Pratite nas

BiH

Izetbegović ruši Pelješki most i želi dominirati Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Odnosi između dviju politika u BiH nisu bili tako zaoštreni još od vremena rata iz 1993.

Očekujemo presude u Haagu za udruženi zločinački pothvat. Bit će u njima spomenut i Franjo Tuđman, a ima u tome prstiju i Tuđmana mlađeg jer je bio šef obavještajne službe u to vrijeme, tako da mislim da skreće pozornost s tema koje ne odgovaraju njemu i Hrvatskoj”, rekao je bošnjački lider Bakir Izetbegović odgovarajući na navode Miroslava Tuđmana da je u BiH s mudžahedinima koji su izvodili brojna ritualna ubojstva odsijecanjima glave doslovno posijano sjeme terorizma s kojim se danas suočava Europa, piše Večernji list

Izetbegoviću je takva Tuđmanova ocjena poslužila da do krajnjih granica zaoštri retoriku prema Hrvatima u BiH poručujući im da će u vlast postaviti Hrvate po njegovoj mjeri, dok je Republici Hrvatskoj zaprijetio blokadom gradnje Pelješkog mosta. Izetbegovićeva strategija svodi se na inzistiranje na statusu žrtve iz prošlog rata kako bi ostvario dodatnu premoć u odnosu na malobrojnije Hrvate u BiH, a u međuvremenu pokušao ušutkati Zagreb.

Odnosi između hrvatske i bošnjačke politike u BiH, sudeći barem prema Izetbegovićevim izjavama, nisu bili tako zaoštreni još od vremena rata iz 1993. godine, te kasnijim nametanjem minornih stranaka. 
Upravo je to ključno u prijeporu koji dva naroda i njihovi politički vođe godinama ne uspijevaju razriješiti.

Čelnici najveće hrvatske i bošnjačke stranke, HDZ BiH i SDA, dugo su vodili razgovore kako osigurati da brojniji Bošnjaci ne biraju političke predstavnike u institucijama u kojima je po ustavu definirano da u njima sjedi određeni broj Bošnjaka, Srba i Hrvata. To su Domovi naroda i Predsjedništvo.

Nekadašnji predsjedajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić, danas saborski zastupnik, dobio je pravnu bitku u Ustavnome sudu BiH koji je ocijenio da su Hrvati diskriminirani izborom izaslanika za Dom naroda. Primjerice, jedan Hrvat za Gornji dom naroda bira se iz županije sa sjedištem u Goraždu gdje, po posljednjem popisu, žive 23 Hrvata, a jedan u Posavini gdje ih živi oko 35.000. Zastupnika iz Goražda biraju Bošnjaci ili je izabran Bošnjak koji se lažno predstavlja Hrvatom.

Takvo što omogućava Bošnjacima da uspostave vlast bez Hrvata. Te odredbe izbornog zakona Ustavni je sud nedavno izbrisao, pa su predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji okuplja najviše hrvatskih stranaka, predložili izmjene izbornog zakona kojim bi se onemogućile nove manipulacije. Umjesto da popuste uzde prema Hrvatima, bošnjačke stranke glasovale su protiv toga prijedloga, što može dovesti hrvatsko-bošnjačku Federaciju u stanje najozbiljnije krize od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović poručio je Izetbegoviću da neće više nasilno vladati, kao što je to u Jugoslaviji činio Beograd kosovskim Albancima nametanjem Sejde Bajramovića. 
 “Izetbegoviću sam jasno rekao – HDZ i stranke okupljene oko HNS-a uvjerljivo će dobiti izbore, uvjerljivije nego ikad do sada, ali ti ili takvi kao ti nećete nam birati predstavnike, niti ćete nam vi tražiti alternative, kao što ste do sada radili”, poručio je Čović. S Daytonom je u BiH samo zacementirano stanje rata. Ratni ciljevi nikada nisu prestali dominirati kod triju nacionalnih politika. Kod Srba je to neovisna država Republika Srpska, kod Bošnjaka je to unitarna država s dominacijom, a kod Hrvata povratak autonomije kakvu su imali s Herceg-Bosnom.

Uloga mudžahedina

Nakon što su prošle godine, uz bošnjačke pritiske, proglašeni rezultati popisa, po kojima prvi put u povijesti Bošnjaci u BiH čine više od 50 posto stanovništva, počela je realizacija radikalnog Izetbegovićeva plana. On računa na iseljavanje Hrvata, političke i pravosudne pritiske, a eventualna osuđujuća presuda Suda u Haagu hercegbosanskoj šestorki dala bi zeleno svjetlo za političku likvidaciju Hrvata.

Upravo stoga, jer se Zagreb nakon ulaska u EU trgnuo i prema BiH ponovno gradi aktivnu politiku te inzistira na jednakopravnosti sunarodnjaka, Izetbegović je doslovno zaratio i s Hrvatskom. Zato je ministar Izetbegovićeve Stranke demokratske akcije, inače umjereni Adil Osmanović uputio gotovo ultimatum svome kolegi Olegu Butkoviću da će BiH odrediti granicu na moru i zaustaviti gradnju Pelješkoga mosta.

Izetbegović sadašnju politiku, u čemu ima protivnike u dijelu bošnjačke javnosti, gradi na snažnoj potpori Reçepa Erdoğana čija je državna televizija nedavno započela i snimanje serijskog filma u Sarajevu o ocu nacije Aliji Izetbegoviću. Iako ima potporu s Istoka, na Zapadu se sve glasnjije upozorava na mudžahedine i ekstremiste koje su upravo njegov otac i on doveli tijekom rata u BiH i djelomično narušili umjereni bosanski način islama.

No, upravo osokoljen potporom s Bospora pokušao je držati lekcije predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, češkom predsjedniku Milošu Zemanu i austrijskom šefu diplomacije Sebastianu Kurzu. Nije ni čudo da autoritativnom bošnjačkom lideru stanovnici Sarajeva podižu srednji prst. Nedavno je to učinila i jedna američka državljanka, ali je odmah nakon toga završila u policiji, a na društvenim mrežama sve je više onih koji smatraju da Izetbegović po ponašanju sve više sliči na Kim Jong-una, piše Večernji list

Miroslav Tuđman: Ovo što se sada događa po Europi, to se događalo u BiH devedesetih godina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Sporazum Islamske zajednice s BiH ustvari je stvaranje islamske države BiH

Objavljeno

na

Objavio

Islamska zajednica u BiH jedina je vjerska institucija koja nema potpisan sporazum s državom BiH.  U predloženom osnovnom ugovoru između BiH i Islamske zajednice traže se privilegije – kako za samu instituciju, tako i za muslimanske vjernike.

Iako je Bakir Izetbegović, predsjedatelj Predsjedništva BiH to pitanje pokušao staviti na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH, hrvatski i srpski članovi Predsjedništva BiH, Dragan Čović i Mladen Ivanić su na posljednjoj sjednici to odbili, piše Dnevnik.ba

BiH ima potpisane sporazume sa Svetom Stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvu, a potpisivanje sporazuma s Islamskom zajednicom na čekanju je već neko vrijeme zbog specifičnosti koje IZ BiH traži za muslimanske vjernike u našoj zemlji.

Dnevnik.ba je u posjedu sporazuma Islamske zajednice BiH i BIH iz kojeg  donosimo  ključne zahtjeve:

Vakufska imovina – područje cijele BiH? 

 „Bosna i Hercegovina jamči  Islamskoj zajednici nepovredivost prava vlasništva, upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom, koja kao specifičan institut imovinskog prava neće biti narušena imovinskim i drugim zakonima Bosne i Hercegovine“

Primjerice, eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje neke autoceste koja spada u institut vakufske imovine ne bi bila moguća ako Islamska zajednica takvo što ne prihvati, što opet, nije posebno definirano ni određeno.  Za Islamsku zajednicu  ne bi vrijedio princip javnog dobra kao za obične građane BiH.

Urbanistički planovi gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice za gradnjom džamija  

„Pri izradi urbanističke regulative određenog područja, nadležni organi prostornog uređenja uvažit će prostorne potrebe Islamske zajednice za  izgradnjom vjerskih objekata na tom području.“

„Islamska zajednica odlučuje o potrebi izgradnje vjerskog objekta(…) na području cijele BiH, u skladu sa šerijatskim propisima o unutrašnjoj organizaciji i predlaže lokaciju, a nadležne vlasti BiH će to uvažiti ako se tome ne protive objektivni razlozi“.

Dakle, urbanistički i planovi prostornog uređenja gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice BiH za izgradnjom džamija, tekija, medresa, mesdžida i drugih objekata. Nije precizirano koji su to i kakvi  bi to bili eventualni „objektivni razlozi“ koji bi spriječili izgradnju islamskih vjerskih objekata.

Izravan utjecaj na pravosudne i policijske organe BiH  

 „U slučaju pokretanja sudske istrage protiv službenika Islamske zajednice zbog eventualnih krivičnih djela predviđenih krivičnim zakonom, sudske će vlasti BiH o tome prethodno obavijestiti nadležne organe Islamske zajednice.“

„U slučaju privođenja i zadržavanja vjerskog službenika, određivanja mjera pritvora ili alternativnih mjera pritvora, nadležna policijska uprava/tužilac  ili sud dužni su obavijestiti nadležno muftijstvo bez odlaganja.“

Islamska zajednica ustvari ovim zahtjevima izravno utječe na pravosudne i policijske organe u BiH, tijek i ishod istraga ili eventualnih sudskih postupaka  jer vjerske službenike Islamske zajednice kaznene odgovornosti ne amnestira njihov  vjerski poziv i oni, kao i svi građani BiH, odgovaraju prema ovozemaljskim zakonima, odnosno Kaznenom zakonu BiH.

Javni i privatni sektor: Džuma, hadž, halal prehrana, obavljanje molitvi na radnim mjestima, nikabi, burke, duge brade…

Islamska zajednica traži da se muslimanskim vjernicima u javnom i privatnom sektoru omogući pravo na klanjanje džuma-namaza, iftar tijekom Ramazana, pravo na odsustvo s posla zbog odlaska na hadž.

IZ BiH traži i  poštivanje prava vjernika na ispoljavanje molitve u javnom i privatnom sektoru kao što su obavljanje molitvi, izbor prehrane, odijevanja i izgleda u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima.

Tijekom Ramazana molitve se održavaju svakodnevno, a obavljanje džuma namaza je molitva petkom, odnosno, zajednički tjedni obred u džamiji u podne.

Međutim, takva prava, čak ni nedjeljom, nisu regulirana ni katoličkim ni pravoslavnim vjernicima. Također, pravo na stanku tijekom iftara  i sehura tijekom Ramazana je dio predloženog sporazuma. Katolički i pravoslavni vjernici imaju sličan mjesec, odnosno Korizmu koja je priprava za svetkovinu Uskrsa, ali im ovakvo što nije omogućeno.

Hadž je jedna od obveza muslimana – hodočašće u Meku što može trajati i do mjesec dana, a Islamska zajednica traži da se omogući pravo na odsutnost s posla u tom slučaju, i u javnom i privatnom sektoru.  Također, IZ BiH traži i obavljanja namaza na radnom mjesto što također nije slučaj s ugovorima Katoličke crkve, SPC-a i drugih vjerskih zajednica u BiH.

Prijeporno pitanje je i uporaba vjerskih i tradicijskih obilježja.

Od izbora prehrane pa do odijevanja i izgledanja „u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima“. Prema sporazumu, osim hidžaba, burke i nikaba, ozakonile bi se i „duge brade“ i „kratke hlače“ koje nose pripadnici selefijskog- vehabijskog pokreta koji su nedavno u Graničnoj policiji BiH dobili pravnu bitku. Nikabi i burke, pa čak i hidžabi, u brojnim su europskim zemljama zabranjeni.

Ovim sporazumom muslimanski vjernici u BiH bili bi dodatno privilegirani, a državni i pravni subjekti u kojima rade imali dodatne financijske obveze.

K tomu, sporazumom kojeg je Islamska zajednica predložila poništeni bi bili  pojedini dosadašnji zakoni i pravne regulative institucija BiH, a u pitanje dovedena i njihova svjetovna pozicija.

Sporne su i odredbe vezane za obred  obrezivanja djece i osiguravanja zdravstvenih uvjeta za takvo što, kuhinje s halal prehranom koje bi morale biti otvorene u svim institucijama i privatnim tvrtkama, financijsko poslovanje same institucije IZ-a BiH, arhivske građe kojom raspolažu a koja samo privremeno može biti ustupljena iz, kako je navedeno, posebno važnih razloga, organima vlasti  BiH.

Također, Islamskoj zajednici jamči se pristup javnim RTV servisima u BiH, pravo na distribuciju knjiga, novina i drugih tiskovina, dok je primjerice, Katoličkoj crkvi u BiH pristup javnim medijima „omogućen“ a ne zajamčen.

BiH treba uskladiti svoje zakone sa zahtjevima Islamske zajednice? 

Ako se ovakav sporazum s Islamskom zajednicom BiH potpiše zakoni BiH se praktično moraju uskladiti s odredbama samog sporazuma jer Islamska zajednica kroz kompletan tekst predloženog sporazuma zahtjeva da se zakoni BiH urede prema njenim potrebama, ciljevima itd. dok su sporazumi s Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnoj crkvom tek  načelno uredili i definirali  prava katoličkih i pravoslavnih vjernika u BiH.

Islamska zajednica BiH ovim sporazumom ustvari nalaže BiH da svoje zakone uskladi s njenim odredbama jer se nigdje ne poziva na zakone BiH i poštivanje pravnih legislativa BiH nego doslovce potpuno suprotno tražeći od institucija BiH da se u ovoj mjeri i na ovaj način prilagode njenim šerijatskim zakonima.

Cjelovit tekst sporazuma pročitajte na linku ispod:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Država BiH nikada nije zauzela službeno stajalište protiv gradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović ocijenio je u utorak kako BiH nema jedinstveno stajalište oko gradnje Pelješkog mosta pa su neutemeljeni zahtjevi nekih od njenih dužnosnika da se taj projekt ne realizira dok se ne riješi granica s Hrvatskom odnosno uredi razgraničenje na moru kod Neumskog zaljeva.

“Predsjedništvo BiH nikada nije usvojilo zaključak ili neki drugi službeni akt u kojemu bi iznijelo jedinstveno stajalište države Bosne i Hercegovine a koje se odnosi na neslaganje s projektom Europske unije u Hrvatskoj oko izgradnje Pelješkog mosta i njegovo osporavanje u smislu da na bilo koji način ugrožava interese BiH”, stoji u izjavi koja je medijima dostavljena iz Čovićevog ureda u Sarajevu.

Čovićevo je tumačenje kako parlament BiH službeno nikada nije ni zatražilo obustavu izgradnje Pelješkog mosta jer je o tome odlučio samo Zastupnički ali ne i Dom naroda.

Ni Vijeće ministara BiH nikada nije osporilo realizaciju ovoga projekta.

“Javne reakcije, izjave i prethodna pisma pojedinih dužnosnika BiH različitim europskim institucijama i vladi Hrvatske samoinicijativni su akti i pokušaji komunikacije s institucijama drugih država i EU izvan okvira ustavno predviđenih nadležnosti, kojima se zadire u ovlasti drugih državnih tijela što nanosi nemjerljivu štetu BiH”, izjavio je Čović dodajući kako takvo djelovanje nema karakter ovlaštene međudržavne komunikacije pa stoga ne održava službena stajališta države Bosne i Hercegovine.

Čovićeva je ocjena kako je Hrvatska u prethodnoj komunikaciji usuglasila projekt s bosanskohercegovačkom stranom i u potpunosti uvažila sve tehničke zahtjeve koje su iznijeli eksperti i stručna tijela iz BiH.

Čović je u svojoj izjavi čestitao Hrvatskoj na potpisivanju ugovora i početku realizacije projekta izgradnje Pelješkog mosta.

Predstavnici Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation potpisali su u ponedjeljak u Dubrovniku ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama.

Nakon toga, iz BiH su stigle burne reakcije i stajališta kako se on ne može graditi prije utvrđivanja konačne granice BiH i Hrvatske.

Iz ureda predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića priopćeno je da se vlasti BiH protive gradnji Pelješkog mosta prije rješavanja graničnog pitanja s Hrvatskom i da je to nepromijenjeno stajalište već više od deset godina.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizidić najavio je kako će osobno tražiti od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da Hrvatska ne gradi Pelješki most sve dok se ne riješi otvoreno granično pitanje između dvije zemlje, te je potpisivanje ugovora nazvao “nekorektnim i nedobrosusjedskim postupkom”.

U utorak je Zvizdićev zamjenik i ministar financija Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) upozorio kako je negativno Zvizdićevo reagiranje samoinicijativno pa time i štetno djelovanje koje ugrožava interese države koju predstavlja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati