Pratite nas

Politika

Izetbegović, Vučić i Čović: Konferencija za novinare u Beogradu bila na rubu skandala

Objavljeno

na

Foto: AFP

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je u srijedu u Beogradu izrazio drugačiji stav glede Kosova nego što je prethodno dogovoreno na sastanku Predsjedništva BiH i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

U Beogradu su se sastali članovi Predsjedništva BiH i srbijanski državni vrh. Jedna od tema bila je status Kosova.

Beogradski mediji ocjenjuju kako je zajednička tiskovna konferencija poslije sastanka tročlanog vodstva BiH s Aleksandrom Vučićem u Beogradu bila “na rubu skandala”, te da “Izetbegović potkopava dogovor sa sastanka”.

Naime, Bakir Izetbegović je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji, mimo protokola, uzeo riječ s namjerom da dodatno objasni stajalište o Kosovu o kojem su prehodno već govorili Vučić kao domaćin i Dragan Čović kao predsjedajući Predsjedništva BiH poručivši da će BiH u slučaju Kosova pratiti stajalište Srbije. “Dogovoreno je da BiH neće mijenjati svoj stav, odnosno da neće to učiniti sve dok Srbija ne bude promijenila svoje stajalište (o Kosovu)”, prenio je izvor Blica blizak današnjim razgovorima.

No, dogodio se obrat kada je Izetbegović samoinicijativno stao pred mikrofon i poručio nešto drugačije. “Međunarodna politika i stavovi će se odlučivati u Sarajevu. Uzet ćemo u obzir stavove zemalja u okruženju, ali i s EU. Vanjska politika se vodi u BiH. Zamolio sam Čovića da iznese vlastiti stav”, rekao je Izetbegović, prekinuvši konferenciju Čovića i Vučića, nakon obraćanja dvojice dužnosnika.

Reagirao je Vučić, navodeći kako je naveo dio iz službenih razgovora: “Ja ću vam objasniti. Citirao sam ono što sam službeno dobio. Eto, tako izgleda (razgovor) i oko granice i oko svega”, rekao je novinarima Vučić.

Reagirao i srbijanski šef diplomacije

Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić ocijenio je nakon konferencije kako postupak člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, kada je u srijedu u Beogradu izrazio drugačiji stav glede Kosova nego što je prethodno dogovoren na sastanku Predsjedništva BiH i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, nije sukladan unaprijeđenju odnosa dviju država. “Više puta smo i do sada imali priliku da vidimo njegove (Izetbegovićeve) izjave, koje su zaoštrile odnose ne samo sa Srbima, već i sa Hrvatima”, rekao je Dačić.

On je ocijenio kao o Izetbegovićevom postupku najbolje govore reagiranja Vučića i Čovića. “Možda je najbolji pokazatelj i najbolje govore o svemu razmijenjeni pogledi, poslije takve Bakirove provokacije, Aleksandra Vučića i Dragana Čovića i osmjeh koji je pokazao kako se sa prezirom odnose prema ovakvom postupku Izetbegovića”, rekao je Dačić.

Šef srpske diplomacije poručio je kako taj Izetbegovićev postupak nije sukladan cilju tog sastanka. “Cilj je bio unaprijeđenje naših odnosa, a ne ‘jedan korak naprijed, dva koraka nazad’“, rekao je Dačić.

“Malo je falilo da dođe do ozbiljnog skandala na konferenciji za medije”, ocijenio je jučer Blic, navodeći tvrdnje svog izvora bliskog današnjim razgovorima kako je na sastanku prehodno dogovoreno zajedničko stajalište o pitanju odnosa BiH prema neovisnosti Kosova.

Bakir Izetbegović je na sastanku govorio o svojoj nedavnoj izjavi o neovisnosti Kosova koja je podigla napetosti i rekao kako “on možda osobno misli da BiH možda treba priznati nezavisno Kosovo, ali da to nije rekao na takav način i da su mediji loše interpretirali njegovu izjavu i izvrnuli je”.

“Onda je dogovoreno da BiH neće mijenjati svoj stav, odnosno da neće to učiniti sve dok Srbija ne bude promenila svoj stav (o Kosovu)”, prenosi Blic tvrdnje svog izvora.

Sudionici sastanka su se, prema tvrdnjama tog izvora, dogovarali kako će nastupiti pred novinarima a “Dragan Čović je tri puta pitao Izetbegovića da li se slaže da kažu kako se stav BiH ne mijenja i da je vanjskopolitička odluka da tako ostane sve dok Srbija ostane pri svom stavu”.

“Izetbegović je sva tri puta odgovorio potvrdno”, tvrdi izvor Blica.

Izvor kaže kako je Čovič, da bi bio siguran, još jednom prije konferencije pogledao Izetbegovića i pitao: “Znači – to mogu kazati?”, nakon čega je od njega dobio potvrdan odgovor, ali je potom uslijedio obrat u kojem je Izetbegović, praktički, relativizirao ocjene koje su prenijeli Vučić i Čović.

Bakir Izetbegović je i nedavno u intervjuu za Deutsche Welle rekao kako bi, što se njega tiče “dosad Kosovo trebalo biti priznato”, a na izravno pitanje “hoće li BiH, u jednom trenutku, priznati Republiku Kosovo”, odgovorio, doslovce: “Nadam se – da”, ali većina beogradskih medija u prvim izvješćima nije tako navela njegovu izjavu, prešutivši “nadam se”, a uslijedila su burna reagiranja srbijanskih dužnosnika. (Hina)

Odjel za branitelje HNS-a: Ispaljeni hici Bakira Izetbegovića prema NATO-u i Europskoj uniji!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari