Pratite nas

Pregled

Iznad Krima otvorili kamuflažni kišobran

Objavljeno

na

Howard McKeon, šef komiteta američkog Kongresa za poslove oružanih snaga, Mike Rogers, predsjednik podkomiteta za strateške snage, i Mike Turner, voditelj podkomiteta Donjeg doma za taktičke zračne i kopnene snage, obratili su se američkom predsjedniku Baracku Obami s pozivom da u potpunosti prekine svaku suradnju s Rusijom. Povod za to bilo je, kako stoji u izjavi, ”razmještanje na Krimu nosioca taktičkog nuklearnog oružja”.

Jesu li Iskanderi prijetnja Europi?  

Prema riječima kongresmena, početkom kolozova ruske vlasti donijele su odluku o razmještanju na Krim bombardera Tu-22M3 i kompleksa Iskander-M, koji mogu nanositi udarce visokopreciznim krstarećim raketama R-500, uključujući i nuklearnim glavama. Prema riječima člana komiteta za oružane snage Senata SAD-a Jamesa Inhofea, to nije samo potpuno kršenje Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i malog dometa koji je potpisan 1987. u SSSR-u (u skladu s tim dokumentom strane su se obvezale da neće razrađivati, proizvoditi te da će uništiti već postojeće balističke i krstareće rakete u kopnenim bazama s dometom od 500 do 5 500km), nego i neposredna prijetnja čitavoj Europi.

Pentagon razmješta u Bugarskoj i Rumunjskoj, nedaleko od ruskog teritorija svoje značajne kontingente. Tisuću i pol vojnika u jednoj i drugoj državi s potrebnom vojnom tehnikom. Osim toga, u rumunjskom mjestašcu Deveselu grade bazu proturaketne obrane sa sistemom Aegis i proturaketama MS-3. Udaljenost od Devesela do Sevastopolja iznosi 500km. Osim toga, u Crno more regularno dolaze brodovi američke šeste flote s tim istim sistemom proturaketne obale Aegis i krstarećim raketama Tomahawk. Francuski, talijanski i turski ratni brodovi, u pravilu, sijeku akvatorij Crnog mora.

Moskva će naoružati Krim 

Razmještanje na Krimu, u zračnoj luci Gvardejski dalekih bombardera Tu-22M3, koji mogu nositi do cilja krstareće rakete, uključujući s nuklearnom glavom, te operativno-taktičkih kompleksa Iskander-M – to je prirodni odgovor na jačanje američkog i NATO-vog prisustva pored ruskih granica. I to nipošto nije sve čime Moskva naoružava i spremna je naoružati Krimski poluotok. Osim brodova i jedinica Crnomorske flote, tamo se razmještaju i bit će dislocirane eskadrile jurišnika Su-24, jedinice obalne obrane, opremljene kompleksima Bal i Bastion s krstarećim protubrodskim raketama Uran i Oniks, automatizirani protutenkovski raketni kompleksi Krizantema-S, protuzračni raketni sistemi Pancir-S1, sistemi radioelektronske borbe Krasuha i još puno toga što bi trebalo značajno pojačati grupaciju ruske vojske na polutoku.

Poznato je da je Crnomorska flota prilično oronula. Prije svega, zbog nekonstruktivnog djelovanja Kijeva, koji je, usprkos velikom dogovoru između Rusije i Ukrajine od 1997., sprečavao obnovu ne samo brodskog sastava ruske vojne grupacije, nego i zamjenu stare ratne tehnike novom. Nije dopuštao čak ni modernizaciju hidrografske opreme i svjetionika na obalama poluotoka, što je dovelo pod sumnju sigornost plovidbe brodova pored obala Krima. Sad je došlo vrijeme da se isprave ti nedostaci i nadoknadi izgubljeno.

Bez nuklearnog oružja

U Sankt-Peterburgu i Kalinjingradu grade za Sevastopolj nove dizel-podmornice i torpedne razarače. Prvi od njih trebali bi doći u flotu već krajem ove godine: šest dizel-podmornica i šest brodova. Ako se uzme u obzir da najmlađi brod Crnomorske flote, raketni brod na zračnom jastuku Samum, ima 25 godina, a vodeći brod flote raketna krstarica Moskva 40 i nešto godina, onda možemo reći da je jačanje Crnomorske flote u sljedeće dvije-tri godine itekako potrebno.

I uzalud američki kongresmeni sumnjaju da Rusija radi ono što i američka administracija – drži na tuđem teritoriju svoje nuklearno oružje. Poznato je da u Europi, točnije u Belgiji, Nizozemskoj, Turskoj i Njemačkoj, SAD skladišti atomske bombe slobodnog pada B-61. Ruski vojnici ne razmještaju svoje taktičko nuklearno oružje na tuđem teritoriju. Cjelokupno taktičko nuklearno oružje Rusije nalazi se u glavnim skladištima na teritoriju države.

U Moskvi smatraju da crnomorska regija mora biti slobodna od nuklearnog oružja. Više puta predlagali su takav sporazum SAD-u i državama NATO-a, no nikad nisu dobili na to pozitivan odgovor.

Ruski vjesnik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Ministar Božinović: Hrvatska je veliki američki saveznik

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska energično napreduje prema ispunjenju svih kriterija za ukidanju viza za Sjedinjene Američke Države, izjavio je potpredsjednik Vade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je ovoga tjedna u posjetu Washingtonu.

“Naravno da me, kao i sve nas u Hrvatskoj, raduje informacija američke strane da smo u ovom razdoblju uspjeli smanjiti broj odbijenih viza koji više nije 5,9 već 4,02 posto. Time smo se značajno približili prihvatljivoj, odnosno uvjetovanoj stopi za ukidanje viza od ispod tri posto”, kazao je Božinović u razgovoru za Hinu.

Na ukidanju viza Hrvatska radi nepune dvije godine

Podsjetio je na primjer Poljske koja je godinama ulagala velike napore za ukidanje viza i ispunila svoj cilj. Istovremeno, dodao je, Hrvatska se tim pitanjem sustavno bavi nepune dvije godine.

“Mi smo od mog posjeta početkom 2018. u ovih nepune dvije godine ostvarili veliki napredak. Odgovorili smo na upitnik od 236 pitanja, a detaljne odgovore američkoj strane dostavili u svibnju ove godine. Američka strana je na to odgovorila preporukama koje uključuju dovršetak implementacije Sporazuma o prevenciji borbe protiv ozbiljnih kaznenih djela koji smo također zaključili tijekom posjeta 2018.”, ustvrdio je Božinović.

Istaknuo je kako je konačni cilj povezati američke baze s našom bazom otisaka prstiju, a Hrvatska je do sada već postigla tehničko rješenje za razmjenu podataka o registarskim pločicama vozila i razmjeni DNA podataka, a do kraja siječnja će biti omogućena i razmjena otisaka prstiju.

“Implementirali smo i sporazum s američkim Centrom za nadzor terorista, također potpisan 2018. Provodimo i nacionalni sustav razmjene podataka o avioputnicima i do sad smo se u MUP-u povezali s 11 zračnih prijevoznika, uključujući Croatia Airlines, a trenutno dogovaramo isto s Lufthansom, KLM-om, Austrian Airlinesom i Air Franceom”, rekao je ministar.

Provodi se niz sporazuma, novi uskoro u proceduri

Dodao je da će Hrvatska vrlo skoro zaključiti Sporazum o pratiteljima leta tzv. Air Marshalls agreement. “Takav sporazum dosad nismo imali jer nije postojala izravna zrakoplovna linija sa SAD-om. S obzirom da je ove sezone uspostavljena linija od Philadelphije do Dubrovnika, što će se vjerojatno nastaviti i sljedeće godine, moramo i to pitanje bilateralno regulirati”.

Podsjetio je da će ukidanju viznog programa pridonijeti i sporazumi o izručenju i uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima koje je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković potpisao u utorak uoči sastanka ministara unutarnjih poslova i pravosuđa SAD-a i Europske unije na kojem je pozdravljen ulazak Poljske u bezvizni režim, a na tom su putu pohvaljeni i hrvatski napori.

“Temeljem razgovora koje sam imao s ministrom domovinske sigurnosti, ali i još jednom rundom razgovora sa ekspertima iz dva ministarstva – domovinske sigurnosti i vanjskih poslova, mogu s punim uvjerenjem reći da energično napredujemo prema ispunjavanju svih kriterija, uključujući smanjenje stope odbijenih viza”, zaključio je Božinović.

Suradnja s akademijama FBI-a i DEA-e

Osim sudjelovanja na ministarskoj konferenciji i sastanka s ministrom domovinske sigurnosti Chadom Wolfom Božinović je, s MUP-ovim izaslanstvom u četvrtak posjetio i FBI akademiju u Quanticu i učilište Agencije za suzbijanje kriminaliteta droga DEA.

S ravnateljem te institucije Michaelom Barbutijem Božinović je razgovarao o nizu uspješnih zajedničkih operativnih akcija. Među njima se posebno ističu velike zaplijene narkotika – Nana, Nexus i Familia, a sličnih će akcija, kako je najavljeno, biti i ubuduće.

Na FBI akademiji MUP-ovo je izaslanstvo, uz američke domaćine dočekao i Dejan Dretar, hrvatski kriminalistički policajac koji u Quanticu polazi tzv. leadership program namijenjen visoko rangiranim policijskim rukovoditeljima u partnerskim zemljama.

Posljednjeg dana posjeta Washingtonu Božinović će se u petak sastati i s predstavnicima vodećih američkih tvrtki iz vojno-sigurnosne industrije ACEBA s kojima je nedavno u Zagrebu razmotrio mogućnosti suradnje na zajedničkim projektima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Grlić Radman: Prijateljstvo između Mađarske i Hrvatske primjer je za cijelu Europu, ali i svijet

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Prijateljstvo između Mađarske i Hrvatske primjer je za cijelu Europu, ali i svijet, rekao je u petak ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman tijekom svog dvodnevnog posjeta čiji je cilj bio dodatno ojačati međusobnu suradnju dviju zemalja.

“Naši odnosu su uvijek bili dobri i ostat će takvi. Mi smo susjedi koji smo dijelili sudbinu zajedničkog života više od 800 godina. Ako smo 800 godina bili zajedno bez crnih stranica u našim povijesnim udžbenicima, onda će tako biti zanavijeke!”, poručio je hrvatski ministar, nekoć veleposlanik u Mađarskoj, na konferenciji za medije s mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine Peterom Szijjartom.

Hrvatski ministar istaknuo je da je hrvatsko-mađarsko prijateljstvo primjer za Europu i svijet, dan nakon što je poslije 15. sjednice Međuvladinog mješovitog odbora za provedbu Sporazuma između Hrvatske i Mađarske o zaštiti mađarske manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Mađarskoj naglasio kako su dvije države “najbolji europski primjer dobre suradnje”.

Szijjarto je na konferenciji podsjetio kako je Grlić Radman kao veleposlanik bio čest gost njegovog ministarstva, no ne uvijek u pozitivnom kontekstu, podsjetivši na trzavice između dviju država iz 2015.

Tada je napete odnose s Budimpeštom imala vlada Zorana Milanovića, a Szijjarto je u petak naglasio kako je od tada “sustav suradnje krenuo u dobrom smjeru”.

Suradnja je pojačana Sporazumom o diplomatskoj obuci i razmjena informacija i dokumenata koji su dva ministra potpisala na početku konferencije. Dogovoreno je i da će iduća godina biti godina Zrinskih te da će se donijeti odluka o određivanju dana prijateljstva između dva naroda.

Mađarska strana predložila je i otvaranje novih graničnih prijelaza.

“Nama je smiješno da između nas postoji samo sedam graničnih prijelaza. Predložili smo da otvorimo još tri”, otkrio je Szijjarto.

Predsjedanje Vijećem

Dvojica ministara u mađarskom su ministarstvu razgovarali  o nadolazećem hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije. Szijjarto je na početku susreta dvaju izaslanstava istaknuo kako Grlića Radmana danas ne primaju kao ministra druge države, nego one koja će predsjedati Europom.

“Danas ste vi ovdje šef”, rekao je Mađar, “kao i u onoj zgradi preko puta”, govoreći o Dunavskoj komisiji čijom je sjednicom ranije u petak predsjedao Grlić Radman.

Hrvatski ministar predstavio je prioritete predsjedanja. Naglasio je kako Hrvatska i Mađarska dijele stavove po mnogim pitanjima, primjerice o europskom višegodišnjem proračunu koji bi se trebao što prije donijeti.

Mađarska i Hrvatska protive se predloženom smanjenju sredstava za kohezijsku i zajedničku poljoprivrednu politiku u tom europskom proračunu, naglašeno je.

Grlić Radman je istaknuo i kako Zagreb i Budimpešta “dijele isto stajalište oko migracijske politike”, kao i oko pitanja proširenja koje je u interesu obje države.

Szijjarto je rekao kako bi integracija zapadnog Balkana ojačala gospodarstvo Europske unije, povećala broj stanovnika, što je dobro jer “što nas je više to smo snažniji”, te bi se povećala sigurnost granica.

U tom kontekstu ministri su razgovarali i o sastanku na vrhu između članica EU-a i zapadnobalkanskih država koji će se u svibnju održati u Zagrebu.

“Jako mi je drago da ću imati partnera u povjereniku za susjedstvo. S njim sam se susreo već više puta”, kazao je Grlić Radman o Mađaru Laszlu Trocsanyiju koji je postao povjerenik za proširenje i politiku susjedstva nove Europske komisije.

Energetika

Szijjarto je na konferenciji govorio i o mađarskom prijedlogu integracije tržišta energenata dviju država kako bi se postigla niža nabavna cijena plina.

Otkrio je kako mu je ta mogućnost potvrđena u Kataru i kako je ta bliskoistočna država spremna već 2021. dostavljati svoj energent.

Naglasio je i kako će idući mjesec započeti pregovori o mađarskoj kupovini udjela u LNG terminalu na Krku. Budimpešta je ranije ove godine otkrila kako tamo želi preuzeti 25 posto.

Istaknuo je da je to pitanje odvojeno od pitanja hrvatskog otkupa INA-e od MOL-a, pa je dodao da će ta mađarska naftna tvrtka pomoći u renovaciji riječke rafinerije.

“Samo bih spomenuo da je to višestruko veća vrijednost od LNG terminala”.

Dvodnevni posjet

Grlić Radman se nakon mađarskog ministarstva uputio u Hrvatsku osnovnu školu i gimnaziju u Budimpešti. Dan ranije na Nacionalnom sveučilištu javne uprave “Ludovika” održao je predavanje za predstavnike diplomatskog zbora, akademske zajednice i širu javnost, predstavivši nadolazeće hrvatsko predsjedanje.

U petak je u svojstvu predsjednika vodio 93. sjednicu Dunavske komisije, organizacije koja okuplja 11 država članica te je utemeljena 1948. u Beogradu.

Uloga Komisije je osiguravanje i integrirani razvoj slobodne plovidbe drugom najdužom rijekom u Europi, a članice su Njemačka, Austrija, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Moldavija, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka i Ukrajina. Grlić Radman je predsjednik organizacije od 2017., a mandat traje tri godine. (Hina)

 

Andrej Plenković: Europa Hrvatskoj donosi plus, a ne minus

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari