Pratite nas

Vijesti

Izmjene ‘lex Perković’ izglasane u Saboru!

Objavljeno

na

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, izglasan je sa 83 glasova za, 28 protiv i osam suzdržanih

13.05 Prijedlog zakona o prostornom uređenju prihvaćen je sa 80 glasova za, 27 protiv i sedam suzdržanih. Prijedlog zakona o gradnji prihvaćen je sa 83 glasova za, 27 protiv i tri suzdržana. Prijedlog zakona o građevinskoj inspekciji prihvaćen je sa 81 glasom za, 24 protiv i osam suzdržanih. Glasovanje o zaključenim temama je završeno.

12.47 Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, popularni “lex Perković”, izglasan je sa 83 glasova za, 28 protiv i osam suzdržanih.

12.40 Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt rekla je da Vlada ne prihvaća amandman HL-a kojim se predlaže izmjena stavke o datumu stupanja na snagu “lex Perković”.

– Nijedno opravdano razumno i razumljivo obrazloženje nismo dobili zašto odgađamo primjenu izmijenjenog teksta zakona – rekao je Dragutin Lesar (HL).

– Sada smo u situaciji da zakonodavna vlast ima jedan stav, izvršna drugi, i svi kažu da je pravosuđe samostalno – dodao je.

Odbačen je i amandman Jadranke Kosor i Kluba HGS-a da zakon stupa na snagu prvog dana od objave u Narodnim novinama. Kosor je rekla da Vlada nije dala nijedan opravdan razlog da zakon stupi na snagu tek 1. siječnja 2014. godine.

12.35  Davorin Mlakar iznio je stajalište Kluba HDZ-a o “lex Perković”, za koji je rekao da je manje loš od onog prethodnog koji je Vlada morala promijeniti zbog europskog naloga. Mlakaru je zasmetalo stavljanje točke o osnivanju povjerenstva o Đurekovićevu ubojstvu.

– Upozorit ću vas ovom prigodom da bi, ako nitko drugi, onda barem hrvatski parlament trebao raditi zakonito – rekao je Mlakar.

– Ovakvo nasilje u utvrđivanju dnevnog reda je bez presedana u našoj novijoj povijesti – rekao je Mlakar podsjetivši da se prema zakonu ne može osnovati saborsko povjerenstvo za nešto o čemu traje postupak.

– Nemojte nametati politiku pravosudnoj vlasti. Pravosudna je vlast neovisna i samostalna – rekao je Mlakar.

12.20 Leko je na zahtjev Kluba zastupnika HDZ-a odobrio stanku od 10 minuta uoči glasovanja o “lex Perković”.

12.00 Sjednicu nakon stanke vodi predsjednik Sabora Josip Leko, koji je predložio da se dnevni red dopuni s nekoliko točaka, uključujući i prijedlog za osnivanje saborskog povjerenstva za utvrđivanje činjenica o ubojstvu Stjepana Đurekovića. Zastupnici HDZ-a, HDSSB-a, Hrvatskih laburista i Jadranka Kosor suprotstavili su se stavljanju prijedloga zakona o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju u hitnu proceduru.

– Ovakav zakon mora ići u barem dva čitanja – rekao je Dinko Burić.

Sa 82 glasova za i 39 protiv predmet je upućen u hitnu proceduru.

Gordan Jandroković (HDZ) rekao je da naziv točke o povjerenstvu za Đurokovićevo ubojstvo sugerira kako će se Sabor baviti stvarima koje su u nadležnosti suda. Njegov prijedlog da se ta točka izbaci s dnevnog reda odbačen je.

11.25 Odobrena je stanka.

11.20 Grubišić je rekao da je tvrdo komunističko krilo zagospodarilo HRT-om.

– Ovo što se na HRT-u radi i kako se radi zapravo sliči na ona vunena vremena u kojima je bilo riječi poput “Zaustavite Reuters” i “Dajte riječ Tanjugu” – rekao je Grubišić dodajući da Tanjug radi preko udbaša i provodi teror na javnoj hrvatskoj televiziji.

– To su stari i ogrezli komunistički načini kako se vlada javnim medijem – rekao je dodajući da se Hrvatska televizija zapravo ne bi ni trebala zvati hrvatskom. Za “Ljudožder vegetarijanac”, koji je nedavno emitiran na HTV-u, Grubišić je rekao da je namjenski film koji loše govori o pojavama u hrvatskom zdravstvu.

11.10 Nakon stanke povela se rasprava o lošem stanju na HRT-u u povodu samoubojstva poslovotkinje kafića na Prisavlju.

Jasen Mesić (HDZ) rekao je da se na HRT-u događa sumrak i kako se uvode komesari koji kontroliraju e-mailove novinara te se upitao što radi nadležno Ministarstvo kulture.

– Osobe koje se usude govoriti o tom mobbingu, o tom progonu koji se događa na toj, nazovi javnoj televiziji drugo jutro dobivaju otkaze. Kolegice i kolege, ovdje se zasigurno odbrojava demokraciji na HRT-u. Našim nereagiranjem dajemo to za pravo – rekao je Mesić.

Dodao je da nas ovakva situacija na HRT-u vraća ne u sedamdesete godine Radiotelevizije Zagreb, koje su glavnom ravnatelju Goranu Radmanu uzor, nego i ranije od toga.

Branko Vukšić uime Hrvatskih laburista rekao je da je uzrok ovakvog stanja Zakon o HRT-u.

– Radman ima sve ovlasti. S tim ovlastima se ne zna nositi – rekao je Vukšić dodajući da je ovakvo stanje gore od onog u sedamdesetima.

– Ovo sliči na stanje iza Karađorđeva. Ljudi se na Hrvatskoj radioteleviziji ubijaju – rekao je Vukšić.

10.54 Odobrena je desetominutna stanka.

10.40 Nakon što se povela rasprava o obilježavanju Dana neovisnosti u Saboru, Stazić je rekao da oni koji žele pričati izvan teme mogu sazvati konferenciju za novinare.

– Nemojte se sramotiti pred hrvatskom javnošću – rekao je Stazić.

Milanka Opačić odgovorila je na optužbe o povećanju centara i troškova rekavši da su kupili 60 automobila na operativni leasing, a da su to radili kao prošla vlast, mogli bi kupiti samo četiri.

10.35 Grubišić je podsjetio na slučaj u kojem je sudac zbog teške financijske situacije roditelja potpuno ispravno dosudio alimentaciju od devet kuna mjesečno. Rekao je da su dolaskom Kukuriku koalicije povećani troškovi jer je povećan broj centara za socijalnu skrb, službenih automobila i tako dalje.

Gordani Sobol (SDP) zasmetala je Grubišićeva kritika što se o ovako važnoj temi govori u petak ujutro.

– Vaš ton govori da biste se vi sa mnom svađali, a ja neću – odgovorio joj je Grubišić.

10.05 Grbin je rekao da ovaj zakon i onaj iz prethodne točke čine jednu cjelinu te kako sami ne bismo imali potreban doseg. Objasnio je da se pri utvrđivanju nadležnosti polazi od dobrobiti djeteta. Ivanka Roksandić rekla je da će podržati prijedlog iako bismo mogli reći da je on tehnički.

– Zakon ima samo šest članaka, na svu sreću ima samo jedan amandman – rekla je Roksandić. Ponovno je komentirala ime zakona i rekla kako je dobro da je usklađen s našim izričajem.

10.00 Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predstavila je i sljedeću točku – prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća Europe o nadležnosti, priznanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću.

9.55 Boro Grubišić ispred kluba HDSSB-a rekao je da je riječ o tehničkom zakonu koji će njegova stranka poduprijeti i o kojemu ne bi trebalo puno raspravljati. Govorio je o problemima mladih te je rekao kako se Vlada zadužuje na račun budućih generacija, što po njemu utječe na provedbu europskih akata.

– Provedba toga bit će vrlo teška i otežana zbog naše unutarnje politike – rekao je Grubišić. Stazić ga je zamolio da se vrati na temu, no Grubišić mu je poručio da se to tiče zakona.

– Hrvatska će postati najveći starački dom u Europi. Bilo bi bolje da su to neki omladinski domovi. Nama će hrliti i stranci iz Europe i svi ostali – rekao je Grubišić.

9.45 Ivanka Roksandić ispred kluba HDZ-a rekla je da će također podržati zakon, no rekla je kako je nedopustivo da šest članaka zakona ima pet amandmana te kako se čini da ime zakona nije pisano hrvatskim jezikom.

– Kao da je zakon pisao stranac koji je eventualno prevodio uredbu s engleskog, francuskog ili bilo kojeg jezika – rekla je Roksandić, inače profesorica hrvatskog jezika.

9.35 Sjednicu je otvorio potpredsjednik Sabora Nenad Stazić.

Prva točka na dnevnom redu je prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju i izvršenju odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obveze uzdržavanja.

– Ova uredba i te kako će dovesti do poboljšanja statusa osoba koje traže uzdržavanje – rekao je Peđa Grbin ispred kluba SDP-a.

Lex Perković

Na dnevnom redu današnje sjednice Sabora danas su, između ostalog, izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, poznatog kao lex Perković, koji je posljednjih nekoliko mjeseci jedna od gorućih političkih tema.

Izravan prijenos sjednice možete pratiti ovdje.

Jedna od točaka dnevnog reda su i izmjene Ustava koje obuhvaćaju ukidanje zastare za teške zločine. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić ranije je izrazio uvjerenje da će izmjene proći.

– Ovdje nema trgovine, ovo nam je zajednički interes i ne vidim zašto bi netko imao drugačiji interes od toga da ljudi koji su počinili teška ubojstva idu u zatvor – ustvrdio je ministar pravosuđa.

vecernji

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Ivica Šola: Gospodine Plenkoviću, trebate se malo zamisliti

Objavljeno

na

Objavio

Kako je (tradicionalna) ljevica padom Berlinskog zida politički poražena i utopila se u bezličnost sveprisutnog političkog centrizma, sukladno Gramscijevu “receptu”, spas pokušava pronaći prebacujući se na područje kulture (kulturkamf) i obrazovanja.

Tako je i kod nas HNS, kao i SDP prije s Jokićem, inzistirao na tim resorima sa zadnjim motivom koji nemaju veze ni s kulturom niti obrazovanjem, već s preodgojem naroda i pojedinaca, rušenjem milenijskih vrednota i tradicija, zahvaćeni nietzscheanskim delirijem “prevrednovanja svih vrijednosti”. U tome, kako kod nas, tako i posvuda po svijetu, djeluju netolerantno i isključivo, piše Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

Ideološka podvala

Podsjećamo da je Jokić kao uvrijeđena frajla dao ostavku samo zato jer se njegovu radnu skupinu željelo pluralizirati, dodati stručnjake i znanstvenike s drugih instituta i institucija, a on, koji se krio iza demagoškog slogana “struka, a ne politika”, u svojoj isključivosti to odbio, prema poznatom milanovićevskom “aksiomu” “ili mi ili oni”. Isti taj Milanović razotkrio je Jokićevo skrivanje iza “struke”, rekavši da je on njihov (politički) izbor, točnije njegovog savjetnika Nevena Budaka, zadnjeg šefa Komunističke partije na Filozofskom u Zagrebu.

Potom ministrica Divjak kao “nezavisna” zajedno s HNS-om uvjetuje Plenkovića, inzistirajući da oni vode glavnu riječ u reformi obrazovanja, da bi u “demokratskom i pluralnom” duhu počeli “čistke”, pri čemu je hajka na profesoricu Vican u duhu “tolerancije” zrcalo ljevičarske isključivosti i agresivnosti koje, naravno, pripisuju drugima, pa u ime slobode guše slobode, u ime tolerancije provode netoleranciju, u ime pluralizma nameću vlastiti svjetonazor na totalitarni način, gdje se svaki drukčiji glas etiketira, omalovažava i isključuje.

I njezina zavodljiva krilatica koja zvuči jako pametno “tehnologija, a ne ideologija” je čista ideološka podvala, jer promovira pristup koji bi i pripadnici ljevičarske frankfurtske škole, od Marcusea do Habermasa nazvali opasnim, upravo – ideološkim, ili pak glupošću na tragu fahidiotizma.

Kada je odgojno-obrazovna reforma u pitanju, s ljevice se rasprava vodila ili etiketama ili floskulama, manje argumentima, kao i prepotentno umišljenoj, samodoznačenoj mesijanskoj ulozi progresista nasuprot zatucanim tradicionalistima. Ove snobovske, progresističke ambicije ljevice Chesterton je još početkom prošlog stoljeća rasturio u samo dvije rečenice.

Prva: “I progresisti su tradicionalisti, samo pripadaju različitoj tradiciji.” I druga: “Što je to progresist? To je osoba koja vjeruje da je četvrtak bolji samo zato što dolazi poslije srijede.”

U ovu orwellovsku situaciju u kojoj je laž istina, čistke su tolerancija (Vican), totalitarizam i isključivost pluralizam, došla je u četvrtak poruka hrvatskih biskupa pod naslovom “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”, gdje upravo daju svoj prinos raspravi glede nastavnog uputnika (kurikul) i procesa reforme obrazovanja i odgoja.

Nasuprot niže spomenutoj isključivosti, biskupi se zalažu za pluralizaciju odgojno-obrazovnog procesa kada su svjetonazorske odrednice u pitanju (ne matematika, fizika, biologija…), kako to roditeljima jamči i naš Ustav, ne dirajući bilo kojoj svjetonazorskoj skupini u društvu da kroz građanski ili zdravstveni odgoj bira program koji želi, ali isto to ne može se uskratiti ni vjerskim zajednicama, budući da je sloboda savjesti temelj svakog demokratskog društva.

Kakva je to država?

Potom, u duhu najbolje sekularne tradicije, biskupi posebno ističu važnost humanističkih i društvenih znanosti u kontekstu razvijanja kritičkog mišljenja u pluralnim i demokratskim društvima, kao i istine o povijesti u kontekstu nacionalne memorije i identiteta, što su već istaknuli i mnogi javni intelektualci, napose Slaven Letica, upozoravajući da tehnika i tehnologija ne mogu razvijati “kritičku misao”.

I na koncu, u kontekstu tzv. Istanbulske konvencije i problematične, fluidne rodne teorije, biskupi nikome u pluralnom i demokratskom društvu ne osporavaju da sukladno tome odgaja svoju djecu, ali da isto ne mogu osporavati “vjerskim zajednicama da odgajaju djecu u skladu s vlastitim kršćanskim naukom”, jer je to kršenje hrvatskog Ustava i napad na slobodu vjeroispovijesti. U tom smislu, u demokratskom duhu, za razliku od ljevičarskih dogmi i dogmatizma i njihove (medijske) inkvizicije, pozivaju na javnu raspravu.

Poruka hrvatskih biskupa je otvorena, uključiva, tolerantna i nikoga ne vrijeđa. No ona ujedno zabrinjava i plaši iz jednog razloga. Tragikomično je da biskupi u Hrvatskoj 2017. godine nasuprot političarima i vlastodršcima (sekularnoj vlasti) moraju braniti temeljne sekularne vrijednosti zapadne civilizacije: pluralizam, slobodu kritičkog mišljenja, vjerske slobode i demokraciju. Naime, isto to su pod progonima branili i u totalitarnom komunističkom sustavu.

Nad ovom “opasnom” porukom, paradoksom, predsjednik Vlade treba se malo zamisliti: g. Plenkoviću, kakva je to država u kojoj biskupi brane sekularne i demokratske vrijednosti od sekularista (nominalnih) demokrata!?

Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

 

HITREC: Hrvatska stenje od tereta veleizdajnika i sitnije medijske izdajničke klateži

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari