Pratite nas

Herceg Bosna

Izgrađena Aleja hrvatske ćirilice (FOTO)

Objavljeno

na

Postavljanje turističko informativnoga panoa na odmorištu Podkraj, završen projekt „Aleja hrvatske ćirilice“ –

 [ad id=”93788″]

Hrvati su se u srednjem vijeku hrvatski jezik pisali trima pismima: glagoljicom, hrvatskom ćirilicom i latinicom.

Hrvatska ćirilica se upotrebljavala od Boke Kotorske do Istre i od otoka do Save, a nerijetko i preko Save, u Slavoniji. U civilnoj korespondenciji već u XII. stoljeću hrvatska ćirilica je nadvladala glagoljicu, tako da se glagoljica, od tog vremena, upotrebljavala uglavnom u crkvenim krugovima. U XVI. stoljeću na prostorima koje zauzima današnja Republika Hrvatska primat je preuzela latinica te se tako od XVI. pa sve do potkraj XIX. stoljeća hrvatska ćirilica upotrebljava samo na prostoru današnje Bosne i Hercegovine. Zbog toga ju je fra Mato Mikić 1850. godine nazvao „bosančica“. Od njega je taj naziv 1888. godine preuzeo Ćiro Truhelka, nakon čega se taj pojam počeo upotrebljavati i u stručnim i znanstvenim krugovima.

Hrvatskom ćirilicom pisani su i slijedeći povijesni dokumenti: Povelja Kulina Bana iz 1189. godine, Miroslavovo evanđelje iz 1195. iz okolice Slanoga, Humačka ploča iz 1198., Povaljska listina (otok Brač) iz 1184. godine, Supetarski ulomak (Središnja Istra) iz XII. stoljeća, Poljički statut koji je imao četiri redakcije od 1322. do 1485. godine, Kočerinska ploča iz 1404. godine, itd.

 Više slova hrvatske ćirilice nalazi se i na Baščanskoj ploči. Prva knjiga tiskana hrvatskom ćirilicom je Dubrovački molitvenik iz 1512. godine.

Prva tiskana knjiga u Bosni i Hercegovini pisana hrvatskom ćirilicom je Nauk krstjanski za narod slovinski fra Matije Divkovića iz 1611. godine. Zbog toga se Divkovića smatra „ocem književnosti“ u Bosni i Hercegovini.

Kočerinska ploča bila je dio nadgrobnog spomenika srednjovjekovnog plemića Vignja Miloševića na nekropoli Lipovci, nedaleko od Kočerina. To je najduži srednjovjekovni kameni natpis pisan hrvatskom ćirilicom. U tekstu se nalazi 319 znakova. Na njoj se prvi put u povijesti spominje ime Kočerin. Na njoj se, također, spominju kronološkim redom vladanja petorica vladara onodobne Banovine Bosne, a kasnije i Bosanskog Kraljevstva. Pisana je hrvatskom ćirilicom, ili ‘arvackom ćirilicom’, kako to stoji u dodatku Poljičkog statuta.

Manifestacijom pod nazivom „600. obljetnica prvog pisanog spomena imena Kočerin i nastanka Kočerinske ploče“, u Kočerinu je 2004. godine obilježen taj jubilej. U sklopu manifestacije održan je i znanstveni skup pod nazivom „Viganj i njegovo doba“. U to vrijeme i tom prigodom nekropola Lipovci je očišćena od korova i drugog raslinja. Vignjev stećak je obnovljen i restauriran, isklesana je replika Kočerinske ploče i postavljena u podnožje Vignjeva groba gdje se nekada nalazio i original Kočerinske ploče. Isklesan je spomen križ i postavljen nedaleko od stećka, po ugledu na križ koji se nalazio na uzglavlju Vignjeva groba, a od kojega je do danas ostao samo manji donji dio.

Nekropola Lipovci udaljena je oko jedan kilometar od središta Kočerina, ali ništa nije upućivalo prolaznike i turiste na to da tu, u blizini, postoji tako važan spomenik kulture. Zbog toga se i došlo na ideju izgradnje „Aleje hrvatske ćirilice“ čime bi se povezalo nekropolu Lipovce i središte Kočerina, te tako nekropolu, na neki način, približilo magistralnoj cesti Mostar – Split i Mostar – Livno – Bihać.

„Aleja hrvatske ćirilice“ izgrađena je tako što je na pet mjesta uzduž lokalne ceste Kočerin – nekropola Lipovci izgrađeno pet postaja na kojima je postavljeno po šest, u kamenu stiliziranih, slova hrvatske ćirilice. Veličina slova je: širina 1 metar, visina 1,4 metra, a debljina slova je 25 cm. Površina slova izgleda kao što izgleda ručno klesani kamen. Kamen od kojega su klesana slova je „rujan“ iz kamenoloma u okolici Kočerina. Uz lokalnu cestu prema nekropoli Lipovci posađen je i drvored, kako bi Aleja dobila svoj potpun smisao.

Na prvoj postaji postavljena su slova: A, B, V, G, D, E.

Na drugoj: Ž, Z, I, K, L, M.

Na trećoj: N, O, Đ, P, R, S.

Na četvrtoj: T, U, H, Č, Ć, C.

Na petoj: OT, Š, ŠT, JA, JE, 6 – poluglas, jat.

Implementacijom ovog projekta nije se htjelo oživjeti hrvatsku ćirilicu, jer je ona zapravo mrtvo pismo, nego sačuvati je kao vrijedan dio hrvatske kulturno povijesne baštine.

Kao poseban dio, a sve u sklopu „Aleje hrvatske ćirilice“, izgrađeno je i odmorište Podkraj, uz magistralnu cestu Posušje – Široki Brijeg, 1,5 km prije naselja Kočerina iz smjera Posušja. Na odmorištu je izgrađen natpis Kočerin, slova nisu skulpture nego šupljine, naravno pisan hrvatskom ćirilicom, ali tako da cijeli natpis izgleda kao pročelje kočerinske crkve sv. Petra i Pavla. Kako bi natpis u potpunosti podsjećao na pročelje crve u Kočerinu, na dijelu natpisa koji predstavlja zvonik crkve isklesan je i reljef sv. Franje. Na odmorištu je postavljen i jedan kameni stol s dvije kamene klupe te turistička informacijska tabla.

Postavljanje tog informativno turističkog panoa praktički je značilo i završetak implementacije projekta “Aleja hrvatske ćirilice“. Na panou se nalazi, sa zapadne strane, satelitska karta Kočerina s označenom polaznom pozicijom gdje se gledatelj nalazi, te sve druge važne lokacije na području Kočerina, a sa istočne strane panoa nalazi se fotografija nekropole Lipovci.

Od samog početka implementacije ovaj projekt je zaintrigirao gotovo cijelu javnost, ne samo Bosne i Hercegovine, nego i Republike Hrvatske i Srbije, pa i šire.

Ono što ovom projektu osigurava budućnost zasigurno je vrlo prometna magistralna cesta Split – Mostar, a „Aleja hrvatske ćirilice“ svojim sadržajima daje ovoj cesti dodatnu atraktivnost, zbog koje mnogi već sada svoju rutu putovanja kroz Hercegovinu planiraju baš tom cestom.

Uz ostale turistima zanimljive sadržaje u Kočerinu: crkva svetih Petra i Pavla s najvećim na svijetu mozaikom sv. Franje Asiškoga (visine 24 m); umjetnički neponovljiv mozaik svetih Petra i Pavla na zabatnom zidu iznad oltara unutar crkve; original Kočerinske ploče u župnom uredu; desetak srednjovjekovnih nekropola, od kojih su posebno atraktivne: Kočerin, Lipovci i Sajmište; brojne ilirske gomile i gradine; Kočerin predstavlja, i još će više predstavljati u budućnosti, nezaobilazno mjesto na karti kulturnog turizma Hercegovine, a osobito nakon posljednjih radova na uređenju i zaštiti nekropole Kočerin, koja se nalazi u dvorištu Osnovne škole Kočerin, te otkrivanja reljefa sveca na jednom od stećaka.

Široki Brijeg, 20. siječnja 2016.

Grgo Mikulić/kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježena 25. obljetnica utemeljenja 3. gardijske brigade HVO-a ‘Jastrebovi’

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji Udruge veterana 3. gardijske brigade HVO-a “Jastrebovi” danas je u Busovači upriličena svečanost obilježavanja 25. obljetnice utemeljenja 3. gardijske brigade HVO-a “Jastrebovi”.

Predvodeći brojno izaslanstvo hrvatskih političkih dužnosnika sa svih razina vlasti, obljetnici koja je započela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve poginule hrvatske branitelje, na Središnjem spomen obilježju u Busovači, nazočio je predsjednik Federacije BiH i dopredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara i predsjedatelj Kluba Hrvata u Zastupničkom domu PS BiH Nikola Lovrinović, piše grad-busovaca.com

Uz predsjednika Čavaru, obljetnicu su svojim dolaskom uveličali predsjednici i predstavnici brojnih braniteljskih udruga iz svih krajeva BiH, a bili su tu i mnogobrojni građani i nekadašnji pripadnici i zapovjednici “Jastrebova”.

Nakon svete mise zadušnice, koju je u župnoj crkvi sv. Ante u Busovači predvodio župnik fra Zoran Jaković, održana je prigodna akademija u kino dvorani “Theatre” Hrvatskog doma u Busovači.

Brigada “Jastrebovi” nastala je u vrlo teškim okolnostima, dok se hrvatski narod u Središnjoj Bosni borio za goli opstanak, a nešto više o njenom nastanku i ratnom putu kazao je okupljenima brigadir Duško Grubešić koji je bio i zapovjednik stožera brigade “Jastrebovi”.

Okupljenima se obratio i prvi zapovjednik “Jastrebova” general Ilija Nakić. U svom govoru uputio je riječi zahvale svim pripadnicima brigade i uputio čestitke okupljenima na obljetnici.

“3. gardijska brigada HVO-a “Jastrebovi” nastala je u vrlo teškim okolnostima, okolnostima koje nisu bile “u hodu”, nego “u trku”… Pripadnici i vodstvo brigade opravdali su sva očekivanja i na bojišnicama diljem BiH izvršili zadane zatake”, kazao je general Nakić dodavši: “Prije 25. godina kada je brigada osnovana svi smo bili jedno. Nema razloga da to i danas u 2019. godini ne bude tako. Pozivam sve vas okupljenje i sve Hrvate na opće zajedništvo i na borbu za potpunu jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini”.

Nazočnima na obljetnici obratio se i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara istaknuvši da su obljetnice prigoda na kojima se odaje počast svima onima koji su poginuli i dali živote za sve nas i našu budućnost, ali i slavlje na slavne trenutke hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini:

“Vjerujem da smo svjesni trenutnih okolnosti i i situacije u kojoj se nalazi hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Nažalost, ima dosta onih koji su u zabludama bili tijekom 90-ih godina, ali i onih koji su u zabludi i danas… Skoro cijeli hrvatski narod na proteklim izborima pokazao je svoju opredijeljenost dajući potporu strankama HNS-a BiH okupljenih oko HDZ-a BiH i predsjednika Čovića. Stoga, budimo svjesni svoje pozicije i zajedništvom se izborimo za sva prava koja nam pripadaju.”

Iz Udruge veterana 3. gardijske brigade HVO-a “Jastrebovi” na koncu su istaknuli kako će iduće godine obljetnicu organizirati na području Usore ili Žepča, budući da su i Hrvati tog područja bili dio “Jastrebova”.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Zašto Kupres i Blidinje za većinu ‘hrvatskih’ medija nisu atraktivno odredište?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AdriaSki

Umjesto da tijekom ovih dana sve veće televizijske kuće (HRT, Nova TV, RTL) izvještavaju s Kupresa i Blidinja oni odrađuju turističku promidžbu i sezonu za tuđe narode

Odgovora može biti više. No, potpuno je čudno da televizijske kuće iz Hrvatske šalju svoje reportere u inozemstvo i prave javljanja uživo, dok su vijesti o sjajnim skijalištima, koja su na dohvat ruke, osobito južnom dijelu države, šture i rijetke. Naravno u pitanju je interes i biznis. Iz tržišne perspektive vlasnika je razumljivo da će RTL, unatoč havariji i prijetnji za sigurnost skijaša, savjetovati Hrvatima da idu u njihova skijališta u Austriji, Njemačkoj itd.

U tom detalju, ili nije detalj, vidimo koja je važnost i moć medija. Da su ti mediji u hrvatskim rukama bilo bi drugačije i vjerojatno bi taj reporter bio u Kupresu ili Blidinju.

Umjesto da tijekom ovih dana sve veće televizijske kuće (HRT, Nova TV, RTL) izvještavaju s Kupresa i Blidinja oni odrađuju turističku promidžbu i sezonu za tuđe narode. Tu se nitko od njih neće pitati što će zbog toga Hrvati iznijeti novac van Domovine, što ni jedna lipa od te potrošnje neće doći u hrvatsku privredu ili proračun. Na Kupresu i Blidinju piju se pića uvezena iz Hrvatske. Tu se pije hrvatsko pivo, toče mnoga hrvatska vina, konzumiraju hrvatski čajevi, jedu hrvatski slatkiši itd. Ali, što to zanima medije koji odrađuju posao za tuđi i svoj račun?

Osobno sam posjetio Kupres, a prošle godine Blidinje. U jednom danu sam vidio sjajna skijališta, divne uvjete, ažurnu poslugu, susretljive ljude, sigurnost i puno toga dobroga. Uz sve to, u jednom danu sam uz sjajnoga instruktora skijanja Hrvoja Vukoju Hrću naučio osnovno skijanje i zato ga Stipe Kvesić i ja preporučamo i drugima. Stoga, neka ovaj moj mali napis bude medijski prilog hrvatskim skijalištima u BiH. Dok ne shvatimo da su nam biseri na dohvat ruke, cijeloga života ćemo ih bezuspješno tražiti u tuđini.

Piše: Fra Mario Knezović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari