Pratite nas

BiH

Izetbegović: “Spreman sam i na rat!?”

Objavljeno

na

Možda nećete vjerovati ali nas polako počinje veseliti ova nervoza koju pokazuju svi oni koji bi silno željeli potvrdu one monstruozne nepavomoćne presude, a to je širok spektar koji se sastoji od jugoslavena, velikosrba, islamističkih fundamentalista, Sorosevih plaćenika, unitarista savošrbačkih namjesnika itd. ili ukratko dijapazon od Dejana Jovića do Bakira Izetbegovića.
Pazite koliko čovjek mora biti nervozan da za Deutsche Welle spominje ratnu opciju!
Kratko ćemo proanalizirati ovaj izljev prijetnji, laži i besmislica.

Kaže Bakir:

“Kada je riječ o poziciji Hrvata u BiH Izetbegović je rekao da su Hrvati lutali u svojoj politici.
„Uz BiH, protiv BiH, uz Bošnjake i Armiju BiH, protiv. Kad su se sabrali i kad se podvukla linija nakon toga svega pola Hrvata je nedostajalo u BiH”, rekao je Izetbegović i dodao kako ni “Hrvati nisu za treći enitet jer ga neće dobiti”.”

Pazite vi koji je to obraz. Mi smo već jednom napisali članak kojeg su prenijeli brojni portali, o kvadrivaletnoj politici Alije Izetbegovića, koji je prvo bio za ostanak jugoslavije jer bi tako svi muslimani (kao religijska a ne kao nacionalna odrednica a koja je njemu bila jedina važna) ostali na okupu, dakle ne samo oni iz BiH nego i s Kosova, Sandžaka, Makedonije, Hrvatske itd.
Nakon toga je zagovarao asimetričnu konfederaciju skupa s Kirom Gligorovim. U međuvremenu je Karadžiću predložio da podjele BiH jer je htio islamsku državicu u trokutu. A koncept unitarne BiH pod dominacijom Muslimana tu je još od islamske deklaracije. Pa je taj Alija preko Tunje Filipovića 2. kolovoza 1991. potpisao pakt o nenapadanju sa Srbima kojeg je u potpunosti ispoštovao sve dok i sam nije bio napadnut i otet na Butmiru. U međuvremenu, dok su velikosrbi i crnogorski rezervisti etnički očistili, opljačkali i spalili općinu Ravno u BiH on je govorio da to nije njegov rat. Onda je 22. srpnja 1992. potpisao s Tuđmanom sporazum o međusobnoj suradnji Hrvatse i BiH a istovremeno je, kako smo dokazali nizom dokumenata pripremao napad na Hrvate u BiH, koji je i otpočeo probnim napadom u srednjoj Bosni u siječnju 1993. pa se nastavio na području Konjica, Jablanice i Neretvice krajem ožujka 1993. pa glavni napad na području SB u travnju 1993. pa napad na Mostar 9. svibnja 1993. pa totalna ofenziva u srednjoj Bosni s etničkim čišćenjem Bugojna, Tavnika, Fojnice u lipnju 1993 i kasnije. Prije etničkog čišćenja Hrvata iz Travnika potpisao je s Tuđmanom sporazum u Međugorju 18. svibnja 1993. da bi mučki sačekao da dr. Tuđman 7. lipnja ode u službeni državnički posjet NR Kini, a on isti dan napao Travnik. U tom sporazumu iz Međugorja stoji da se Predsjednikom Vlade BiH imenuje Jadranko Prlić, a Alija je nakon napada na Travnik krenuo u Zagreb gdje ga je primio Mesić, a skupa s njim i Harisa Silajdžića u svojstvu Predsjednika Vlade BiH.
Pa se sjetimo da je Alija Izetbegović potpisao s Tuđmanom sporazum o konfederaciji 14. rujna 1993. a samo dva dana nakon toga sporazum s Krajišnikom koji je jedini pisani dokument u kojem se izrijekom spominje podjela i mogućnost raspada BiH, a nakon kojeg sporazuma su sa Srbima potpisali primirje koje ne samo da se poštovalo, nego su uz topničku potporu Srba Muslimani nakon tog sporazuma krenuli u totalnu ofenzivu protiv Hrvata na području Mostara. I to sve nakon što su Srbi nad Muslimanima počinili masovne zločine s elemntima genocida u mjestima kao što su Sanski Most, Ključ, Prijedor, Zvornik, Bjelina…
Podsjetimo se i da je Izetbegović prvo potpisao Cutilleirov plan 18. ožujka 1992. a nakon toga povukao potpis čime je Srbima praktički omogućio izliku za otpočinjanje rata na području BiH.
I još puno takvih primjera mogli bi složiti čovjeku čiji babo je bio hodajuća nedosljednost, laž i prevara, a on ima obraza Hrvatima i hrvatskoj politici spočitavati “lutanje”????
Obraz kao opanak, onaj srpski naravno.
Osim toga, kad se “podvukla crta” nije “nedostajalo pola Hrvata manje u BiH”, prije bi se moglo govoriti o trećini nego o polovici, a ta trećina nije izbjegla zbog hrvatske politike nego zbog toga što su ih s jedne strane Srbi (Posavina, kraj oko Banja Luke,l Jajce) a s druge strane Muslimani (srednja Bosna, dolina Neretve i Neretvice) protjerali brutalnim etničkim čišćenjem.
A ovo što kaže da “ni Hrvati nisu za treći entitet”, nek bude lola kad je siguran pa nek omogući Hrvatima da se o tome izjasne na referendumu, i to obvezujućem, baš onako kao što su Britanci to omogućili Škotima. Samo, to ne bi bilo kao u slučaju Škota, tričavih 40%, uvjereni smo da to ispod 90% ne bi išlo….


Intervju Za DW:

Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik najveće bošnjačke stranke, SDA, u intervjuu za DW govorio je budućnosti BiH, odnosu prema Republici Srpskoj, zahtjevima Hrvata u BiH, te euro-atlantskom putu BiH.

“Spreman i na rat da obrani BiH” 

Izetbegović je, tako, kazao kako će raditi ono što će raditi svi patrioti u ovoj zemlji.

“Branit ću ono na što smo stekli pravo borbom 1992-1995. godine, pa i samim Daytonskim mirovnim sporazumom”, rekao je u intervjuu za DW Bakir Izetbegović na pitanje o tome što će uraditi ukoliko Republika Srpska raspiše referendum od otcjepljenju.

„Daytonski mirovni sporazum je na našoj strani, povijest je na našoj strani, Ustav je na našoj strani, interes zemalja na Balkanu, uključujući i Srbiju je na našoj strani, interes zemalja Europe, da nema ponovo rata, je na našoj strani. Dakle, imati ćemo sve to na našoj strani da se jedna takva avantura ne desi”, rekao je Izetbegović, navodi DW. 

„Mislim da će masa u slučaju takvog scenarija biti naravno na strani odbrane teritorijalnog integriteta BiH. I da će ako proizvedu drugo poluvrijeme to poluvrijeme izgubiti. Nadam se politički, a ne vojno, oni koji se upuste u takvu sebičnu avanturu”, dodao je Izetbegović.

Na pitanje li spreman na najgori mogući scenarij, odnosno rat, Izetbegović je kazao kako jest.

“Dakle na rat? Jesam”, rekao je Izetbegović.

Izetbegović je izjavio i  da svatko “tko voli ovu zemlju mora biti spreman ići do kraja kad je u pitanju njen teritorijalni integritet”.

“Hrvati neće dobiti treći entitet” 

Kada je riječ o poziciji Hrvata u BiH Izetbegović je rekao da su Hrvati lutali u svojoj politici.

„Uz BiH, protiv BiH, uz Bošnjake i Armiju BiH, protiv. Kad su se sabrali i kad se podvukla linija nakon toga svega pola Hrvata je nedostajalo u BiH”, rekao je Izetbegović i dodao kako ni “Hrvati nisu za treći enitet jer ga neće dobiti”.

Izetbegović smatra da treba uraditi više kada je u pitanju položaj Srba u Federaciji BiH, ali i kada je u pitanju položaj Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj.

Ocijenio da Turska u BiH i na Balkanu igra sasvim pozitivnu ulogu.

„Turska podržava europski put BiH, podržavaju NATO put BiH, nikada se ne miješaju na neki rigidan način u naše odnose, dapače uvijek pomaže”, kaže Izetbegović.

Kada je riječ o tome može li se uticaj Turske negativno odraziti na europske integracije BiH s obzirom na napetosti koje trenutno postoje između Ankare i brojnih zemalja EU Izetbegović  je rekao kako je Turska dovoljno jaka da se može sama braniti.

“Turska na Balkanu igra pozitivnu ulogu” 

„Ako bih ja stao na stranu gospodina Erdogana i krenuo u jednu prepirku i počeo se petljati u te prepirke između njega i njih vjerojatno bi, ali ja to ne radim. Turska je dovoljno jaka da se zna sama braniti”, odgovorio je  Izetbegović.

Naglasio je i kako neće izdati svog prijatelja Erdogana.

„Jesam li ja  politički igrač Erdogana koji će početi da se svađa sa Europom zbog njega? Ne. Samo ja neću izdati svog prijatelja”, tvrdi Izetbegović.

Dodao je i kako se ne želi miješati u unutarnje odnose Turske, kao ni u Erdoganove odnose sa Angelom Merkel koju, kako kaže, također smatra velikom prijateljicom BiH.

Izetbegović je rekao da to hoće li Rusija zaustaviti prijem BiH u NATO zavisi od snage Rusije za koju ocjenjuje da je u porastu na Balkanu.

“Dodik glavni igrač Rusije” 

„Sve je prisutnija na Balkanu, i medijski i na svaki drugi način. Dodik (Milorad, predsjednik Republike Srpske – op. red.) očigledno gleda da bude igrač te velesile, da joj se dodvori, da zaustavi prije svega NATO put BiH”, naveo je Izetbegović.

Tvrdi i kako Rusija ne može nadjačati NATO i EU kada je BiH u pitanju, ali i cijeli Balkan.

Intervju u cjelosti možete pogledati u video snimci. Intervju je sniman polovicom listopada u Sarajevu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Iz robnih rezervi će se davati hrana i ostale potrepštine sve većem broju migranata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

U izvješću o kretanju broja migranata iznesen je podatak kako je na prostoru BiH, prema raspoloživim podacima, od 1. siječnja 2018. do 2. srpnja 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 7128 nezakonitih migranata.

Za potrebe zbrinjavanja migranata iz zemalja Azije i Bliskog istoka Vlada Federacije BiH donijela je devet mjera među kojima traži od Federalne direkcije robnih rezervi da na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, uz znanje i suglasnost Federalnog operativnog stožera za pitanje migracija, a u skladu sa svojim mogućnostima, stavi na raspolaganje svoje kapacitete za potrebe funkcioniranja kampova koji će biti uspostavljeni na području Sarajevske i Unsko-sanske županije, piše Večernji list BiH.

To znači kako će hrana i ostale potrepštine koje se čuvaju u robnim rezervama biti ustupljene ovim migracijskim kampovima, a da se radi o većoj količini robe, svjedoči i podatak da je Federalna direkcija robnih rezervi u posljednjih nekoliko mjeseci raspisala nekoliko natječaja za nabavu konzervirane hrane, ulja, brašna, mlijeka u prahu te raznih higijenskih potrepština. Spriječiti ilegalne ulaske

– U slučaju aktiviranja robnih rezervi iz Federalne direkcije robnih rezervi, iste će biti dane na raspolaganje Crvenom križu Federacije BiH, koji će biti obvezan, koristeći svoju strukturu i volontere, iste pripremati i distribuirati uz suglasnost nadležnih institucija u BiH, a u suradnji sa Službom za zajedničke poslova organa i tijela FBiH treba pronaći prostor za skladišni/logostički centar Crvenog križa Federacije BiH iz raspoloživih objekata neperspektivne vojne imovine – stoji u zaključku.

Također je Vlada Federacije BiH donijela zaključak svoje policijske snage staviti na raspolaganje za sprečavanje ilegalnog ulaska migranata s istoka preko granice BiH. Zadužila je i Federalno ministarstvo zdravstva da, u suradnji s Ministarstvom sigurnosti BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, precizira nositelje plaćanja troškova liječenja, kako primarne tako i specijalističko–konzultativne i bolničke zdravstvene zaštite migranata te lijekova, uz preciziranje procedura plaćanja.

Pomoć iz Austrije Vlada je također zadužila Federalnu upravu civilne zaštite da svoju rezervu materijalno-tehničkih sredstava i opreme za zaštitu i spašavanje stavi na raspolaganje Ministarstvu sigurnosti BiH, da zbog migranata stavi u optjecaj raspoloživi broj šatora za njihov smještaj, sanitarni kontejner s tuševima i umivaonicima te pratećom opremom, sanitarni kontejner s integriranim toaletima s pratećom opremom, stacionarnu kuhinju za pripremu odgovarajućeg broja obroka – pokretnu kuhinju.

Za nove lokacije za smještaj migranata određen je kamp u vojarni “Ušivak” u Hadžićima, pri čemu će se angažirati potreban broj pripadnika civilne zaštite i potrebna materijalno-tehnička i druga sredstva i oprema te će se osigurati stručna i tehnička pomoć za smještaj i zbrinjavanje migranata, kao i u slučaju eventualnog uspostavljanja kampa u Velikoj Kladuši u objektima Agrokomerca, a na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH.

Iz tekućih rezervi odobreno je nešto više od 28 tisuća maraka za prijevoz šatora koje je ovih dana donirala Austrija.

U izvješću o kretanju broja migranata iznesen je podatak kako je na prostoru BiH, prema raspoloživim podacima, od 1. siječnja 2018. do 2. srpnja 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 7128 nezakonitih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom razdoblju iskazale su 6354 osobe, dok su 683 osobe podnijele zahtjev za azil. (večernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Mi Hrvati iz BiH danas smo dio ovog nacionalnog plamena

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Dragan Čović: Putinu sam rekao kako je Rusija pokazala prijateljsko lice, a s Macronom dogovarao skori susret

U intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista, Čović je govorio o reprezentaciji Hrvatske, ali i stvarima koje se se događale u BiH uoči finalnog susreta.

“Naše srebro sja kao zlato. To je sigurno. Činjenica da u reprezentaciji Hrvatske imamo značajan broj onih koji su rođeni ili su podrijetlom ili radom vezani uz BiH, velika je stvar. I to se vidi i kroz ozračje koje vlada u BiH proteklih mjesec dana. Na svakom koraku u BiH vidjeli smo eksploziju ponosa, oduševljenja i to prihvaćaju i naši prijatelji, Bošnjaci i Srbi. Ovo je prilika da mi na neki način definiramo svoju poziciju, da možemo kazati – koliko god smo malobrojni, ipak smo bitni danas u svjetskim događanjima. Uvjeren sam da je ovo posebna prigoda jer eho ovog Svjetskog nogometnog prvenstva trajat će mnogo dulje nego onaj iz 1998. kada je hrvatska reprezentacija bila treća u svijetu. Ovo je prigoda, šansa koju svi želimo na određeni način prigrabiti i iskoristiti, pa i mi u BiH na neki način vezati za sebe. Ne smijemo biti preskromni mi iz BiH i na naše zasluge za ovaj uspjeh. Prigoda je ovo za skrenuti pozornost i na odnose u BiH jer BiH mora imati svoje europsku budućnost u kojoj će sva tri naroda biti jednakopravna. Uz svu ovu euforiju koja je politiku bacila u drugi plan, moramo stalno naglašavati poziciju hrvatskog naroda u BiH i značaj ovog rezultata i za hrvatski narod u BiH”, rekao je Čović.

Kako je kazao, nesporno je da mnoštvo sportaša u Hrvatskoj dolazi upravo iz BiH.

“Nije tu samo riječ o nogometašima već i o rukometašima, tenisačima, košarkašima… I to je, između ostaloga, naš doprinos vrijednosti hrvatskog nacionalnog bića, našeg ponosa kojim sebe ugrađujemo u te vrijednosti. Mi Hrvati iz BiH danas smo dio ovog nacionalnog plamena koji prati više milijardi ljudi u svijetu. Mogli ste uraditi bilo što, ne biste imali ovakav globalni učinak za Hrvatsku i Hrvate. Moramo iskoristiti ovu prigodu kako nam se ne bi dogodilo da u toj euforiji zaboravimo realnost života i posebno probleme Hrvata u BiH. Za mene je najvažnija poruka da, kada danas i sutra razmišljamo o poziciji Hrvata, moramo razmišljati isključivo o zajedničkoj demografskoj i svakoj drugoj strategiji hrvatskoga naroda u cjelini. I ovaj sportski uspjeh nas upućuje na to”, istakao je Čović za Večernji list.

Čović je završnu utakmicu između Francuske i Hrvatske pratio u društvu ruskog predsjednika Vladimira Putina, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Bili su tu i predsjednik FIFA-e Gianni Infantino, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker i brojni drugi dužnosnici. Predsjednici država su u prijateljskom raspoloženju bodrili reprezentacije u veličanstvenom dvoboju za prvaka svijeta.

Čović je predsjedniku Putinu zahvalio na gostoprimstvu i sjajnoj organizaciji prvenstva, ali i ruskom narodu koji je tijekom natjecanja ugostio navijače iz cijeloga svijeta, pa tako i BiH, te pokazao dobronamjerno i prijateljsko lice. Kazao je kako je Moskva odisala kozmopolitskim i sportskim duhom, koji je bez sumnje poslao pozitivnu sliku u svijet.

Čović je s Macronom razgovarao i o suradnji BiH i Francuske te izrazio spremnost za realizaciju skorog bilateralnoga susreta. U prijateljskom razgovoru s predsjednicom Grabar-Kitarović Čović je istaknuo kako je finale SP-a poseban dan i za Hrvate BiH.

Uspjeh hrvatske reprezentacije ujedno je i uspjeh hrvatskoga naroda u cjelini, koji je mjesec dana u svojoj domovini BiH svim srcem bodrio i pratio vatrene.

Na kraju susreta Čović je čestitao Macronu na pobjedi momčadi njegove zemlje, koja je drugi put postala nogometni prvak svijeta. (Večernji list)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori