Pratite nas

IZGUBLJENA GENERACIJA: HOĆE LI IKADA RADITI? U dvije godine čak 30.000 mladih u Hrvatskoj izgubilo je posao

Objavljeno

na

‘Imamo generaciju očajnih koja će za 20 godina biti noseći dio društva. Na početku smo društvenog loma’

 

 

Svako jutro je isto. Portal MojPosao, posao.hr, Hrvatski zavod za zapošljavanje… Svaki dan posljednje dvije godine započinje traženjem natječaja za posao. Pregledava ih sve i šalje molbe. Poslala ih je stotinjak i nitko joj nije dao ni šansu

Profesoricu hrvatskog jezika, 26-godišnju Anđelu Vidović, i dvije godine nakon stjecanja diplome financiraju roditelji umirovljenici iz Metkovića, a u Zagrebu stanuje s bratom, jer ne može platiti vlastitu stanarinu.

I ne vidi da će joj tako skoro biti bolje. Upravo suprotno. Statistike pokazuju da je iz mjeseca u mjesec Anđelinoj generaciji sve gore. Stopa nezaposlenosti mladih prešla je 50 posto. To znači da više od polovice mladih u dobi od 15 do 25 godina koji se ne školuju i žele raditi ne može pronaći posao.

U drugom kvartalu 2013. u Hrvatskoj je radilo 72.500 mladih. Dvije godine ranije, sredinom također krizne 2011., radilo ih je oko 30.000 više.

Bez ikakvih šansi

Istovremeno, broj nezaposlenih popeo se na 75.000: svaka peta osoba prijavljena na burzi mlađa je od 25 godina. Još je oko 50.000 mladih “na ulici” – ne školuju se i ne traže posao. Njihov broj sve više raste: u samo dvije godine broj mladih zaposlenih smanjio se za 30.000, a istovremeno se broj nezaposlenih povećao za tek polovicu tog broja. Jedan dio onih koji su ostali bez posla je naprosto odustao. Više ni ne traži posao.

Na burzi s diplomom

– To je ono što najviše frustrira, nemogućnost dobivanja baš nikakve prilike da pokažem svoje sposobnosti. Da barem pokušam pa da mi netko onda kaže jesam li dobra ili ne, trebam li mu ili ne – kaže Anđela Vidović, koja je na zagrebačkim Hrvatskim studijima 2012. diplomirala kroatologiju, a 2013. filozofiju.

Posljednje dvije godine prijavljena je na burzi i bezuspješno traži posao.

– Čim sam diplomirala kroatologiju prije dvije godine počela sam tražiti posao u školama, slala sam životopis i u sve medijske kuće i na portale nadajući se lektorskom poslu, ali nažalost ništa. Iako sam bila među najboljim studentima – priča Anđela.

Unatoč potpunoj zatvorenosti tržišta rada mladima – Anđela se ipak može nadati kakvom – takvom poslu. Volontira u časopisima i na portalima, aktivno govori engleski i njemački, a putem besplatne internet aplikacije vrlo uspješno uči i talijanski jezik.

Anđela je manjina u dobnoj skupini nezaposlenih mladih, koju statistika definira kao one od 15 do 25 godina. Oni s diplomom čine – tek sedam posto nezaposlenih, iako i njihov broj strmovito raste: u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, njihov se broj od 2008. do 2012. udvostručio. Narastao je s 8.000 na 15.200.

Većina je mladih bez posla ipak samo sa završenom srednjom školom (lani ih je bilo čak 82.600 među onima do 29 godina). Njima je u krizi gotovo u potpunosti zatvoren pristup tržištu rada. Poslodavci ih ne trebaju jer i za ono malo novootvorenih radnih mjesta nemaju potrebna znanja i vještine.

I ono što znaju s godinama provedenim na burzi gube te su osuđeni na kratkotrajne i nesigurne poslove, ugovore na određeno vrijeme, niske i nesigurne plaće.

Zbog toga se dio mladih vraća u sustav obrazovanja, dok dio pada u skupinu potpuno obeshrabrenih radnika.

– Takva situacija će vjerojatno još više otežati njihove buduće šanse za zaposlenje obzirom da su njihove osnovne vještine za traženje posla i zapošljavanje izgubljene ili nisu uopće stečene. Ako se kriza nastavi, mladi nezaposleni, ukoliko konačno i nađu zaposlenje, bit će manje produktivni, zarađivat će manje te će imati manje prilika za stabilno i kontinuirano zapošljavanje – kaže prof. Alka Obadić s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Kasnije će u brak

– U Hrvatskoj i nakon 35. godine ostaju s roditeljima te taj trend ne posustaje, već se vraćamo unatrag. Sve je veći broj onih koji su prešli 35-u, a žive ne samo s roditeljima, već i s bakama i djedovima. To dovodi do kasnijeg stupanja u veze i brak, i naravno, izravnih gospodarskih potresa, jer mladež, bez radnog iskustva, vještina i kompetencija, nakon što prođe kriza neće moći zamijeniti postojeće stručnjake – objašnjava dr. Dunja Potočnik, sociologinja s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Prošle je godine bila dio istraživačkog tima koji je, u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert, proveo istraživanje među mladima u Hrvatskoj u dobi od 14 do 27 godina.

Nakon dobivenih rezultata, tu su generaciju nazvali generacijom osujećenih: to je prva generacija nakon Drugog svjetskog rata koja će, prema svim pokazateljima, imati lošiji standard od svojih roditelja i koja je u svojim stavovima bitno konzervativnija od prethodnog naraštaja.

Ustaše i partizani

– Posljedica teške financijske situacije mladih je novi val konzervatizma koji se javlja u velikoj mjeri. Zatvoreni su prema svemu novome, okreću se vrijednostima koje smatraju tradicionalnima i odrazom nekog ‘boljeg’ vremena, iako u njemu nisu rasli. Ne vraćaju se u vrijeme odrastanja svojih roditelja, nego baka i djedova, govore o ustašama i antifašizmu – objašnjava sociologinja. Vrijednosni obrazac koji je veliki dio njih usvojio je obrazac stečen na vjeronauku.

– Živimo u vremenu u kojem veliki dio mladih pristaje ili zagovara poništenje stečenih prava određenih dijelova društva, što je vrlo opasno. Imamo generaciju očajnih i rezigniranih, koja će za deset ili 20 godina biti noseća generacija ovog društva. Mi smo već na početku ozbiljnog društvenog loma. Trebali bismo gasiti požar, no bojim se da to ne činimo – kaže dr. Potočnik.

Cijena nezaposlenosti mladih je – 1% BDP-a

Nezaposlenost mladih osoba ima vrlo direktne negativne učinke za gospodarstvo.

– Postojeće studije već ukazuju na gubitak od najmanje jedan posto BDP-a među europskim zemljama zbog visoke nezaposlenosti mladih u EU. Riječ je o gubitku sredstava i investicija koji su utrošeni na njihovo obrazovanje i osposobljavanje obzirom da većina nezaposlenih mladih u EU posjeduje tercijarnu razinu obrazovanja – upozorava prof. Alka Obadić.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari