upravo je to ključno u prijeporu koji dva naroda i njihovi politički vođe godinama ne uspijevaju razriješiti.

Čelnici najveće hrvatske i bošnjačke stranke, HDZ BiH i SDA, dugo su vodili razgovore kako osigurati da brojniji Bošnjaci ne biraju političke predstavnike u institucijama u kojima je po ustavu definirano da u njima sjedi određeni broj Bošnjaka, Srba i Hrvata. To su Domovi naroda i Predsjedništvo.

Nekadašnji predsjedajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić, danas saborski zastupnik, dobio je pravnu bitku u Ustavnome sudu BiH koji je ocijenio da su Hrvati diskriminirani izborom izaslanika za Dom naroda. Primjerice, jedan Hrvat za Gornji dom naroda bira se iz županije sa sjedištem u Goraždu gdje, po posljednjem popisu, žive 23 Hrvata, a jedan u Posavini gdje ih živi oko 35.000. Zastupnika iz Goražda biraju Bošnjaci ili je izabran Bošnjak koji se lažno predstavlja Hrvatom.

Takvo što omogućava Bošnjacima da uspostave vlast bez Hrvata. Te odredbe izbornog zakona Ustavni je sud nedavno izbrisao, pa su predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji okuplja najviše hrvatskih stranaka, predložili izmjene izbornog zakona kojim bi se onemogućile nove manipulacije. Umjesto da popuste uzde prema Hrvatima, bošnjačke stranke glasovale su protiv toga prijedloga, što može dovesti hrvatsko-bošnjačku Federaciju u stanje najozbiljnije krize od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović poručio je Izetbegoviću da neće više nasilno vladati, kao što je to u Jugoslaviji činio Beograd kosovskim Albancima nametanjem Sejde Bajramovića. 
 “Izetbegoviću sam jasno rekao – HDZ i stranke okupljene oko HNS-a uvjerljivo će dobiti izbore, uvjerljivije nego ikad do sada, ali ti ili takvi kao ti nećete nam birati predstavnike, niti ćete nam vi tražiti alternative, kao što ste do sada radili”, poručio je Čović. S Daytonom je u BiH samo zacementirano stanje rata. Ratni ciljevi nikada nisu prestali dominirati kod triju nacionalnih politika. Kod Srba je to neovisna država Republika Srpska, kod Bošnjaka je to unitarna država s dominacijom, a kod Hrvata povratak autonomije kakvu su imali s Herceg-Bosnom.

Uloga mudžahedina

Nakon što su prošle godine, uz bošnjačke pritiske, proglašeni rezultati popisa, po kojima prvi put u povijesti Bošnjaci u BiH čine više od 50 posto stanovništva, počela je realizacija radikalnog Izetbegovićeva plana. On računa na iseljavanje Hrvata, političke i pravosudne pritiske, a eventualna osuđujuća presuda Suda u Haagu hercegbosanskoj šestorki dala bi zeleno svjetlo za političku likvidaciju Hrvata.

Upravo stoga, jer se Zagreb nakon ulaska u EU trgnuo i prema BiH ponovno gradi aktivnu politiku te inzistira na jednakopravnosti sunarodnjaka, Izetbegović je doslovno zaratio i s Hrvatskom. Zato je ministar Izetbegovićeve Stranke demokratske akcije, inače umjereni Adil Osmanović uputio gotovo ultimatum svome kolegi Olegu Butkoviću da će BiH odrediti granicu na moru i zaustaviti gradnju Pelješkoga mosta.

Izetbegović sadašnju politiku, u čemu ima protivnike u dijelu bošnjačke javnosti, gradi na snažnoj potpori Reçepa Erdoğana čija je državna televizija nedavno započela i snimanje serijskog filma u Sarajevu o ocu nacije Aliji Izetbegoviću. Iako ima potporu s Istoka, na Zapadu se sve glasnjije upozorava na mudžahedine i ekstremiste koje su upravo njegov otac i on doveli tijekom rata u BiH i djelomično narušili umjereni bosanski način islama.

No, upravo osokoljen potporom s Bospora pokušao je držati lekcije predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, češkom predsjedniku Milošu Zemanu i austrijskom šefu diplomacije Sebastianu Kurzu. Nije ni čudo da autoritativnom bošnjačkom lideru stanovnici Sarajeva podižu srednji prst. Nedavno je to učinila i jedna američka državljanka, ali je odmah nakon toga završila u policiji, a na društvenim mrežama sve je više onih koji smatraju da Izetbegović po ponašanju sve više sliči na Kim Jong-una, piše Večernji list

Miroslav Tuđman: Ovo što se sada događa po Europi, to se događalo u BiH devedesetih godina

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Izetbegovićevu ponovnu prijetnju ratom HNS BiH ocijenio pokušajem radikalizacije Bošnjaka

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski narodni sabor BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u toj zemlji ocijenio je u priopćenju objavljenom u subotu kako su nove prijetnje ratom, koje je ponovno u Mostaru uputio bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović pokušaj radikaliziranja Bošnjaka i njihova okretanja od Europske unije i NATO-a.

Sudjelujući na obilježavanju obljetnice 4. Korpusa Armije BiH u Mostaru, Izetbegović je rekao kako su Mostar i Bošnjaci bili izloženi agresiji Hrvata i Srba, te je dodao da takav scenarij bošnjačka politika više nikada neće dopustiti.

“Ako prijete ustavnom poretku, teritorijalnom integritetu zemlje, ako misle da mogu dijeliti Mostar i druga mjesta, onda ću ponoviti da će dobiti rat! Neka ne prijete i mi nećemo prijetiti. Nećemo dopustiti da se revidira povijest”, rekao je Izetbegović.

Iz HNS-a BiH ističu da takvim istupima Izetbegović pokušava preusmjeriti Bošnjake protiv euroatlantskog puta BiH i usmjeriti BiH u sferu euroazijskog utjecaja, izravno suprotstavljenog EU i NATO savezu.

“Otvorenim prijetnjama i zagovaranjem jedne vrste panislamizma, Bakir Izetbegović svjesno je odabrao ulogu Hamasa i vlastiti narod vodi prema dugoročnoj političkoj izolaciji i pojačavanju stupnja ekstremizma”, dodaje se u priopćenju. HNS BiH upozorava kako će radikalni Izetbegovićevi istupi pogoršati međunacionalne odnose u zemlji.

“To će se vrlo negativno odraziti na suživot u BiH, podizanje stupnja samoodrživosti ove države i europski put BiH. Stoga su postupci Bakira Izetbegovića, dugoročno gledano, ključni faktor nestabilnosti u ovom djelu svijeta”, zaključuje HNS BiH.

Izetbegović je nedavno u intervju za Deutsche Welle ustvrdio kako bi bio spreman na rat ukoliko se Republika Srpska pokuša odcijepiti od Bosne i Hercegovine.  HINA

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Odjel za branitelje HNS-a: Ispaljeni hici Bakira Izetbegovića prema NATO-u i Europskoj uniji!

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA, Bakir Izetbegović vidno je uzrujan. Razlog u tome leži u zacrtanom europskom putu BiH ali i očekivanju pravomoćne presude MKSJ u predmetu „Prlić i ostali“, zakazanoj za 29. studenog ove godine.

Bakir Izetbegović, nedvojbeno, pokušava voditi politiku temeljenu na doktrini Islamske deklaracije i zaključcima Organizacije islamske suradnje (OIS), koja je već 1992. godine na summitu u Meki, zaključila kako BiH treba postati neovisna država pod muslimanskim, vodstvom.

Upravo zbog toga, Bakir Izetbegović ne priznaje konstitutivnost hrvatskog naroda ni u jednoj sferi života. U realiziranju tih ciljeva, aktualni čelnik SDA grubo krši povijesne činjenice i na politikantskim tezama pokušava krivotvoriti povijest i tako repozicionirati geopolitičku poziciju BiH.

Uoči obilježavanja obljetnice utemeljenja HZ Herceg Bosne, bošnjački član Predsjedništva BiH boravio je u Mostaru i one koji su početkom rata obranili najveći dio BiH iznova izjednačio s agresorom.

Pri tome, Izetbegović zaboravlja činjenicu da bi bez Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Hrvatskog vijeća obrane, kao i pomoći Republike Hrvatske, BiH šaptom pala već 1992. godine.

Pokušavajući istrajati na prikazivanju Bošnjaka kao jedinih žrtava rata, Izetbegović grubo ignorira povijesne činjenice, a one govore da je sa područja pod nadzorom HVO-a, protjerano ili su napustili prostor kao posljedica rata, 112.000 nehrvata.

Sa područja pod nadzorom Armije BiH, protjerano je, ili su napustili prostor kao posljedica rata, 529.000 nebošnjaka. Sa područja pod nadzorom VRS, protjerano ili su napustili prostor kao posljedica rata, 586.000 nesrba.  Grubo manipiulirajući činjenicama, Bakir Izetbegović pokušava uvjeriti Bošnjake kako su oni jedine žrtve rata i kao takvi baštine nekakvo posebno pravo na budućnost BiH.

U tom kontekstu, njegovi najnoviji istupi su u funkciji mobiliziranja Bošnjaka pred presudu Haškog suda zakazanu za 29. studenog. Nedvojbeno je kako Bakir Izetbegović bolje od nas zna kakvim je sve konstrukcijama bošnjačka strana u prošlosti “zatrpavala” haško tužiteljstvo, pokušavajući rat u BiH okarakterizirati međunarodnim, a Republiku Hrvatsku i HZ Herceg Bosnu prikazati kao agresore.

Međutim, sad kad je kompletna ta igra razotkrivena i pad teze o tzv. Udruženom zločinačkom pothvatu na čelu s Franjom Tuđmanom i Gojkom Šuškom čini se vrlo izvjesnim, Bakir Izetbegović se odlučio na pobunu vlastitog naroda.

Takvim postupcima, Izetbegović zapravo pokušava preusmjetriti Bošnjake protiv europskog i atlantskog puta BiH i usmjeriti BiH u sferu euroazijskog utjecaja, izravno suprotstavljenog EU i NATO savezu. Upravo iz tog razloga, Bakir Izetbegović svaki pokušaj rasprave o unutarnjem uređenju BiH tumači kao agresiju i podjelu države.

Otvorenim prijetnjama i zagovaranjem jedne vrste panislamizma, Bakir Izetbegović svjesno je odabrao ulogu Hamasa i vlastiti narod vodi prema dugoročnoj političkoj izolaciji i pojačavanju stupnja ekstremizma. Naravno, to je unutarnji problem bošnjačkog naroda s kojim se sami moraju suočiti. Čim prije, tim bolje.

Međutim, to će se vrlo negativno odraziti na suživot u BiH, podizanje stupnja samoodrživosti ove države i europski put BiH. Stoga su postupci Bakira Izetbegovića, dugoročno gledano, ključni faktor nestabilnosti u ovom djelu svijeta.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari