Pratite nas

BiH

Izetbegović – SDA neće pristati na formiranje vlasti u FBiH uz ucjenu HDZ-a BiH

Objavljeno

na

Kada je u pitanju izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH Bakir Izetbegović u intervjuu za Agenciju Anadolija naglašava da one moraju polaziti od presuda Suda za ljudska prava po apelacijama Sejdić-Finci, Zornić, Pilav…

“To smo obvezni uraditi s obzirom na mišljenje koje smo dobili od EU. Tu dileme nikakve nema. Pokušavalo se paralelno s tim u isto vrijeme izaći nekim hrvatskim zahtjevima pa je bilo nekih rješenja koja su oba respektirala od Fuleovog modela ili Travanjskog paketa. Nažalost, u odbijanju tih rješenja su sudjelovali i hrvatskih predstavnici. Tako je Božo Ljubić odbio Travanjski paket, a Dragan Čović Fuleov model. Nikada mi nismo pristali, niti ćemo pristati na izborne jedinice koje će uskratiti pravo ljudima da glasaju iz svakog dijela Bosne i Hercegovine za svakog kandidata”, kaže Izetbegović.

Navodi da je to, osiguravanje kandidature i glasovanja svima, princip koji će se morati ispoštovati, uz paralelno rješavanje presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga.

“Što podrazumijeva A, B… HDZ-a BiH ne znam precizno. To je neka priča od prije godinu dana koja je bila u javnosti koja je neprecizna. Eventualno se može razmišljati o nekom indirektnom izboru. Ali, nešto što će stvoriti izborne jedinice gdje će se uskratiti pravo nekome da se kandidira ili da glasa za koga god hoće, takva stvar se sigurno dogoditi neće”, jasan je Izetbegović.

Ističe kako SDA neće pristati na formiranje vlasti u FBiH uz ucjenu HDZ-a BiH da se prije toga mora izmijeniti Izborni zakon BiH.

“Naravno da nećemo na to pristati. To je stvar koja se pokušava riješiti 14 godina i neće se sigurno u narednih 14 dana riješiti. Nadam se da će se HDZ BiH tu postaviti elastičnije, da neće ići ovako rigidno. Jer, praviti okove jednom narodu koji je trostruko ili četverostruko brojniji, praviti mu blokade po meni nije dobra stvar. Mislim da tu treba ići na relaksaciju odnosa. Pa i ovaj ‘slučaj Komšić’ kako ga zovu Hrvati možda se ne bi dogodio da je bilo drugačije politike HDZ-a BiH i osobno Dragana Čovića”, kaže Izetbegović.

Čak i poslije ovih izbora, navodi Izetbegović, se takva politika nastavlja.

“Bliži su Miloradu Dodiku unatoč tome što svi znamo što on radi i kako se ponaša. Vidjeli smo Čovića 9. siječnja u Banja Luci, a nismo ga vidjeli 11. srpnja u Srebrenici. Nismo ga vidjeli na proslavi Bajrama, a mi odemo redovito na proslave Božića kardinalu. Mislim da ni on, Čović, ne stvara uvjete da se izađe malo konkretnije, malo hrabrije u susret onome što Hrvati traže. Ako se budu okovi stavljali na ruke najbrojnijeg naroda u BiH, ako mu se ne bude dalo da dođe do onoga što je izglasao na izborima, onda će se i taj narod organizirati na način da te blokade u budućim ciklusima sigurno razbije, da ih ukloni”, poručio je Izetbegović.

Izostankom imenovanja izaslanstva BiH pri Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, Parlamentarnoj skupštini OSCE-a i drugih međunarodnih organizacija Izetbegović smatra da jeste narušen kredibilitet BiH.

“Ali da je nešto ozbiljno narušen to ne bih baš prihvatio da se tako kaže. Za čitavo stanje u BiH, za jedno usporavanje svega posljednjih desetak godina i za ovu krizu koja sada dobiva zamah je kriv Milorad Dodik. On se trudi već podugo da nama ne ide, da smo mi zemlja bez perspektive, da mi ne možemo zajedno. A, onda kada mu to uspije u velikoj mjeri onda kaže, vidite da nam ne ide, vidite da smo u krizi. A on proizvodi te stvari da bi dokazao da smo jedna nemoguća misija i da bi nametnuo eventualno entitet RS kao suvereni dio BiH kako on to kaže, vidljivi dio BiH koji pomalo samostalno neke stvari radi. Dakle, definitivno jedno ime je odgovorno – Milorad Dodik koji koristi neke te energije koje su nam preostale, instrumente rata, ne dozvoljava da se stvari smire, da ti talozi padnu nego ih uvijek nanovo uzburka. Uvijek nanovo vrati neke negativne emocije. I ako dođe do nekih težih kriza sigurno će se moći reći da ih je on osobno proizveo”, kaže Izetbegović.

O prioritetima rada i djelovanja institucija BiH nakon uspostave vlasti Izetbegović kao prioritete jasno definira europski put, NATO put, obnovu ekonomije, učvršćivanje vladavine prava, borbu protiv korupcije…

“To je sve ono što smo stavili u sporazum – europski put, NATO put, obnova ekonomije, učvršćivanje vladavine prava, borba protiv korupcije, protiv organiziranog kriminala, podrška povratnicima. Definitivno to bi bilo to. To je definirano, to je potpisano samo što se naravno, na Balkanu događaju stvari da se to potpiše pa da se poslije ne uradi. Ali, ako uradimo dobar dio onoga što smo potpisali, opet će to biti jedan snažan pomak naprijed. Imamo jedan zamah kada je u pitanju ekonomija, povećanje u oblasti turizma, industrijska proizvodnja, izvoz… Te trendove imamo. Izgradnja infrastrukture je to treba biti dodatno pojačano”, kazao je Izetbegović, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U četvrtak rasplet situacije oko Vijeća ministara BiH i Parlamenta?

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i predsjedavajući Doma naroda PSBiH boravio je danas u Tuzli u posjetu Županijskom odboru HDZ Tuzla te se osvrnuo na trenutačnu politiku odnosa prema Hrvatima u Tuzlanskoj županiji.

Na pitanje novinara zašto vlast na federalnoj kao ni na državnoj razini još uvijek nije formirana, Čović je rekao:

– Prošlo je 13 mjeseci od općih izbora. Mi ćemo u četvrtak imati razgovor u Parlamentarnoj skupštini BiH, a već je dogovoren i Kolegij Doma naroda kao i zajednički kolegij oba doma. Nositelji tog kolegija su SNSD-e, SDA i HDZ. Prije toga ćemo imati razgovor s predstavnicima SDA da utvrdimo priču oko izbornog zakona. Tako da, vjerujem da bi u četvrtak oko 15.00 sati mogli imati jasan pogled u budućnost od onog pesimističnog koji je bio do sada, a s ciljem da se uspostavi što prije novo Vijeće ministara BiH, Parlamentarna skupština, a samim time i druge razine vlasti – rekao je između ostalog Čović, javlja Fena.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dražen Barbarić: FTV teroriste ISIL-a naziva ´borcima koji su zapeli između Iraka i Sirije´

Objavljeno

na

Objavio

Ako ste zabrinuti za ovu regiju, prvo pitanje nije ni Sjeverna Makedonija ni Albanija, već Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku. Ona se suočava s problemom džihadista povratnika, upozorio je predsjednik Francuske Emmanuel Macron. Ova izjava francuskog predsjednika u velikom intervjuu koji je dao britanskom magazinu ”The Economist” izazvala je brojne negativne reakcije političkog i medijskog Sarajeva, ali ima i onih u BiH koji se s njom slažu i traže da se o njoj ozbiljno promisli.

Dvojica od tri člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, nisu se složili s Macronovim ocjenama. Prvi bošnjački član Džaferović je takvu tvrdnju nazvao potpuno neutemeljenom, a drugi bošnjački član i aktualni predsjedavajući Predsjedništva Komšić pozvao je Guillaumea Roussona, veleposlanika Republike Francuske u BiH na hitan razgovor.

Na tom sastanku upoznao ga je s podacima kojima raspolaže BiH o broju osoba koje su se nalazile, ili se još uvijek nalaze na stranim ratištima, te sa brojem poginulih, procesuiranih, kao i o broju žena i djece. Komšić je kao argument naglasio i to kako je sudjelovanje u stranim oružanim formacijama kazneno djelo po bh. zakonodavstvu, te ponovio je poziv predsjedniku Republike Francuske Emmanuelu Macronu da posjeti BiH i osobno se uvjeri kakvo je stanje, između ostalog, i u ovoj oblasti u BiH.

Potpuno suprotno stajalište od svojih kolega u Predsjedništvu dijeli srpski član Milorad Dodik, koji je ocijenio kako je Komšićev poziv upućen veleposlaniku Francuske u BiH Guillaume Roussonu na hitan razgovor, zbog izjave francuskog predsjednika Emanuela Macrona da je BiH tempirana bomba jer se suočava s povratkom džihadista, jednostavno zabijanje glave u pijesak i bježanje od problema, koje političko Sarajevo uporno radi 25 godina.

“Umjesto da se na najodgovornijim mjestima u BiH prodiskutira o problemu povratnika sa ratišta po Bliskom istoku i stvarne prijetnje od terorizma u BiH, ovdje se napada svatko tko o tome ne želi i neće šutjeti, a sada je na red došao i predsjednik Francuske Emanuel Macron”, naglasio je Dodik.

Upitan kako komentira Komšićev poziv upućen Roussonu, srpski član Predsjedništva BiH rekao je da stavovi koje Komšić javno iznosi ili koje će tim povodom priopćiti francuskom veleposlaniku nisu stavovi BiH, jer o njima ne postoji suglasnost unutar Predsjedništva BiH.

Komentirajući Macronovu tvrdnju, zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić izjavio je da se radi o „ozbiljnoj izjavi ozbiljnog čovjeka“ zbog čega BiH treba analizirati stanje u sigurnosnom sustavu.

„Činjenica je da se radi o ozbiljnom državniku koji ima dobro razvijene službe, kako na području Zapadnog Balkana, tako i šire. Njihov interes prepoznat je u cijeloj EU. Ako takva izjava dođe od jednog takvog državnika, mi je moramo uzeti ozbiljno i proanalizirati s pažnjom“, rekao je Krešić. On je dodao kako BiH mora poboljšati stanje u sigurnosnom sektor te preventivno djelovati po pitanju ekstremizma i terorizma.

“Bojim se da mi u BiH želimo staviti značajan dio problema negdje sa strane ili ga na neki način minimizirati-naglasio je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić.

Prof. dr. Dražen Barbarić s Centra za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u izjavi za Slobodnu Dalmaciju drži kako je nedvojbeno je da se izjave iz intervjua Emmanuela Macrona uklapaju u mnogo širu priču o francuskom pozicioniranju u novonastaloj europskoj konstelaciji te Macronovom zaustavljanju pristupnoga procesa za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Po svemu sudeći, radi se o pripremi terena za rekompoziciju političkih snaga unutar Europske unije i eventualnom jačanju pozicije na unutarnjem planu francuske politike.

-U smislu potencijalne sigurnosne tempirane bombe, imajući u vidu teroriste povratnike sa sirijskoga bojišta, BiH ne predstavlja tako drastičnu prijetnju. Međutim, ona je mnogo prije politička tempirana bomba koja čitavu sigurnosnu arhitekturu Zapadnoga Balkana može poremetiti.

Simptomatične su reakcije iz BiH na Macronovu izjavu, radi se o paranoidnom strahu od bilo kakve vrste vanjske kritike i ukazivanju na problematiku koja evidentno postoji. Adrese s kojih će u sljedećem razdoblju dolaziti reakcije otkrivaju poziciju dubokoga negiranja bosanskohercegovačke realnosti, koja se savršeno oslikava u izjavi Semihe Borovac, ministrici za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH, koja u javnom prostoru govori o “borcima” koji se vraćaju iz Sirije ili reportažama Federalne televizije (FTV) gdje se teroriste ISIL-a naziva “građanima koji su zapeli između Iraka i Sirije”.

Dakle, sama činjenica povratka terorista koji su sudjelovali u najmonstruoznijem projektu 21. stoljeća omalovažava se ili u potpunosti negira, a svako vanjsko ukazivanje na potencijalni problem etiketira miješanjem u unutarnje stvari, pakira pod celofan antiislamizma ili diskreditira nepoznavanjem situacije u BiH.

Što se tiče položaja Republike Hrvatske, pozicioniranje Emmanuela Macrona kao ključnoga aktera u blokiranju daljnjih integrativnih procesa i atmosfera svojevrsne skepse na Zapadnom Balkanu pred Republiku Hrvatsku će staviti ogroman teret vjerodostojnoga predsjedavanja Europskom unijom.

Hrvatska će morati nužno propagirati nastavak integracije ostatka Zapadnoga Balkana i pokušati biti zamajac tih procesa, dok će u isto vrijeme njezinu volju i dinamiku ozbiljno potkopavati sadašnji stav francuskoga predsjednika, naglašava prof. Barbarić

 

Macron: BiH je tempirana bomba koja otkucava pokraj Hrvatske

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari