Pratite nas

Kultura

Izišao je 25. broj glasila ‘Stopama pobijenih’

Objavljeno

na

Stopama pobijenih

U izdanju Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« izišao je 24. broj glasila Stopama pobijenih koje donosi mnoštvo podataka o ubijenim hercegovačkim franjevcima i okolnostima u kojima se to dogodilo za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Može ga se nabaviti u župnim uredima, narudžbom od Vicepostulature, kao i na kioscima diljem Herceg Bosne. Glavni urednik je vicepostulator fra Miljenko Stojić.

Na prvim stranicama glasila nalaze se vijesti o radu Vicepostulature u proteklih pola godine. Kao i obično, taj je rad bio plodonosan.

U rubrici Stratišta doneseno je izvješće fra Darinka Brkića, gvardijana na Humcu. On Provincijalatu u Mostaru piše o napadima angloameričkih zrakoplova na crkvu i samostan koji su teško oštećeni tom prilikom. Zahvaljuje Bogu da je sačuvao samostansku zajednicu od pogibije.

Fra Hadrijan Sivrić govori o svojemu »Križnom putu« i kako je izbjegao smrt zahvaljujući najvjerojatnije Moši Pijadi, uglednom jugokomunistu, koji se protivio da se ubije velika skupina svećenika u Mariboru jer bi to naštetilo ugledu samih jugokomunista. Nakon toga bili su zatvoreni u Savskoj u Zagrebu.

U četvrtom dijelu Krvavih godina, što potpisuje fra Ivo Sivrić, govori se o stanju u Hercegovini i o franjevcima za vrijeme Drugog svjetskog rata te kako su franjevci spašavali Srbe. Događalo se to u širokobriješkom kraju.

Rubrika Glas o mučeništvu navodi pismo biskupa don Petra Čule koje je pronađeno u pismohrani franjevačkog samostana na Humcu. Prosvjed je to na članak lista Sloboda pod naslovom »Još o svećenicima ustašama«.

Glas o znakovima sljedeća je rubrika koja donosi dva svjedočanstva o zadobivanju milosti po zagovoru »Širokobriških mučenika«. Ovaj put radi se o djeci.

»Pasići«, naslov je članka u rubrici Odjek u puku. Ante Kraljević ikavicom piše neka zapamćenja iz svoje mladosti.

Novi broj glasila stavlja nam pred oči i nagrađene radove na Nagradnom natječaju iz 2019. za uzrast odrasli. Na umjetnički i svjedočki način govore o pobijenim hercegovačkim franjevcima.

Fra Stanko Mabić piše o franjevcima i glazbenoj baštini crkve i samostana na Širokom Brijegu. Franjevce prikazuje kao glavne nositelje i predvoditelje glazbenih događanja od samog nastanka Širokog Brijega pa do 1945. i dalje.

Rubrika Povijesne okolnosti sastavljena je od svjedočenja jugokomuniste Bože Dubljevića pod naslovom Polog u pokretu. Između uobičajenog govora o ustrojavanju djelovanja tzv. narodnooslobodilačkog pokreta u Pologu spominje i neke franjevce.

Prijašnje brojeve glasila, u pdf obliku, moguće je pronaći na stranicama portala pobijeni.info, u poglavlju »Izdavaštvo«.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

‘Grad bez ptica’

Objavljeno

na

Objavio

Grad bez ptica

Hrvatska matica iseljenika kao organizator i domaćin poziva Vas na predstavljanje novog romana Grad bez ptica, Anite Martinac koje će se održati u četvrtak 20. veljače u 19.00 sati u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu (Trg Stjepana Radića 3.)

U programu sudjeluju: Ante Beljo i general Ivan Tolj, koji će se osvrnuti na ovo djelo ne samo kroz književnu vrijednost nego i zastupljenost teme o povijesno političkoj i vojnoj važnosti. Program će modelirati Lejdi Oreb, a ulomke iz romana govorit će glumac Robert Kurbaša i autorica.

Anita Martinac (Mihić) rođena je 7. ožujka 1973. u Mostaru, gdje živi i radi. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Sudionica je Domovinskoga rata. Članica je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, udruge Hrvatska žena, HKD Napredak Mostar, Hrvatske izvandomovinske lirike te je predsjednica Središta Hrvatskoga svjetskoga kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH. Dosad je objavila pjesme Krvari brig 1994., Ljubim te pjesmama 2012., U pogledu 2012., U susret Riječi 2013., Druga riječ je ljubav 2014., Budna 2017., romane Medaljon 2015., Posljednji 2016., Od Franje do Franje 2017., zbirku novela život nema naslova 2018. i bajke kako je Pjev naučio raditi 2019.

Novi roman Grad bez ptica 2019. objavilo je Središte Hrvatskoga svjetskog kongresa za istraživanje totalitarizma. Knjiga opseže 229 str. i satkana je od 45 poglavlja, u kojima kroz optiku neposrednih sudionika donosi kako njihovu jedinstvenu i pojedinačnu sudbinu, tako i cjelokupnu sliku presjeka stanja u periodu od 1990. do 1992. na području Hercegovine. Radnja novoga romana, intrigantnog naziva, smještena je upravo u Mostar, rodni grad književnice, u najteže godine prijelaza iz komunizma u demokratsko društvo, koje je obilježeno sukobima i ratom. 

Književnica Anita Martinac u isprepletenoj i zanimljivoj vojnoj političkoj priči čitatelju daje ključ da s osvrtom na to vrijeme razumije i današnjicu. Svi likovi su stvarne osobe, kao i događaji o kojima piše. Po riječima književnih kritičara, Martinac je obogatila hrvatsku književnost, a više puta je i nagrađivana za svoj rad. (https://anitamartinac.com/ )

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Meksička La Zonámbula objavila sedmu knjigu hrvatskoga autora

Objavljeno

na

Objavio

Željka Lovrenčić

Knjiga Sibile Petlevski Astečka molitva/Spojena lica sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula.

Uspješna nakladnička kuća La Zonámbula iz Guadalajare kojoj je na čelu urednik i pjesnik Jorge Orendáin krajem 2019. objavila je knjigu Sibile Petlevski La oración azteca/Caras unidas (Astečka molitva/Spojena lica) u prijevodu Željke Lovrenčić koja uz Fabiolu Ocegueda Benítez potpisuje i uredništvo.

Astečka molitva je dramsko djelo nadahnuto vizijama jedne Meksikanke koja se usred vreve današnjega velegrada Ciudad de Méxica prisjeća slavne meksičke prošlosti. Na temelju toga spjeva, skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk skladao je svoju Mexicanu koju je izveo s Meksičkim simfonijskim državnim orkestrom. Zbirka pjesama Spojena lica objavljena je 2006. godine u Zagrebu (HDP-Durieux).

Inače, knjiga Sibile Petlevski sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula. Godine 2008. objavljena je knjiga Murmullo sobre el asfalto (Šapat na asfaltu), izbor iz poezije Lane Derkač i Davora Šalata koji je prevela spomenuta prevoditeljica. Ona je 2010. u Guadalajari predstavila i svoj izbor poezije desetero hrvatskih suvremenih pjesnika naslovljen po pjesmi pokojnoga akademika Ante Stamaća Bajo la ceniza del antiguo fuego (Pod pepelom davne vatre). Uz Stamaća, odabrani autori su: Diana Burazer, Ružica Cindori, Dunja Detoni-Dujmić, Lana Derkač, Luko Paljetak, Delimir Rešicki, Joja Ricov, Diana Rosandić i Borben Vladović, dok je uvodno slovo napisao Davor Šalat.

Lovrenčić je i jedna od urednika knjige Dubravka Jelčića Historia de la Literatura Croata: desde la lápida de Baška hasta el postmodernismo (Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne) koja je u prijevodu Tihomira Pišteleka objelodanjena 2012. godine te uz Marija Marcosa Ostojića i Tatjanu Margeta Grubišić-Čabo prevoditeljica knjige Miroslava Međimorca Historias veridícas de la Guerra Patria ( Piše Sunja Vukovaru: istinite priče iz Domovinskog rata).

Godine 2015. Željka Lovrenčić prevela je knjigu Veselka Koromana Yo, el viajero (Ja, putnik), a 2018., opet s Ostojićem i Grubišić-Čabo, Međimorčevo djelo Su Eminencia y el Rabino (Presvijetli i Rabin).

U pripremi je knjiga pripovijesti Davora Velnića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari