Pratite nas

BiH

Izetbegović ruši Pelješki most i želi dominirati Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Odnosi između dviju politika u BiH nisu bili tako zaoštreni još od vremena rata iz 1993.

Očekujemo presude u Haagu za udruženi zločinački pothvat. Bit će u njima spomenut i Franjo Tuđman, a ima u tome prstiju i Tuđmana mlađeg jer je bio šef obavještajne službe u to vrijeme, tako da mislim da skreće pozornost s tema koje ne odgovaraju njemu i Hrvatskoj”, rekao je bošnjački lider Bakir Izetbegović odgovarajući na navode Miroslava Tuđmana da je u BiH s mudžahedinima koji su izvodili brojna ritualna ubojstva odsijecanjima glave doslovno posijano sjeme terorizma s kojim se danas suočava Europa, piše Večernji list

Izetbegoviću je takva Tuđmanova ocjena poslužila da do krajnjih granica zaoštri retoriku prema Hrvatima u BiH poručujući im da će u vlast postaviti Hrvate po njegovoj mjeri, dok je Republici Hrvatskoj zaprijetio blokadom gradnje Pelješkog mosta. Izetbegovićeva strategija svodi se na inzistiranje na statusu žrtve iz prošlog rata kako bi ostvario dodatnu premoć u odnosu na malobrojnije Hrvate u BiH, a u međuvremenu pokušao ušutkati Zagreb.

Odnosi između hrvatske i bošnjačke politike u BiH, sudeći barem prema Izetbegovićevim izjavama, nisu bili tako zaoštreni još od vremena rata iz 1993. godine, te kasnijim nametanjem minornih stranaka. 
Upravo je to ključno u prijeporu koji dva naroda i njihovi politički vođe godinama ne uspijevaju razriješiti.

Čelnici najveće hrvatske i bošnjačke stranke, HDZ BiH i SDA, dugo su vodili razgovore kako osigurati da brojniji Bošnjaci ne biraju političke predstavnike u institucijama u kojima je po ustavu definirano da u njima sjedi određeni broj Bošnjaka, Srba i Hrvata. To su Domovi naroda i Predsjedništvo.

Nekadašnji predsjedajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić, danas saborski zastupnik, dobio je pravnu bitku u Ustavnome sudu BiH koji je ocijenio da su Hrvati diskriminirani izborom izaslanika za Dom naroda. Primjerice, jedan Hrvat za Gornji dom naroda bira se iz županije sa sjedištem u Goraždu gdje, po posljednjem popisu, žive 23 Hrvata, a jedan u Posavini gdje ih živi oko 35.000. Zastupnika iz Goražda biraju Bošnjaci ili je izabran Bošnjak koji se lažno predstavlja Hrvatom.

Takvo što omogućava Bošnjacima da uspostave vlast bez Hrvata. Te odredbe izbornog zakona Ustavni je sud nedavno izbrisao, pa su predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji okuplja najviše hrvatskih stranaka, predložili izmjene izbornog zakona kojim bi se onemogućile nove manipulacije. Umjesto da popuste uzde prema Hrvatima, bošnjačke stranke glasovale su protiv toga prijedloga, što može dovesti hrvatsko-bošnjačku Federaciju u stanje najozbiljnije krize od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović poručio je Izetbegoviću da neće više nasilno vladati, kao što je to u Jugoslaviji činio Beograd kosovskim Albancima nametanjem Sejde Bajramovića. 
 “Izetbegoviću sam jasno rekao – HDZ i stranke okupljene oko HNS-a uvjerljivo će dobiti izbore, uvjerljivije nego ikad do sada, ali ti ili takvi kao ti nećete nam birati predstavnike, niti ćete nam vi tražiti alternative, kao što ste do sada radili”, poručio je Čović. S Daytonom je u BiH samo zacementirano stanje rata. Ratni ciljevi nikada nisu prestali dominirati kod triju nacionalnih politika. Kod Srba je to neovisna država Republika Srpska, kod Bošnjaka je to unitarna država s dominacijom, a kod Hrvata povratak autonomije kakvu su imali s Herceg-Bosnom.

Uloga mudžahedina

Nakon što su prošle godine, uz bošnjačke pritiske, proglašeni rezultati popisa, po kojima prvi put u povijesti Bošnjaci u BiH čine više od 50 posto stanovništva, počela je realizacija radikalnog Izetbegovićeva plana. On računa na iseljavanje Hrvata, političke i pravosudne pritiske, a eventualna osuđujuća presuda Suda u Haagu hercegbosanskoj šestorki dala bi zeleno svjetlo za političku likvidaciju Hrvata.

Upravo stoga, jer se Zagreb nakon ulaska u EU trgnuo i prema BiH ponovno gradi aktivnu politiku te inzistira na jednakopravnosti sunarodnjaka, Izetbegović je doslovno zaratio i s Hrvatskom. Zato je ministar Izetbegovićeve Stranke demokratske akcije, inače umjereni Adil Osmanović uputio gotovo ultimatum svome kolegi Olegu Butkoviću da će BiH odrediti granicu na moru i zaustaviti gradnju Pelješkoga mosta.

Izetbegović sadašnju politiku, u čemu ima protivnike u dijelu bošnjačke javnosti, gradi na snažnoj potpori Reçepa Erdoğana čija je državna televizija nedavno započela i snimanje serijskog filma u Sarajevu o ocu nacije Aliji Izetbegoviću. Iako ima potporu s Istoka, na Zapadu se sve glasnjije upozorava na mudžahedine i ekstremiste koje su upravo njegov otac i on doveli tijekom rata u BiH i djelomično narušili umjereni bosanski način islama.

No, upravo osokoljen potporom s Bospora pokušao je držati lekcije predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, češkom predsjedniku Milošu Zemanu i austrijskom šefu diplomacije Sebastianu Kurzu. Nije ni čudo da autoritativnom bošnjačkom lideru stanovnici Sarajeva podižu srednji prst. Nedavno je to učinila i jedna američka državljanka, ali je odmah nakon toga završila u policiji, a na društvenim mrežama sve je više onih koji smatraju da Izetbegović po ponašanju sve više sliči na Kim Jong-una, piše Večernji list

Miroslav Tuđman: Ovo što se sada događa po Europi, to se događalo u BiH devedesetih godina

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dodik: Ne treba me štititi policija Hrvatske…. Ne osjećam se sigurno da me oni štite

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik entiteta Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u subotu kao ne želi zaštitu hrvatske policije te je zanijekao kako je uopće tražio posebni tretman pri njegovu iznenadnom boravku u Karlovcu ovog tjedna dodajući kako mu je želja da ubuduće uopće ne mora putovati kroz Hrvatsku nego samo kroz Srbiju.

Dodik je u izjavi novinarima u Banjoj Luci zanijekao tvrdnje koje je prenio Jutarnji list kako je njegova pratnja razoružana pri ulasku u Hrvatsko odnosno kako mu je uskraćen tretman štićene osobe jer nije državni dužnosnik.

“Ne treba me štititi policija Hrvatske…. Ne osjećam se sigurno da me oni štite i vjerujem da će veoma brzo biti izgrađen put od Banje Luke do Bijeljine i do granice sa Srbijom i neće biti potrebe za putovanje kroz Hrvatsku”, kazao je Dodik očevidno uvrijeđen tretmanom kakvoga je imao u Hrvatskoj.

Novinarima je potvrdio kako je nedavno morao platiti kaznu zbog prebrze voženje u Hrvatskoj.

Prestretač hrvatske prometne policije zaustavio je Dodika i njegovu pratnju na autocesti pri povratku iz Beograda u Banju Luku jer su vozili brzinom od 200 kilometara na sat.

“Kod Vinkovaca je moju kolonu zaustavila hrvatska prometna policija zbog prekoračenja brzine. Uredno smo platili kaznu i to je to”, pojasnio je Dodik taj događaj.

Jutarnji je pak citirao neimenovani izvor iz hrvatskog MUP-a koji je prenio kako je veleposlanstvo BiH u Zagrebu 12. veljače izvijestilo da Dodik planira 14. veljače putovati u Hrvatsku odnosno u Gornjokarlovačku eparhiju kako bi se sastao s episkopom gornjokarlovačkim Gerasimom s kojim će proslaviti krsnu slavu Sv. Trifuna.

Za Dodika je navodno tražena polcijska pratnja dok boravi u Hrvatskoj no ona mu je uskraćena jer on nije državni dužnosnik i ne spada u kategoriju osoba koje imaju pravo na posebni tretman.

(Hina)

Hrvatska policija razoružala Dodika

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Nobilo u Sarajevu priprema bošnjačku tužbu protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Predstavnici Saveza logoraša BiH sastali su se u Sarajevu s odvjetnikom Antom Nobilom kako bi, nakon punomoćne presude Prliću i drugima, razgovarali o mogućem pokretanju tužbe protiv Republike Hrvatske, javlja agencija Anadolija

Nobilo je ponovio raniji stav da postoji osnova za tužbu protiv Republike Hrvatske.

“Postoji osnova za tužbu i to putem odgovornosti Franje Tuđmana, Gojka Šuška i Janka Bobetka. Dakle, tri ključna čovjeka Republike Hrvatske. Na taj način postoji i pripisana odgovornost Republici Hrvatskoj. Ali, odluku mora donijeti Udruženje logoraša, da li idu, ne ja”, rekao je Nobilo, dodajući kako bi tužba išla po logorima.

“Ako krenemo, onda ćemo krenuti po logorima. Dakle, tamo gdje je veći logor bit će skupna tužba, a ako ima nekoliko zatočeničkih centara unutar jedne općine, onda ćemo ići po općinama. Ići ćemo po modelu kako je i u haškoj presudi Prlić i drugi. U osnovi, to će biti pojedinačne tužbe. Dakle, tužbe logoraša, koji su nezakonito bili uhićeni i zatočeni, protiv Republike Hrvatske”, kazao je Nobilo.

Istakao je da je svjestan da će reakcije Hrvatske biti, kako je rekao, vrlo žestoke.

“Kada sam ja prvi put u medijima spomenuo to odmah isti dan su predsjednica Republike, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora izjavili da Hrvatska nije odgovorna i zauzeli su čvrst stav premda je to prejudiciranje i utjecaj izvršne vlasti na pravosuđe. O tome zadnju riječ treba reći pravosuđe, a ne političari. Ako dođe do podizanja 10, 15 ili 20 hiljada tužbi, reakcije će biti žestoke, ali radi se o temeljnim ljudskim pravima. Ja smatram da su temeljna ljudska prava iznad interesa država i interesa nacija i da nema sreće nacija i država koja se temelji na kršenju ljudskih prava. Ako je došlo do kršenja ljudskih prava onda je najmanje što se može, obeštetiti žrtvu. To je dobro i za Hrvatsku i za BiH radi rješavanja posljedica posljednjeg rata. Mislim da je hrvatski nacionalni interes, mada to nitko u Hrvatskoj ne misli, da Hrvatska obešteti zatočenike HVO-a logora”, rekao je advokat, dodajući kako se spominje cifra od oko 40.000 logoraša, naglasivši kako je vjerovatno nakon 25 godina njih 10-15 hiljada umrlo.

Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH, je istakao da će na sastanku razgovarati o koracima koji slijede u narednom periodu kada je u pitanju podnošenje tužbenih zahtjeva za obeštećenje žrtvama.

“Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je u slučaju Prlić i drugi jasno kazao da postoji odgovornost Republike Hrvatske. Naravno, mi bismo voljeli da se sve to riješi mirnim putem. Želimo poslati jednu poruku da ovo radimo nerado. Nije nam drago. Međutim, žrtve to zahtjevaju, žrtve s terena. Ne bismo željeli da bilo koji naš korak učini bilo kakvu dodatnu podjelu i ne bismo željeli da stvori još veće tenzije u BiH. Zločin je učinjen, zločin je dokazan, žrtve postoje i žrtvama treba neko izvršiti reparaciju. Ko je kriv? Kriv je onaj čija je odgovornost dokazana u presudi Prlić i drugi”, rekao je Mešković.

-https://kamenjar.com/nobilo-laze-hrvatska-ni-u-jednoj-presudi-mksj-u-den-haagu-nije-proglasena-agresorom

Naglasio je da je svjestan svih poteškoća i prepreka s kojima će se suočiti u narednom periodu.

“Međutim, isto tako smo svjesni da ćemo vjerovatno i sigurno na kraju pobijediti i da će žrtve biti obeštećene. Ali relanost je jedna. Koliko god ne uvažavali neke presude, te preusude su definitivne i konačne. Sud je svoje kazao. Da je sud drugačije kazao mi uopšte ne bismo djelovali, poštovali bismo sve presude kao i dosad”, kazao je Mešković.

Profesor Alaudin Veledar, i jedna od bivših logoraša, izjavio je da su konačno morali doći do odluke da pokrenu ovu tužbu.

“Mi smo morali jedanput pokrenuti tužbu. Sud u Hagu je presudio i donio je presudu da je to bio međunarodni oružani sukob, znači da je izvedena agresija. Mi znamo šta je agresija. Dokazano je da su jedinice Herceg-Bosne učestvovale u zločinima”, rekao je Veledar., prenosi Dnevnik.ba

Nobilo LAŽE: Hrvatska ni u jednoj presudi MKSJ u Den Haagu nije proglašena agresorom

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari