Pratite nas

BiH

IZETBETGOVIĆ: BiH je pogođena tumačenjem islama mentalno poremećenih sinova

Objavljeno

na

”Nepodnošljiva je tuga za cijeli islamski ummet da neki od naših mentalno poremećenih sinova siju smrt i razaranje širom svijeta.

[ad id=”93788″]

Bosna i Hercegovina najoštrije osuđuje nedavne terorističke napade u Ankari, Bruxellesu, Istanbulu i Lahoreu. Želimo izraziti naše najdublje saučešće i izražavamo našu solidarnost sa porodicama žrtava, vladama i narodima Belgije, Turske i Pakistana”, rekao je predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović na summitu šefova država Organizacije islamske konferencije (OIC) u Istanbulu.

”BiH je pogođena fenomenom radikalnog tumačenja islama, što je rezultiralo nasilnim ekstremizmom i terorističkim činovima u posljednjih nekoliko godina”, rekao je Izetbegović koji se na početku svog govora zahvalio “dragom bratu, predsjedniku Erdoganu i vladi Republike Turske na gostoprimstvu” te dodao da se iznimno cijeni podršku OIC-a i njenih članica u razvoju BiH kao demokratske, multietničke i multikulturne države.

”U ime Vlade BiH i njezinog naroda zahvaljujem vam na trudu koji ulažete da biste unaprijedili prilike u BiH. Vjerujemo da je potpuna integracija u Europsku uniju i NATO najbolji način za postizanje stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u Bosni. Proces europskih i euroatlantskih integracija je najefikasnije sredstvo za transformaciju naše države i društva, u cilju postizanja modernih demokratskih standarda, izgradnje konkurentne tržišne ekonomije i jačanja našeg ekonomskog razvoja”, rekao je Izetbegović i dodao kako je uvjeren sam da će BiH kroz ovaj proces sazrijevanja postići unutarnji konsenzus kako bi podnijela zahtjev za članstvo u ovoj Organizaciji u bliskoj budućnosti.

”U međuvremenu radit ćemo najbolje što možemo na jačanju i unaprijeđenju odnosa i suradnje s ovom Organizacijom i njezinim državama članicama”, rekao je Izetbegović koji je dodao da se muslimanski svijet suočava s ozbiljnim izazovima, među kojima prednjače terorizam, sektaško nasilje i oružani sukobi.

”Mir u svijetu također je ugrožen nasiljem i zločinima nad sirijskim narodom. Slike iz Sirije podsjećaju nas na tragediju BiH – i mi u BiH osjećamo bol sirijskog naroda kao svoju vlastitu. Duboko je zabrinjavajuće da najmoćnije zemlje u svijetu, uključujući i najmoćnije muslimanske zemlje, do sada nisu uspjele pronaći mirno rješenje krize u Siriji. BiH u potpunosti podržava mirovne pregovore u Ženevi. O budućnosti Sirije mora odlučiti sirijski narod.

Mirna budućnost Sirije počiva na poštivanju političke volje sirijskog naroda, kojem mora biti dozvoljeno da izrazi tu volju na slobodnim i demokratskim izborima. Da se volja sirijskog naroda poštovala od početka, ovog rata ne bi ni bilo. Nadam se da će ovaj summit doprinijeti uspostavljanju mira i demokracije u bratskoj Siriji”, istaknuo je Izetbegović.

Rekao je kako je ”devijantna ideologija tekfira naišla na plodno tlo u poslijeratnom bosanskom društvu”.

”Zakasnili smo u prepoznavanju opasnosti koju predstavlja ova ideologija, jer je ona u suprotnosti s našim bićem i našim razumijevanjem islama. Za pola milenija, bosanski muslimani su prakticirali inkluzivan islam koji štiti i pomaže razvoj raznolikosti i kulturnog pluralizma u našem društvu. Isključivost, radikalizam, nasilni ekstremizam i terorizam su apsolutno neprihvatljivi sa stanovišta islama”, poručio je Izetbegović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatske općine u BiH oblijepljene plakatima s prekriženim fotografijama Komšića

Objavljeno

na

Objavio

Foto: bljesak.info

U više gradova s hrvatskom većinom u Bosni i Hercegovini u utorak su postavljeni plakati s prekriženim likom Željka Komšića, kojega se uspoređuje s prijeratnim čelnikom jugoslavenske pokrajine Kosova Sejdom Bajramovićem, koji je izabran po volji Beograda, čime se aludira na činjenicu da su Bošnjaci većinski izabrali Komšića za hrvatskog člana državnog vrha.

“Sejdo Komšić – persona non grata” natpis je koji stoji uz prekrižen lik Željka Komšića, koji je prisegnuo u utorak za člana državnog vrha zajedno s bošnjačkim i srpskim kolegom Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom. Takvi plakati postavljeni su u Mostaru, Širokom Brijegu, Kiseljaku, Žepču, Vitezu, Novom Travniku.

Ova aktivistička akcija, koja je pokrenuta s masovnim prosvjedom zbog Komšićeva imenovanja u središtu Mostara nedugo nakon izbora, nastavila se u općinama i županijama koje su Komšića ranije proglasile nepoželjnom osobom.

U BiH se često uspoređuje izbor Željka Komšića s izborom kosovskog čelnika Sejde Bajramovića koji je bio po volji političkog Beograda krajem 80-ih, a čemu su se protivili tamošnji Albanci.

Ranije je pet većinskih hrvatskih županija te više od 25 načelnika i predsjednika općinskih vijeća javno proglasilo Komšića personom non grata.

Zbog njegova izbora koji je rezultat odredbi izbornoga zakona prijeti politička i ustavna kriza u zemlji. Na izborima je Komšić glasovima Bošnjaka pobijedio Dragana Čovića za kojega je, po tvrdnjama iz Hrvatskog narodnog sabora BiH, glasovalo 80 posto Hrvata.

Na Komšićev izbor reagirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković na zasjedanju Europskog vijeća, koji je istaknuo da je to suprotno političkoj volji tamošnjih Hrvata, nije dobro za BiH i njezin europski put.

U ponedjeljak je na razini ministara vanjskih poslova EU održana raspravaposvećena problemu Bosne i Hercegovine.

(Hina)

 

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lars-Gunnar Wigemark: Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Wigemark za bržu uspostavu vlasti u BiH, međunarodna zajednica neće intervenirati

Šef delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark pozvao je u utorak na što bržu uspostavu vlasti u toj zemlji na temelju rezultata izbora provedenih u listopadu, uključući tu domove naroda Federacije BiH odnosno cijele države, istaknuvši kako je nedvojbeno da Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ima i ovlasti i mandat okončati taj proces te da se međunarodna zajednica neće u to miješati.

“Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice”, kazao je Wigemark u intervjuu za lokalne medije prekinuvši tako nagađanja da bi Ured visokog predstavnika (OHR) mogao intervenirati i svojom odlukom razriješiti prijepore o tome treba li zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH birati po popisu iz 1991. ili 2013. godine i hoće li iz svake županije unutar entiteta biti biran barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Wigemark je kazao kako je svima postalo jasno da ovo pitanje treba riješiti izborno povjerenstvo, kada već političke stranke nisu uspjele usuglasiti rješenje kojim bi u Parlamentu BiH izmijenile izborni zakon sukladno pravorijeku Ustavnog suda BiH u “slučaju Ljubić”.

Zbog sve izglednije varijante po kojoj bi SIP odluku o broju mandata koji pripadaju svakoj županiji mogao donijeti na temelju popisa iz 2013. godine, to se tijelo našlo na meti oštrih kritika političkih stranaka koje okupljaju pretežito Bošnjake, a neke od njih zatražile su arbitrarnu intervenciju OHR-a.

Pozivaju se pritom na odredbe Ustava Federacije BiH koje govore o obvezi da se tijela vlasti u tom entitetu popunjavaju sukladno kriterijima koji proistječu iz popisa provedenog 1991. godine sve dok se službeno ne proglasi okončanje procesa povratka izbjeglih i prognanih prijeratnim domovima, što pak može učiniti samo OHR ili državni parlament.

Komentirajući te prijepore Wigemark se zadržao na konstataciji kako SIP mora djelovati “unutar postojećeg ustavnog i pravnog okvira”, a sve one koji ne bi bili zadovoljni odlukom tog tijela, koja se očekuje ovog tjedna, uputio je da svoje prigovore upute nadležnim sudovima koji će dati pravorijek, a takve odluke valja bezuvjetno provesti.

Švedski je diplomat ipak potvrdio kako u EU vlada mišljenje da je izborno zakonodavstvo u BiH zrelo za temeljitu rekonstrukciju, što će neizbježno postati neizostavni dio njezinih napora da se približi članstvu u EU.

“Bez snažnog izbornog okvira i povjerenja u ishod izbora narušava se sama bit demokracije i BiH ne može ispuniti uvjete za članstvo u EU”, kazao je Wigemark, istodobno uputivši kritiku političarima u BiH zbog sporosti u rješavanju i najbanalnijih zadaća poput odgovaranja na pitanja iz upitnika Europske komisije.

Na odgovore na paket od oko 300 dodatnih pitanja, poslanih u Sarajevo u lipnju, u Bruxellesu još uvijek čekaju, a pritom ne vide da se u BiH nešto posebno radi na provedbi reformi, podsjetio je švedski diplomat.

“Ovime se šalje i zabrinjavajući signal o stupnju angažiranosti vlasti u BiH u ovom procesu”, upozorio je Wigemark dodajući kako previše političara u BiH misli da proces europskih integracija nije njihov posao, odnosno kako se time treba baviti “netko drugi”.

(Hina)

 

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

 

 

Bošnjaci su odlučili u suštini poniziti Hrvate i u tom poduhvatu nisu prezali ni od čega

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari