Pratite nas

Politika

Izgradnja ceste do Neuma iz Čapljine

Objavljeno

na

[quote]Prije samo dva tjedna ministar prometa u Vladi Federacije BiH Enver Bijedić govorio je o nastavku gradnje ceste Stolac – Neum. Jutros nas je iznenadio najavom gradnje sasvim nove ceste prema Neumu iz drugog pravca.[/quote]

Do kraja godine trebala bi početi gradnja magistralne ceste Čapljina – Svitava – Neum najavio je ministar prometa i komunikacija Federacija BiH Enver Bijedić dodavši kako nijje u pitanju obnova postojeće već gradnja nove ceste.

Dodatno zaduženje

[dropcap]P[/dropcap]ripremamo jedan akt koji ćemo uputiti prema Vladi FBiH, a koji bi nam omogućio dodatno zaduženje Javnog poduzeća „Ceste Federacije“. Za gradnju ove ceste bit će potrebno 35 do 40 milijuna eura – naveo je Bijedić.

Od 1. srpnja kontrole na graničnim prijelazima za Hrvatsku bit će pooštrene, a građani Neuma, prema svemu sudeći, odsječeni od vlastite države. Gradnjom ove ceste, kaže Bijedić, dobili bismo priključak “našem najbitnijem turističkom gradu”.

– Građani BiH i njena roba ne bi morali prelaziti granicu s Hrvatskom dva puta kako bi došli do Neuma. Na ovaj način bio bi im osiguran izravan transport robe i veza s morem, s bitnom turističkom odrednicom kao što je Neum. Kada se to uradi, neće biti potrebe ići kroz Republiku Hrvatsku i ubrzat će se sam put do mora – rekao je Bijedić.

Do početka gradnje neće proći mnogo vremena piše Dnevni avaz. Čim Vlada FBiH da suglasnost za kreditno zaduženje, počet će se s gradnjom.

– Projekt radimo u suradnji s Ministarstvom financija FBiH i nadamo se da ćemo dobiti saglasnost za ovu inicijativu. Nakon toga možemo ići u kreditno zaduženje i realizaciju tog projekta. Nadam se da bismo do kraja godine mogli početi s gradnjom – dodao je Bijedić.

Ministar financija FBiH Ante Krajina potvrdio je ovu informaciju, kazavši kako je gradnja ove ceste prioritet te da bi bila od velike pomoći građanima BiH.

– Dosta je aktuelna sva ta priča o ulasku Hrvatske u EU i u fazi je kada je gradnja ove ceste prioritet. Bilo bi veoma dobro za bh. građane, posebno za one koji žive u Neumu, da se s gradnjom počne što prije – kazao je Krajina.

‘Stolac nestao preko noći’

Prije petnaest dana, 3. lipnja, minsitar Bijedić također je govorio o kreditiranju izgradnje ceste prema Neumu, no ne iz Čapljene nego iz Stoca.

“Na dionici Stolac – Neum zatekli smo samo tri urađena kilometra i veoma malo projektne dokumentacije, pa smo aktivirali još pet kilometara da se radi i projektnu dokumentaciju za još 11 kilometara, tako da je do sada urađeno osam do 8,5 kilometara ceste i još za 11 kilometara spremni su projekti. Sad smo u fazi kada tražimo finansijska sredstva od Evropske investicijske banke kako bismo završili u cijelosti tu cestu, koja bi bila dužine oko 30 kilometara, projektovane brzine 80 kilometara na sat, znači da bi se iz Stoca do naše obale u Neumu stizalo za oko 20 minuta“, kazao je tada za Oslobođenje  Enver Bijedić.

Cijena završetka tog projekta bila je, kazao je on, između 60 i 80 milijuna KM.

Ostaje nepoznanica zbog čega se, u samo petnaest dana, odustalo od gradnje ceste koja se gradi godinama i počelo govoriti i raditi o gradnju nove.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković brani vladavinu prava kao temelj ‘Europe koja štiti’

Objavljeno

na

Objavio

Europa treba postići novi konsenzus o tome kako zaštititi svoje građane, a temelj tog konsenzusa treba biti vladavina prava, rekao je u nedjelju hrvatski premijer Andrej Plenković.

Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, ocijenio je da zbog međusobnih razlika među članicama nisu posve ispunjena očekivanja građana da se osjećaju sigurno.

Premijer predsjedavajuće zemlje EU-a drži da novi konsenzus treba graditi na europskim vrijednostima, prvenstveno vladavini prava.

“Vladavina prava je ključni temelj naših vrijednosti”, istaknuo je Plenković. “Demokracija, temeljna prava i vladavina prava se međusobno osnažuju do točke kada jedno bez drugoga ne može postojati”, istaknuo je.

U obranu temelja liberalne demokracije u Europi stala je i nova slovačka predsjednica Zuzana Caputova rekavši da “vladavina prava i duh zakona moraju ostati netaknuti”.

“Samo tada možemo imati Europu koja potpuno štiti. U biti vladavine prava je poštivanje istine”, naglasila je prva žena na čelu te srednjoeuropske države.

Dvoje premijera nije izrijekom spomenulo nijednu zemlju ali članice EU-a Mađarska i Poljska suočene su s kritikama da krše europske vrijednosti i mogle bi ostati bez prava glasa i novca iz europskih fondova.

Vladajuća mađarska stranka Fidesz premijera Viktora Orbana zbog toga je suspendirana u Europskoj pučkoj stranci kojoj pripada Plenkovićev HDZ.

Europa koja štiti bila je tema rasprave u Muenchenu na vodećem svjetskom forumu o međunarodnoj sigurnosnoj politici i jedan je od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovini 2020.

Po Plenkovićevim riječima, nove europske smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde temeljit će se i na uzajamnom povjerenju, integritetu teritorija te novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji.

Ta će se načela dalje razvijati u novome paktu o migracijama i azilu koji bi Europska komisija trebala predstaviti na proljeće.

“Unatoč međusobnim razlikama, postoji dogovor o ciljevima pakta, prvenstveno o pojednostavljenju sustava azila kako bi se odluke donosile na najučinkovitiji način u interesu svih uključenih osoba”, rekao je Plenković.

“Treba nam organiziranije upravljanje migracijama, s nadzorom u realnom vremenu, ranim upozoravanjem i zajedničkim koordiniranim odgovorom”, dodao je.

Zagreb će se zalagati i za to da Europska agencija za granice i obalnu stražu pomogne zemljama jugoistočne Europe u zaštiti njihovih granica i zaustavljanju ilegalnih tokova prije nego što dođu na granice Unije.

Kao prijetnje koje zahtjevaju zajednički europski odgovor Plenković je naveo i terorizam, cyber napade, hibridno ratovanje, teroristiki sadržaj na internetu, spolno zlostavljanje djece i zaštitu kritične infrastrukture i javnim mjesta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković zadovoljan ‘evolucijom’ Francuske u vezi proširenja EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u subotu u Muenchenu zadovoljstvo što je francuska pozicija o proširenju EU-a “evoluirala” i smatra da su Sjeverna Makedonija i Albanija na dobrom putu da otvore pregovore o pristupanju Uniji.

Pariz je prošle godine blokirao početak pregovora s te dvije balkanske države tražeći da se prije toga promijeni metodologija pregovora i da Skopje i Tirana učine više u borbi protiv korupcije.

No, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u subotu na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu da će podržati otvaranje pregovora ako Europska komisija u ožujku pozitivno ocijeni napredak tih država.

U izjavi novinarima na istome skupu, Plenković je rekao da je “Francuska pozicija evoluirala”. “Ne očekujem od Francuske da bi nakon promijenjene metodologije mogla doći u poziciju da bude ona zemlja koja blokira otvaranje pregovora”, izjavio je.

“Slijede dodatni razgovori s preostale dvije zemlje (Danskom i Nizozemskom) koje su imale rezerve i mislim da idemo u dobrom smjeru”, dodao je premijer Hrvatske koja predsjeda EU-om u prvoj polovini 2020.

Plenković očekuje da će Unija dati ‘zeleno svjetlo’ za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije samita EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja u Zagrebu.

On se u Muenchenu sastao s makedonskim predsjednikom Stevom Pendarovskim i s Albinom Kurtijem, novim premijerom Kosova kojemu je obećao hrvatsku pomoć u institucionalnom približavanju EU-u, uključujući ukidanje viza za Kosovare.

Plenković je razgovarao i s glavnim tajnikom NATO-a koji je u subotu rekao da bi, ako talibani pokažu spremnost za pregovore, moglo doći do postupnog povlačenja vojnika NATO-a, uključujući i hrvatske.

Ondje je naš 11. kontingent (sa 110 vojnika) i priprema se 12. Ali ako se postigne napredak i dogovor, moglo bi doći do postupnog smanjenja broja pripadnika misije u Afganistanu, kazao je Plenković.

Obećao je u da će njegova vlada i dalje podržavati Inicijativu triju mora, nakon što je SAD u subotu najavio da će izdvojiti do milijardu dolara za ulaganja u privatni i javni sektor zemalja između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.

“U tom prostoru moramo intenzivirati gospodarsku i osobito energetsku suradnju. Što se vlade tiče mi smo i dosad podržavali tu inicijativu i vlada će i dalje angažirano sudjelovati”, istaknuo je Plenković.

No, novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović ocijenio je da američka najava o milijardu dolara za Inicijativu triju mora “nije ni za kavu”.

“Ako se radi o milijardu dolara za tu cijelu regiju, a to je pola Europe, to nije dovoljno za kavu”, rekao je Milanović, ali i dodao da neće opstruirati inicijativu.

Projekt je osobito promovirala hrvatska predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, a na samitu inicijative 2017. u Varšavi podržao ju je i američki predsjednik Donald Trump. (Hina)

 

Ivica Šola: EU postaje imperij na štetu čovjeka i država i država nacija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari