Pratite nas

Naši u svijetu

Izložba slika od slame i božičnjaka bačkih Hrvata u Zagrebu

Objavljeno

na

Etnografskom muzeju u Zagrebu biti će javnosti predstavljen dio kulturne baštine bačkih Hrvata kroz izložbu slika izrađenih od slame i ukrašenih svečanih kolača božićnjaka.

tavankutslika_1Izložba „Slike od slame i božićnjaci bačkih Hrvata Bunjevaca“ otvara se u subotu, 6. prosinca 2014. godine s početkom u 12 sati, a bit će realizirana u suradnji HKPD „Matija Gubec“ i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta, te Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata iz Zagreba i Etnološkog odjela „Blaško Rajić“ pri Katoličkom društvu za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ iz Subotice.

U sklopu izložbe „Slike od slame i božićnjaci bačkih Hrvata Bunjevaca“ Etnografski muzej organizira i radionice za izradu ukrasa od tijesta za božićnjake i za izradu čestitki od slame. Prva radionica na kojoj će se građani moći upoznati s umijećem izrade ukrasa od tijesta za „kruhove božićnjake“ bit će održana u subotu, 6. tavankut hkpd matija gubecprosinca 2014. godine, s početkom u 13 sati, nakon otvorenja izložbe, a druga će biti održana u subotu, 13. prosinca, od 11 do 13 sati. Izrada predmeta i slika od slame koje su načinile slamarke bit će predmetom radionice koja će se održati u subotu, 20. prosinca 2014. godine, od 11 do 13 sati.
Zaštitni znak bačkih Hrvata

tavankut_hkpd_matija_gubecSlamarke iz Tavankuta djeluju u sklopu Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta, mjesta nadomak Subotice u Vojvodini, koje ima tradiciju od 1946. godine. Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo “Matija Gubec” iz Tavankuta osnovano je 1946. godine, na temeljima dramske skupine. Društvo pronosi tradiciju i običaje bunjevačkih Hrvata kroz pjesmu i ples, te postaju zaštitni znak bačkih Hrvata.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo “Matija Gubec” sudjelovalo je na prvoj Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1966. godine, na kojoj će kasnijih godina biti jedno od najzapaženijih kulturnih udruga. Društvo je djelovalo po sadašnjim nazivom do 1956. godine kada tadašnje vlasti zabranjuju upotrebu pridjeva hrvatsko u nazivu Društva. Kako bi opstali, članovi tadašnjeg Društva, pristaju promijeniti ovaj pridjev, a unutar Društva i dalje njeguju kulturutavankutslika 2 bačkih Hrvata. Na Skupštini društva, održanoj 17. ožujka 1991. godine u Tavankutu, KUD “Matija Gubec” je kao prvi u Vojvodini vratio svoj prvobitni naziv. Danas Društvo broji oko 400 članova koji su aktivni u 6 postojećih odjela: folklorni, tamburaški, slamarski, dramski, literarno-novinarski i informatički.

tavankutslika_2Sredinom prošlog stoljeća u okviru HKPD “Matija Gubec” formirana je Likovna kolonija, koja je okupljala veliki broj umjetnika, a kasnije se u okviru spomenute kolonije organizira i slamarski odjel koji je danas nadaleko poznat po svojoj umjetnosti naivnog slikarstva u tehnici slame.

Umjetnost je to koja je od pučke, preko naivne, danas prepoznana i kao primijenjena umjetnost. Ta vrsta stvaranja postala je prepoznatljiv znak hrvatskog stvaralačkog indetiteta na tavankutkruna od slameprostorima sjeverne Bačke. Slike, načinjene u tehnici slame, s prikazima salaša, oranica, polja, vinograda, igara, običaja, žetava, svečanosti…, s prizorima nekadašnjeg izgleda sobe/nastambe, s prizorima iz sadašnjeg života, ukrašavaju mnoge domove

Važno je istaći da je najbolja slama za „slikanje“ od domaće pšenice zvane bankut, koja u vlatu ima i osi. Može se uporabiti i slama novijih sorti. Uz pšeničnu slamu može se uporabiti i ječmena ili zobna slama radi potrebnog nijansiranja slike. Slamu valja očistiti od vlata i lišća, te složiti i čuvati na suhome. Gornji članak, prvi ispod vlata, najtanji je dio slamke i služi za pletivo. Plesti se može od dvije do petnaest slamki, zavisi od debljine pletiva koje je potrebno. Drugi članak ispod vlata može se uporabiti i za pletivo, ali i i za „slikanje“.

tavankutkruna_od_slame

Jedna od brojnih manifestacija HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta je i Svjetski kongres slame. Svjetski kongres slame je ove godine održan u suradnji s Američkim muzejom slame. Svjetski kongres slame održava se po cijelomtavankut slamarke 2 500 svijetu gdje postoji tradicija izrade predmeta, suvenira, nakita ili slika od slame, a njegovo održavanje ove godine u Tavankutu predstavlja priznanje lokalnim slamarkama za dugogodišnje njegovanje osobitog umjetničkog izraza u tehnici slame.

Tavankut – kula hrvatstva

tavankut_slamarke_2_500Tavankut je tijekom svoje povijesti bio i ostao posebice značajan za Hrvate u Bačkoj. O tome nam govore zapisi u “Subotičkoj danici”, objavljeni prigodom posvete Hrvatskog seljačkog prosvitnog doma u Tavankutu 1936., koje je, pred oko 10.000 Hrvata, uveličao i dr. Vlatko Maček, predsjednik tadašnjeg HSS-a. Tada je, između ostalog, zapisano i slijedeće: Tavankut k’o Tavankut, i ovoga puta je pokazao, da je kula hrvatstva, i da u nacionalnoj stvari uvijek prednjači, te se i ovoga puta naša jedinstvenost pokazala, kao toliko puta prije…

izvor: HKV. autor Zlatko Ifković

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Naši u svijetu

DSHV ostao bez mandata u srbijanskoj i vojvođanskoj skupštini: ‘Izborni uvjeti bili izuzetno neravnopravni’

Objavljeno

na

Objavio

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), koji je na nedjeljnim općim izborima u Srbiji nastupio u koaliciji s Vojvođanskom frontom, ostao je bez mandata u Skupštini Srbije i Vojvodine.

Jedina stranka hrvatske manjine zadržala je mjesta samo u parlamentu grada Subotice i jedan je osvojila u mjestu Bač, rekao je u izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

„Doživjeli smo kao većina političkih takmaca neuspjeh kada je u pitanju pozicioniranje u republici i pokrajini. U nekoliko lokalnih samouprava imat ćemo vijećnike i na taj način osigurat ćemo minimalnu političku relevantnost u Srbiji“, naveo je Žigmanov.

On kaže da su izborni uvjeti bili „izuzetno neravnopravni“, da je postojao cijeli niz neregularnosti kada su u pitanju predizborne aktivnosti, kao i da je društvena klima po hrvatsku manjinu loša.

„Mediji su nam bili nedostupni, građani agresivno uznemiravani telefonskim pozivima koji su imali elemente prijetnji, a bilo je i ucjena. Posebno treba ukazati na pokušaje penetriranja u hrvatsku zajednicu uključivanjem u izbornu utrku grupe građana pod imenom Hrvatski demokratski forum (HDF)“, izjavio je Žigmanov.

Izborni neuspjeh, dodao je, može se tumačiti i odsustvom garantiranih mandata u parlamentima i državnim tijelima koji su definirani međudržavnim sporazumom Hrvatske i Srbije.

Žigmanov navodi kako godinama traže da se hrvatskoj manjini kao i Srbima u Hrvatskoj osiguraju zajamčeni mandati.

„Ne može se očekivati ćemo mi, kao ranjena i disperzirana zajednica, koja je pri tome najomraženija u Srbiji, s vrlo slabom potpore Hrvatske, napose kada su u pitanju njezini diplomatsko-konzularni predstavnici, imati dovoljno snage, moći i sredstava da postignemo ono što pripadnici brojčano većih zajednica mogu ostvariti“, rekao je čelnik DSHV-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Grlić Radman pozvao državljane u inozemstvu da se registriraju za glasanje

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski državljani u inozemstvu će na parlamentarnim izborima 5. srpnja moći glasati u 41 zemlji, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i pozvao ih u nedjelju da se registriraju u diplomatskim misijama Republike Hrvatske.

Hrvatska je dobila suglasnost 41 zemlje za održavanje izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru, u sjedištima diplomatskih misija i konzularnih ureda bit će 109 glasačkih mjesta, a glasat će se i u misiji potpore u Afganistanu, rekao je Grlić Radman.

U Bosni i Hercegovini glasanje je predviđeno na 45 mjesta, od  toga u Mostaru 20, Vitezu 10, Sarajevu šest, Livnu četiri, Tuzli tri i Banjoj Luci dva, rekao je.

Glasanje u inozemstvu održavat će se dva dana, u subotu i nedjelju 4. i 5. srpnja, od 7 do 19 sati po lokalnom vremenu, rekao je ministar.

Grlić Radman je pozvao hrvatske državljane u inozemstvu da najkasnije do 24 sata 24. lipnja izvrše aktivnu registraciju za glasovanje izvan mjesta prebivališta, osobno, poštom ili putem elektronske pošte na adresu diplomatskih misija ili konzularnih ureda, ali i putem sustava e-građanin.

Naveo je da u ponedjeljak očekuje dopremu glasačkih listića u MVEP nakon čega će odmah početi žurna distribucija u hrvatske diplomatske misije i konzularne urede.

Izbori u inozemstvu će se provoditi poštujući epidemiološke mjere koje vladaju u tim zemljama, najavio je Grlić Radman.

“Nije bilo jednostavno dobiti suglasnost za (održavanje izbora) za neke važne zemlje i hrvatska diplomacija je ulagala velike napore. Sjećate se Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Osobno sam zvao neke ministre kako bi govorio o važnosti da i hrvatskim građanima bude omogućeno glasovanje u tim zemljama”, rekao je hrvatski ministar i istaknuo da je suglasnost dobivena u svim zemljama gdje živi veliki broj Hrvata.

U 18 zemalja u kojima glasovanje nije odobreno, uglavnom bliskoistočnih, broj hrvatskih državljana nije velik, dodao je.

Grlić Radman je ocijenio da je epidemiološka situacija općenito održiva te da ne očekuje da bi mogla narušiti održavanje ili legitimitet izbora.

“Ne mislim da bi legitimitet izbora mogao biti ugrožen”  i ako broj zaraženih građana bude rastao, rekao je Grlić Radman i dodao da MVEP prati situaciju i ne postoje indikacije da bi se epidemioško stanje “trebalo pogoršati” u mjeri da ugrozi održavanje izbora.

Ministar je na kraju pozvao građane da se, ako trebaju, dodatno informiraju kod Državnog izbornog povjerenstva i MVEP-a, koji im stoje na raspolaganju.   (Hina)

VIŠE OVDJE

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari