Pratite nas

Herceg Bosna

Izgrađena Aleja hrvatske ćirilice (FOTO)

Objavljeno

na

Postavljanje turističko informativnoga panoa na odmorištu Podkraj, završen projekt „Aleja hrvatske ćirilice“ –

 [ad id=”93788″]

Hrvati su se u srednjem vijeku hrvatski jezik pisali trima pismima: glagoljicom, hrvatskom ćirilicom i latinicom.

Hrvatska ćirilica se upotrebljavala od Boke Kotorske do Istre i od otoka do Save, a nerijetko i preko Save, u Slavoniji. U civilnoj korespondenciji već u XII. stoljeću hrvatska ćirilica je nadvladala glagoljicu, tako da se glagoljica, od tog vremena, upotrebljavala uglavnom u crkvenim krugovima. U XVI. stoljeću na prostorima koje zauzima današnja Republika Hrvatska primat je preuzela latinica te se tako od XVI. pa sve do potkraj XIX. stoljeća hrvatska ćirilica upotrebljava samo na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. Zbog toga ju je fra Mato Mikić 1850. godine nazvao „bosančica“. Od njega je taj naziv 1888. godine preuzeo Ćiro Truhelka, nakon čega se taj pojam počeo upotrebljavati i u stručnim i znanstvenim krugovima.

Hrvatskom ćirilicom pisani su i slijedeći povijesni dokumenti: Povelja Kulina Bana iz 1189. godine, Miroslavovo evanđelje iz 1195. iz okolice Slanoga, Humačka ploča iz 1198., Povaljska listina (otok Brač) iz 1184. godine, Supetarski ulomak (Središnja Istra) iz XII. stoljeća, Poljički statut koji je imao četiri redakcije od 1322. do 1485. godine, Kočerinska ploča iz 1404. godine, itd.

 Više slova hrvatske ćirilice nalazi se i na Baščanskoj ploči. Prva knjiga tiskana hrvatskom ćirilicom je Dubrovački molitvenik iz 1512. godine.

Prva tiskana knjiga u Bosni i Hercegovini pisana hrvatskom ćirilicom je Nauk krstjanski za narod slovinski fra Matije Divkovića iz 1611. godine. Zbog toga se Divkovića smatra „ocem književnosti“ u Bosni i Hercegovini.

Kočerinska ploča bila je dio nadgrobnog spomenika srednjovjekovnog plemića Vignja Miloševića na nekropoli Lipovci, nedaleko od Kočerina. To je najduži srednjovjekovni kameni natpis pisan hrvatskom ćirilicom. U tekstu se nalazi 319 znakova. Na njoj se prvi put u povijesti spominje ime Kočerin. Na njoj se, također, spominju kronološkim redom vladanja petorica vladara onodobne Banovine Bosne, a kasnije i Bosanskog Kraljevstva. Pisana je hrvatskom ćirilicom, ili ‘arvackom ćirilicom’, kako to stoji u dodatku Poljičkog statuta.

Manifestacijom pod nazivom „600. obljetnica prvog pisanog spomena imena Kočerin i nastanka Kočerinske ploče“, u Kočerinu je 2004. godine obilježen taj jubilej. U sklopu manifestacije održan je i znanstveni skup pod nazivom „Viganj i njegovo doba“. U to vrijeme i tom prigodom nekropola Lipovci je očišćena od korova i drugog raslinja. Vignjev stećak je obnovljen i restauriran, isklesana je replika Kočerinske ploče i postavljena u podnožje Vignjeva groba gdje se nekada nalazio i original Kočerinske ploče. Isklesan je spomen križ i postavljen nedaleko od stećka, po ugledu na križ koji se nalazio na uzglavlju Vignjeva groba, a od kojega je do danas ostao samo manji donji dio.

Nekropola Lipovci udaljena je oko jedan kilometar od središta Kočerina, ali ništa nije upućivalo prolaznike i turiste na to da tu, u blizini, postoji tako važan spomenik kulture. Zbog toga se i došlo na ideju izgradnje „Aleje hrvatske ćirilice“ čime bi se povezalo nekropolu Lipovce i središte Kočerina, te tako nekropolu, na neki način, približilo magistralnoj cesti Mostar – Split i Mostar – Livno – Bihać.

„Aleja hrvatske ćirilice“ izgrađena je tako što je na pet mjesta uzduž lokalne ceste Kočerin – nekropola Lipovci izgrađeno pet postaja na kojima je postavljeno po šest, u kamenu stiliziranih, slova hrvatske ćirilice. Veličina slova je: širina 1 metar, visina 1,4 metra, a debljina slova je 25 cm. Površina slova izgleda kao što izgleda ručno klesani kamen. Kamen od kojega su klesana slova je „rujan“ iz kamenoloma u okolici Kočerina. Uz lokalnu cestu prema nekropoli Lipovci posađen je i drvored, kako bi Aleja dobila svoj potpun smisao.

Na prvoj postaji postavljena su slova: A, B, V, G, D, E.

Na drugoj: Ž, Z, I, K, L, M.

Na trećoj: N, O, Đ, P, R, S.

Na četvrtoj: T, U, H, Č, Ć, C.

Na petoj: OT, Š, ŠT, JA, JE, 6 – poluglas, jat.

Implementacijom ovog projekta nije se htjelo oživjeti hrvatsku ćirilicu, jer je ona zapravo mrtvo pismo, nego sačuvati je kao vrijedan dio hrvatske kulturno povijesne baštine.

Kao poseban dio, a sve u sklopu „Aleje hrvatske ćirilice“, izgrađeno je i odmorište Podkraj, uz magistralnu cestu Posušje – Široki Brijeg, 1,5 km prije naselja Kočerina iz smjera Posušja. Na odmorištu je izgrađen natpis Kočerin, slova nisu skulpture nego šupljine, naravno pisan hrvatskom ćirilicom, ali tako da cijeli natpis izgleda kao pročelje kočerinske crkve sv. Petra i Pavla. Kako bi natpis u potpunosti podsjećao na pročelje crve u Kočerinu, na dijelu natpisa koji predstavlja zvonik crkve isklesan je i reljef sv. Franje. Na odmorištu je postavljen i jedan kameni stol s dvije kamene klupe te turistička informacijska tabla.

Postavljanje tog informativno turističkog panoa praktički je značilo i završetak implementacije projekta “Aleja hrvatske ćirilice“. Na panou se nalazi, sa zapadne strane, satelitska karta Kočerina s označenom polaznom pozicijom gdje se gledatelj nalazi, te sve druge važne lokacije na području Kočerina, a sa istočne strane panoa nalazi se fotografija nekropole Lipovci.

Od samog početka implementacije ovaj projekt je zaintrigirao gotovo cijelu javnost, ne samo Bosne i Hercegovine, nego i Republike Hrvatske i Srbije, pa i šire.

Ono što ovom projektu osigurava budućnost zasigurno je vrlo prometna magistralna cesta Split – Mostar, a „Aleja hrvatske ćirilice“ svojim sadržajima daje ovoj cesti dodatnu atraktivnost, zbog koje mnogi već sada svoju rutu putovanja kroz Hercegovinu planiraju baš tom cestom.

Uz ostale turistima zanimljive sadržaje u Kočerinu: crkva svetih Petra i Pavla s najvećim na svijetu mozaikom sv. Franje Asiškoga (visine 24 m); umjetnički neponovljiv mozaik svetih Petra i Pavla na zabatnom zidu iznad oltara unutar crkve; original Kočerinske ploče u župnom uredu; desetak srednjovjekovnih nekropola, od kojih su posebno atraktivne: Kočerin, Lipovci i Sajmište; brojne ilirske gomile i gradine; Kočerin predstavlja, i još će više predstavljati u budućnosti, nezaobilazno mjesto na karti kulturnog turizma Hercegovine, a osobito nakon posljednjih radova na uređenju i zaštiti nekropole Kočerin, koja se nalazi u dvorištu Osnovne škole Kočerin, te otkrivanja reljefa sveca na jednom od stećaka.

Široki Brijeg, 20. siječnja 2016.

Grgo Mikulić/kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Herceg Bosna

28 godina od okupacije Mostara od strane tzv. JNA i rezervista

Objavljeno

na

Objavio

Prije 28 godina, 19. rujna 1991. u Mostar su došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA. Zbog navodnog osiguranja Zračne luke, u Mostar i Hercegovinu dolazi više od pet tisuća rezervista, pripadnika titogradskog i užičkog korpusa tzv.JNA.

Nedugo nakon dolaska, tzv.JNA zauzima položaje na brdima oko Mostara i zračne luke, pripremajući opsadu grada koja će početi s proljećem 1992. godine.

Za dolazak rezervista u Mostar (19. rujna 1991.) iako nenajavljen, mostarski krizni stožer bio je pripravan. U suradnji s hrvatskim kadrovima u republičkom MUP-u zaustavljen je prvi nasrtaj rezervista da uđu u samo središte grada. Zaustavljeni su u Gnojnicama i Zračnoj luci, gdje je tadašnji MUP postavio svoje policijske punktove, piše HMS.

U Mostar je ilegalno donesena radio-oprema koju su kupili Hrvati u Njemačkoj. Svakodnevno je sve veći broj dragovoljaca pristupao obrani Mostara, oružje koje je dolazilo ilegalno raspoređivalo se preko glavnog stožera u Grudama. U to vrijem gradom su kružile razne dezinformacije i zlonamjerne glasine koje je širio KOS što je među građane unosilo nemir, pa se krizni stožer morao suprotstaviti i takvom vidu specijalnog rata protiv KOS-a.

Dok je rat praktično pred vratima, oporbene stranke u Mostaru organiziraju razne mitinge podrške za JNA.

Od tada pa do početka ratnih događanja u Mostaru, skoro svakodnevno  dolazilo je i do incidenata u koje su bili uključeni rezervisti tzv.JNA. Sporadična pucnjava s okolnih brda prema Katedrali, strašenje građana s dugim cijevima na ulicama, bombe u kafićima, pijančevanje i tuče, te pucnjava na vozila u okolici Mostara, ali i međusobni obračuni rezervista, unijeli su osjećaj straha, nemira i nesigurnosti među stanovnike Mostara.

U listopadu 1991. je napadnuto i selo Ravno u sjeverozapadnom dijelu Popova polja, što je događaj kojim de facto počinje rat u Bosni i Hercegovini, za kojeg tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je kazao da nije „naš rat“.

Jedinice JNA smještene u Mostaru su trebale, zajedno s kninskim korpusom, zauzeti Split i srednju Dalmaciju. Kako to nisu uspjeli učiniti, užički i podgorički korpus ostaju na ovom području.

Užički korpus je preimenovan u ”bilećki”, a poslije i u ”hercegovački”. Djelovao je na području Mostara. Titogradski korpus je djelovalo na području Popova polja, Neuma, Stona i Dubrovnika.

Pod zapovjedništvom ovih korpusa su kasnije bile i brojne paravojne formacije iz Srbije i istočne Hercegovine, koje su počinile i zločin na Uborku gdje je mučki ubijeno 114 civila iz mostarskog naselja Zalik i Sutina, a za koji nitko nije odgovarao. Bio je to jedan od prvih masovnih zločina nad civilima tijekom četverogodišnjeg rata u BiH.M. L./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Posušje: Obilježena 25. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Posušje je danas bilo središte obilježavanja 25. obljetnice osnutka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović s izaslanstvom i članovima udruge, nazočio je ovoj obljetnici te se nazočnima obratio na svečanoj akademiji.

-Mi smo se kroz ovo vrijeme, kroz ovih 25. godina kako obilježavamo obljetnice naših Udruga, ali i ovo vrijeme od 90. 91., pa do 95. pomalo zaboravili, pomalo razjedili i pomalo uvjerili sebe kako je to vrijeme iza nas i kako ne treba obilježavati obljetnice. Siguran da je Hrvatska Republika i Hrvatska zajednica Herceg Bosna učinila ono što nitko drugi u Bosni i Hercegovini nije. Dala je jedan doprinos da mi imamo mogućnost da i Republika Hrvatske osigura svoju neovisnost, svoju slobodu, unutar povijesnih granica, a s druge strane očuvali smo ono što se moglo očuvati kada je u pitanju hrvatski narod i samu Bosnu i Hercegovinu kao takvu, kazao je predsjednik Čović.

-Hrvatska Republika Herceg Bosna se do kraja ugradila u sadašnje tkivo Bosne i Hercegovine. S te strane i ova obljetnica i svaka druga, neka bude poticaj, ne, da se mi bavimo prošlošću, nego, da mladim ljudima skrećemo pozornost na iskušenja i žrtve na koje smo na jedan način ponosni kada se klanjamo svima onima koji su dali svoje živote, za njih palimo svjeće, izgovaramo molitve, danas u Posušju a tako i u još 24, 25 općina, gradova, u našoj BiH gdje imamo svoje načelnike i gradonačelnike, naglasio je dr. Čović.

-Nema u Herceg Bosni nikakve takozvanosti, međutim, nemojmo se previše opterećivati kada oni tako nešto govore. Oni imaju svoje strategije bez obzira u kojem ih vremenskom razdoblju iznose, bez obzira je li to vrijeme kada smo morali posegnuti za Hrvatskom samoupravom ili neko drugo u 24. godine od rata na ovamo. Tih iskušenja će biti, jer mi nismo formalno završili ono što smo trebali. Trebamo štitit vrijednosti Domovinskog rata i dostojanstvo naših branitelja na poseban način. Dobar dio vlasti i danas nije završio kada je u pitanju pravni mir BiH, pravno uređenje BiH.

U Orašju kada smo obilježavali obljetnicu Udruge nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Herceg – Bosne, razgovarali smo s gosp. Plenkovićem i njegovim suradnicima da vidimo što se još da uraditi sa zakonima u RH kako bi naši branitelji imali svoje mjesto. To sve skupa nije završeno, ali znamo da smo u to ugradili sve što smo znali i bili smo za stolom i razgovarali oko toga. Ako i ima kakvih nazadovoljstava ne možemo ih popraviti nego radeći zajedno, naglasio je predsjednik Čović.

-Ostanimo zajedno i budimo svjesni iskušenja koje smo svi zajedno prolazili i u ratno vrijeme, a i ovo vrijeme iza rata. Neka svaki put kada smo pali ili pogriješili, međusobno se razdijelili bude nauk, da više takvog luksuza ispred sebe nemamo, zaključio je predsjednik Čović uz izrečene čestitke prilikom obilježavanja 25. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne u Posušju.

Nikica Tomić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne naglasio je kako vrijednosti Domovinskog rata trebamo uvijek pamtiti, posebno žrtvu svih onih koji su svoje živote ostavili za bolje sutra i hrvatskog naroda i Bosne i Hercegovine.

Sve nazočne pozdravio je i general Ilija Nakić, a kao domaćin, nazočnima se obratio Branko Bago, načelnik općine Posušje pozivajući da se sjećamo i ponosimo na one koji su položili svoje živote, ali i onih koji i danas nose ratne ožiljke.

Svečanoj akademiji prethodilo je polaganje vijenaca kod spomenik Ludvigu Pavloviću, Sv. misa te mimohod do spomen obilježja na Trgu branitelja i polaganje vijenaca u Posušju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari