Pratite nas

Hrvatska

Izmjenama zakona policija dobiva više ovlasti – u hitnim slučajevima građanima će moći oduzeti auto

Objavljeno

na

Novi Zakon o policijskim poslovima i ovlastima predviđa više istražitelja, smanjuje mogućnost zastare i omogućava provjeru identiteta građana bez uvida u osobnu iskaznicu, objavio je u četvrtak Večernji list, donoseći zakonske novine koje će Vlada u četvrtak poslati u saborsku proceduru.

Prekršitelji će teže ‘loviti’ rokove zastare jer će se evidencije o njima – a odnosi se to i na obiteljske nasilnike, ali i na recidiviste u prometu koji će se naći na udaru novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama – čuvati četiri godine u slučaju da postupak još nije pokrenut, a deset ako jest, što dosad nije bio slučaj. Protekom tog roka ti će se osobni podaci automatski brisati.

Policija će, dodaju, imati ovlasti ‘skinuti’ dron ne bi li tako spriječila počinjenje kaznenog djela, poput unošenja droge u zatvor. Kod svake provjere identiteta ubuduće neće uvijek biti potrebna osobna iskaznica. Policija će ubuduće moći lakše ući u vaš dom i to u slučajevima kad imaju takvu zapovijed, ali i kad na osnovu dojave susjeda postoji sumnja da je netko tko živi sam preminuo, piše Večernji list.

Među novostima izmjena i dopuna Zakona o policijskim poslovima i ovlastima je i mogućnost da policija zaplijeni vozilo ako se procijeni da je u nekoj hitnoj situaciji – poput potjere za kakvim pljačkašem – nužno napraviti hitnu blokadu.

Mijenja se i način ispitivanja osumnjičenika radi usklađivanja s izmjenama Zakona o kaznenom postupku kod kojeg je zaživjela ključna izmjena da se ubuduće osumnjičenike neće moći ispitivati bez nazočnosti odvjetnika i bez snimanja, čak ni u obavijesnim razgovorima.

To u prijevodu znači da su klasični obavijesni razgovori s osumnjičenicima otišli u povijest, a ako tijekom razgovora u policiji građanin postane osumnjičen, razgovor će morati biti prekinut, a osoba upozorena da ima pravo na branitelja.

Što se pak tiče onog dijela da ubuduće nećete morati imati osobnu iskaznicu pri svakoj provjeri identiteta, to nipošto ne znači da je ne trebate nositi jer je to i dalje prekršaj, navodi Večernji.

“Ova se iznimka kod provjere identiteta uvodi kako bi se olakšao i ubrzao policijski posao, ali i da se ne ponovi, primjerice, ‘slučaj Đurđice Klancir’ jer će policiji ubuduće biti lakše utvrditi tko ste makar samo kazali ime i prezime s obzirom na to da u svom informacijskom sustavu ionako imaju vašu fotografiju. No, bit će slučajeva kada će vas policijski službenici ipak tražiti osobnu ili drugu javnu ispravu s fotografijom, i to kada to zatraži tijelo nadležno za vođenje nekog postupka”.

Istodobno će jasnije biti propisani uvjeti pod kojima se osobi osumnjičenoj za počinjenje prekršaja utvrđuje identitet jer se važećim zakonskim rješenjem to regulira samo za počinitelja kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti.

Predloženim izmjenama trebalo bi se jasnije definirati postupanje policije prema djeci u situacijama koje zahtijevaju policijsko postupanje, a jednim dijelom proizlaze iz drugih zakona. Radi se o, primjerice, zaticanju djeteta poslije 23 sata na ulici bez pratnje punoljetne osobe.

“Ono što će razveseliti policajce izmjene su koje će policijskim službenicima omogućiti da s nižim stupnjem osobnog policijskog zvanja mogu provoditi dokazne radnje ispitivanja okrivljenika ili svjedoka, čime će se povećati broj istražitelja te u konačnici i dinamičnost i efikasnost kriminalističkih istraživanja”, piše Večernji list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari