IZJAVA KOMISIJE HBK »IUSTITIA ET PAX« O NEPRAVOMOĆNIM PRESUDAMA HAŠKOGA TRIBUNALA

[pullquote_left]Haške presude izazivaju frustraciju kod napadnutih i žrtava[/pullquote_left]

 

U povodu nepravomoćnih presuda Haškog tribunala šestorici Hrvata ih Bosne i Hercegovine Komisija Hrvatske biskupske konferencije “Iustitia et Pax” uputila je poziv svim političkim strukturama u Hrvatskoj da podrže uključenje države u taj sudski postupak u dijelu opovrgavanja udruženog zločinačkog pothvata i međunarodnog sukoba.

Kako je na predstavljanju izjave u ponedjeljak 10. lipnja u zgradi HBK u Zagrebu istaknuo predsjednik Komisije sisački biskup Vlado Košić, “Iustitia et pax” smatra da treba progovoriti o toj prevažnoj temi koja počiva na iskrivljenom prikazivanju stvari te želi pridonijeti da se i u našoj javnosti i onima koji su odgovorni probude oni potrebni pokreti da bi se došlo do pravedne presude i da se izbjegne moguća nova nepravda i ugrozi mir.

“Pozivamo na solidarnost hrvatski narod i političke vođe u Hrvatskoj kako svojim ishitrenim, paušalnim ili subjektivnim izjavama ne bi stvorili krivu sliku o ulozi hrvatskoga političkog vodstva iz vremena rata u Bosni i Hercegovini i samim tim utjecali na konačnu presudu u dijelu koji se odnosi na ujedinjeni zločinački pothvat, te da u pojedinačnim kaznenim djelima koja se Hrvatima iz BiH stavljaju na teret sudu – bez neizravnog utjecaja – omoguće da donese pravednu presudu”, kaže se na početku Izjave, čiji je tekst predstavio tajnik Komisije prof. dr. Gordan Črpić.

U izjavi se nadalje poziva i bošnjačke vođe i stranke na razboritost. “Kratkotrajni trijumfalizam može donijeti tek kratkotrajnu dobit dijelu političkih snaga u Bosni i Hercegovini, ali dugoročno neće moći sakriti povijesne činjenice prema kojima je predsjednik Franjo Tuđman pozvao Hrvate u BiH da na referendumu glasuju za neovisnu BiH kao za svoju državu, prema kojima je Hrvatsko vijeće obrane prvo bilo uključeno u obranu BiH, a Hrvatska poslije cijelo vrijeme armiju BiH opskrbljivala oružjem za vrijeme embarga te zbrinula na desetke tisuća izbjeglica iz BiH.

Izražava se duboko žaljenje što se hrvatsko-bošnjački sukob ikada dogodio, no podsjeća se da su dvije vojske kasnije sklopile savez, nakon akcije Oluja zajedničkim djelovanjem oslobodile Zapadnu Bosnu te tako spriječile da se u Bihaću dogodi genocid kao onaj u Srebrenici.

Samo jedinstvom Hrvati u BiH mogu osigurati svoja prava

Hrvate u BiH Komisija poziva na jedinstvo – koje nije jednoumlje nego svijest o važnosti zajedničkih nazivnika – jer jedino ono može osigurati Hrvatima u BiH sva prava koja im kao konstitutivnom narodu jamči tzv. “Dejtonski ustav”.

“S obzirom na to da Sud u Den Haagu svojom politikom optuživanja nije kaznio zločine nad Hrvatima u BiH, uz iskreno žaljenje za svakom bošnjačkom žrtvom stradalom u hrvatsko-bošnjačkom sukobu, pozivamo tijela kaznenog progona u BiH da istraže i kazne počinitelje zločina nad Hrvatima tijekom rata”, stoji u izjavi. Podsjeća se da je procesuiranje počinitelja tih zločina nužnost, a u cilju održanja trajnog mira i prosperitetne budućnosti triju konstitutivnih naroda u cjelovitoj BiH.

Kriteriji politike a ne prava

U Izjavi se također izražava čuđenje oslobađajućom presudom Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, čelnim ljudima “Službe državne bezbjednosti” Miloševićeva režima, osobito zbog činjenice da niti jedan visoki politički dužnosnik tadašnje Srbije, vrh JNA i vrh KOS-a ovim nisu proglašeni dijelom ujedinjenog zločinačkog pothvata za zločine planirane i počinjene u BiH i Hrvatskoj.

“Kada uzmemo u obzir da je Slobodan Milošević umro bez presude, da je Biljana Plavšić, um zločina u BiH, osuđena na 11 godina zatvora, kada iz presuda za Srebrenicu i presude za Ovčaru iščitamo izuzimanje vojno-obavještajnog i političkog vodstva tadašnje SR Jugoslavije i Srbije iz odgovornosti za planiranje i organiziranje zločina u Hrvatskoj i BiH, ne možemo se oteti dojmu da je riječ o cjelovitoj amnestiji Srbije odnosno njezina vojnog, obavještajnog i političkog vodstva za rat u bivšoj Jugoslaviji”, ističe Komisija HBK “Iustitia et pax”.

Oslobađanjem Stanišića, Simatovića i njihovih nadređenih te istodobnom osudom Hrvata i vodstva tadašnje Hrvatske za planiranje organiziranog zločina u BiH, kaže se u Izjavi, sud u Hagu govori “da je dominantno u politici optuživanja te dijelom u politici osuđivanja vođen kriterijima politike, a ne prava. Sud time nije ispunio svoju funkciju jer kod napadnutih i žrtava izaziva frustraciju, a onima koji su izvršili agresiju ne daje priliku za suočavanje s istinom i vlastitom katarzom.”

“Nakon ovih presuda neizbježno je pitanje: Kako to da je Herceg-Bosna, koja je formirana radi obrane a više ne postoji, proglašena zločinačkim pothvatom upravljanim iz Zagreba, a Republika Srpska nastala na genocidu i etničkom čišćenju dobila legitimitet državnosti, i to suprotno svim načelima međunarodnog i humanitarnog prava”, upozorava Komisija “Iustitia et pax”.

Ne odustajati od optužbe za genocid

Na kraju Izjave, imajući u vidu rečeno, nedosljednost Haškog suda, pokušaj da se od toga suda napravi pravni eksperiment, a ne instrument pravde, Komisija “Iustitia et pax” poziva Republiku Hrvatsku da nikako ne odustane od optužbe za genocid.

Zbog mira na ovim prostorima, kaže se u Izjavi, “nužno je pred jednim ozbiljnim, neeksperimentalnim međunarodnim sudištem tražiti pravdu i ustanoviti pravilo za budućnost, a to je da se sukobi rješavaju sudom, a ne ratom. Također da oni koji započinju agresivni rat snose posljedice. U protivnom možemo očekivati nove ratove jer sve upućuje na to da se zločini isplate: što se osvoji ostaje agresoru, a žrtve odgovaraju zato što su se branile.”

“Ako međunarodna zajednica nije spremna kroz ad hoc Sud u Hagu postaviti trajnije temelje mira na ovim prostorima, kako se to dade nazrijeti iz pojedinih optužnica i presuda, onda tu odgovornost na sebe mora preuzeti Republika Hrvatska, ako ni zbog čega drugoga, a onda zbog pijeteta prema žrtvama i sprečavanja ponavljanja djela”, stoji u Izjavi Komisije HBK “Iustitia et pax”.

GK

Što vi mislite o ovoj temi?