Pratite nas

BiH

Izetbegović ruši Pelješki most i želi dominirati Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Odnosi između dviju politika u BiH nisu bili tako zaoštreni još od vremena rata iz 1993.

Očekujemo presude u Haagu za udruženi zločinački pothvat. Bit će u njima spomenut i Franjo Tuđman, a ima u tome prstiju i Tuđmana mlađeg jer je bio šef obavještajne službe u to vrijeme, tako da mislim da skreće pozornost s tema koje ne odgovaraju njemu i Hrvatskoj”, rekao je bošnjački lider Bakir Izetbegović odgovarajući na navode Miroslava Tuđmana da je u BiH s mudžahedinima koji su izvodili brojna ritualna ubojstva odsijecanjima glave doslovno posijano sjeme terorizma s kojim se danas suočava Europa, piše Večernji list

Izetbegoviću je takva Tuđmanova ocjena poslužila da do krajnjih granica zaoštri retoriku prema Hrvatima u BiH poručujući im da će u vlast postaviti Hrvate po njegovoj mjeri, dok je Republici Hrvatskoj zaprijetio blokadom gradnje Pelješkog mosta. Izetbegovićeva strategija svodi se na inzistiranje na statusu žrtve iz prošlog rata kako bi ostvario dodatnu premoć u odnosu na malobrojnije Hrvate u BiH, a u međuvremenu pokušao ušutkati Zagreb.

Odnosi između hrvatske i bošnjačke politike u BiH, sudeći barem prema Izetbegovićevim izjavama, nisu bili tako zaoštreni još od vremena rata iz 1993. godine, te kasnijim nametanjem minornih stranaka. 
Upravo je to ključno u prijeporu koji dva naroda i njihovi politički vođe godinama ne uspijevaju razriješiti.

Čelnici najveće hrvatske i bošnjačke stranke, HDZ BiH i SDA, dugo su vodili razgovore kako osigurati da brojniji Bošnjaci ne biraju političke predstavnike u institucijama u kojima je po ustavu definirano da u njima sjedi određeni broj Bošnjaka, Srba i Hrvata. To su Domovi naroda i Predsjedništvo.

Nekadašnji predsjedajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić, danas saborski zastupnik, dobio je pravnu bitku u Ustavnome sudu BiH koji je ocijenio da su Hrvati diskriminirani izborom izaslanika za Dom naroda. Primjerice, jedan Hrvat za Gornji dom naroda bira se iz županije sa sjedištem u Goraždu gdje, po posljednjem popisu, žive 23 Hrvata, a jedan u Posavini gdje ih živi oko 35.000. Zastupnika iz Goražda biraju Bošnjaci ili je izabran Bošnjak koji se lažno predstavlja Hrvatom.

Takvo što omogućava Bošnjacima da uspostave vlast bez Hrvata. Te odredbe izbornog zakona Ustavni je sud nedavno izbrisao, pa su predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji okuplja najviše hrvatskih stranaka, predložili izmjene izbornog zakona kojim bi se onemogućile nove manipulacije. Umjesto da popuste uzde prema Hrvatima, bošnjačke stranke glasovale su protiv toga prijedloga, što može dovesti hrvatsko-bošnjačku Federaciju u stanje najozbiljnije krize od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović poručio je Izetbegoviću da neće više nasilno vladati, kao što je to u Jugoslaviji činio Beograd kosovskim Albancima nametanjem Sejde Bajramovića. 
 “Izetbegoviću sam jasno rekao – HDZ i stranke okupljene oko HNS-a uvjerljivo će dobiti izbore, uvjerljivije nego ikad do sada, ali ti ili takvi kao ti nećete nam birati predstavnike, niti ćete nam vi tražiti alternative, kao što ste do sada radili”, poručio je Čović. S Daytonom je u BiH samo zacementirano stanje rata. Ratni ciljevi nikada nisu prestali dominirati kod triju nacionalnih politika. Kod Srba je to neovisna država Republika Srpska, kod Bošnjaka je to unitarna država s dominacijom, a kod Hrvata povratak autonomije kakvu su imali s Herceg-Bosnom.

Uloga mudžahedina

Nakon što su prošle godine, uz bošnjačke pritiske, proglašeni rezultati popisa, po kojima prvi put u povijesti Bošnjaci u BiH čine više od 50 posto stanovništva, počela je realizacija radikalnog Izetbegovićeva plana. On računa na iseljavanje Hrvata, političke i pravosudne pritiske, a eventualna osuđujuća presuda Suda u Haagu hercegbosanskoj šestorki dala bi zeleno svjetlo za političku likvidaciju Hrvata.

Upravo stoga, jer se Zagreb nakon ulaska u EU trgnuo i prema BiH ponovno gradi aktivnu politiku te inzistira na jednakopravnosti sunarodnjaka, Izetbegović je doslovno zaratio i s Hrvatskom. Zato je ministar Izetbegovićeve Stranke demokratske akcije, inače umjereni Adil Osmanović uputio gotovo ultimatum svome kolegi Olegu Butkoviću da će BiH odrediti granicu na moru i zaustaviti gradnju Pelješkoga mosta.

Izetbegović sadašnju politiku, u čemu ima protivnike u dijelu bošnjačke javnosti, gradi na snažnoj potpori Reçepa Erdoğana čija je državna televizija nedavno započela i snimanje serijskog filma u Sarajevu o ocu nacije Aliji Izetbegoviću. Iako ima potporu s Istoka, na Zapadu se sve glasnjije upozorava na mudžahedine i ekstremiste koje su upravo njegov otac i on doveli tijekom rata u BiH i djelomično narušili umjereni bosanski način islama.

No, upravo osokoljen potporom s Bospora pokušao je držati lekcije predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, češkom predsjedniku Milošu Zemanu i austrijskom šefu diplomacije Sebastianu Kurzu. Nije ni čudo da autoritativnom bošnjačkom lideru stanovnici Sarajeva podižu srednji prst. Nedavno je to učinila i jedna američka državljanka, ali je odmah nakon toga završila u policiji, a na društvenim mrežama sve je više onih koji smatraju da Izetbegović po ponašanju sve više sliči na Kim Jong-una, piše Večernji list

Miroslav Tuđman: Ovo što se sada događa po Europi, to se događalo u BiH devedesetih godina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kardinal Puljić: Hrvati katolici u BiH još su pod dojmom da su izigrani na izborima

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić izjavio je na zasjedanju Biskupske konferencije BiH, koja je u srijedu započela u Mostaru, kako se Hrvati u toj zemlji još uvijek osjećaju izigranima, što je posljedica posljednjih izbora na kojima su im drugi narodi birali političke predstavnike.

Kako je u srijedu izvijestila Katolička tiskovna agencija (KTA) Biskupske konferencije BiH, kardinal Puljić je rekao kako se “još nije slegla klima koju je prouzročio nepravedni izborni zakon te se Hrvati u BiH doživljavaju prevareni i izigrani u svojim pravima”.

„Posljedica toga je mučna uspostava redovite vlasti u BiH, što dodatno opterećuje javno mnijenje koje je doprinijelo da je mnogima ‘odgorila’ ljubav prema ovoj domovini Bosni i Hercegovini“, istaknuo je Vrhbosanski nadbiskup.

On je izrazio očekivanje da će se na dvodnevnom zasjedanju pokazati veće razumijevanje i solidarnost te glasnije stajalište o ‘opstanku i ostanku, kao i upornoj borbi za ljudska prava, čovjekovo dostojanstvo i jednakopravnost na ovim prostorima’.

Na posljednjim izborima za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno glasovima Bošnjaka izabran je Željko Komšić.

Veliki broj hrvatskih političkih stranaka, predstavnici Katoličke Crkve i drugih institucija reagirali su na rezultate izbore smatrajući ih nepravednim za Hrvate te su zatražili izmjene Izbornog zakona BiH koji bi omogućile izbor legitimnih političkih predstavnika u tijelima vlasti koje su rezervirane za nacionalno predstavljanje.

Biskupi su na dvodnevnom zasjedanju u Mostaru razmatrali zaključke o zaštiti maloljetnika koji je prošlog mjeseca održan u Vatikanu.

Kardinal Puljić nazvao je ovaj problem velikim iskušenjem za Katoličku Crkvu i pozvao na zajedničko djelovanje protiv njega.

(Hina)

 

Muhamed Filipović: Komšićeva uloga u političkom životu BiH bez smisla je i opravdanja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Uhićen bivši pripadnik Vojske Republike Srpske osumnjičen za ratne zločine

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Pripadnici Državne policijske agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Bosni i Hercegovini uhitili su u srijedu bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske kojega se sumnjiči za ratne zločine počinjene u zapadnom dijelu BiH nad bošnjačkim civilima na početku rata 1992. godine.

Kako su priopćili iz Državnog odvjetništva BiH, po njihovu nalogu na području Banje Luke uhićen je Duško Suvara.

Osumnjičeni je pod istragom i tereti ga se da je za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH na području općine Glamoč, kao pripadnik Vojske Republike Srpske, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

On je na početku 1992. naoružan i uz prijetnje nasilno odvodio žrtve te počinio višestruka silovanja i seksualna zlostavljanja žena bošnjačke nacionalnosti. Suvaru se tereti i za mučenja, zastrašivanja i nečovječna postupanja nad civilima bošnjačke nacionalnosti.

Nakon uhićenja osumnjičeni će biti predan u nadležnost državnom odvjetniku, koji će ga ispitati i nakon toga donijeti odluku o određivanju pritvora.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari