Pratite nas

Pregled

Iznad Krima otvorili kamuflažni kišobran

Objavljeno

na

Howard McKeon, šef komiteta američkog Kongresa za poslove oružanih snaga, Mike Rogers, predsjednik podkomiteta za strateške snage, i Mike Turner, voditelj podkomiteta Donjeg doma za taktičke zračne i kopnene snage, obratili su se američkom predsjedniku Baracku Obami s pozivom da u potpunosti prekine svaku suradnju s Rusijom. Povod za to bilo je, kako stoji u izjavi, ”razmještanje na Krimu nosioca taktičkog nuklearnog oružja”.

Jesu li Iskanderi prijetnja Europi?  

Prema riječima kongresmena, početkom kolozova ruske vlasti donijele su odluku o razmještanju na Krim bombardera Tu-22M3 i kompleksa Iskander-M, koji mogu nanositi udarce visokopreciznim krstarećim raketama R-500, uključujući i nuklearnim glavama. Prema riječima člana komiteta za oružane snage Senata SAD-a Jamesa Inhofea, to nije samo potpuno kršenje Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i malog dometa koji je potpisan 1987. u SSSR-u (u skladu s tim dokumentom strane su se obvezale da neće razrađivati, proizvoditi te da će uništiti već postojeće balističke i krstareće rakete u kopnenim bazama s dometom od 500 do 5 500km), nego i neposredna prijetnja čitavoj Europi.

Pentagon razmješta u Bugarskoj i Rumunjskoj, nedaleko od ruskog teritorija svoje značajne kontingente. Tisuću i pol vojnika u jednoj i drugoj državi s potrebnom vojnom tehnikom. Osim toga, u rumunjskom mjestašcu Deveselu grade bazu proturaketne obrane sa sistemom Aegis i proturaketama MS-3. Udaljenost od Devesela do Sevastopolja iznosi 500km. Osim toga, u Crno more regularno dolaze brodovi američke šeste flote s tim istim sistemom proturaketne obale Aegis i krstarećim raketama Tomahawk. Francuski, talijanski i turski ratni brodovi, u pravilu, sijeku akvatorij Crnog mora.

Moskva će naoružati Krim 

Razmještanje na Krimu, u zračnoj luci Gvardejski dalekih bombardera Tu-22M3, koji mogu nositi do cilja krstareće rakete, uključujući s nuklearnom glavom, te operativno-taktičkih kompleksa Iskander-M – to je prirodni odgovor na jačanje američkog i NATO-vog prisustva pored ruskih granica. I to nipošto nije sve čime Moskva naoružava i spremna je naoružati Krimski poluotok. Osim brodova i jedinica Crnomorske flote, tamo se razmještaju i bit će dislocirane eskadrile jurišnika Su-24, jedinice obalne obrane, opremljene kompleksima Bal i Bastion s krstarećim protubrodskim raketama Uran i Oniks, automatizirani protutenkovski raketni kompleksi Krizantema-S, protuzračni raketni sistemi Pancir-S1, sistemi radioelektronske borbe Krasuha i još puno toga što bi trebalo značajno pojačati grupaciju ruske vojske na polutoku.

Poznato je da je Crnomorska flota prilično oronula. Prije svega, zbog nekonstruktivnog djelovanja Kijeva, koji je, usprkos velikom dogovoru između Rusije i Ukrajine od 1997., sprečavao obnovu ne samo brodskog sastava ruske vojne grupacije, nego i zamjenu stare ratne tehnike novom. Nije dopuštao čak ni modernizaciju hidrografske opreme i svjetionika na obalama poluotoka, što je dovelo pod sumnju sigornost plovidbe brodova pored obala Krima. Sad je došlo vrijeme da se isprave ti nedostaci i nadoknadi izgubljeno.

Bez nuklearnog oružja

U Sankt-Peterburgu i Kalinjingradu grade za Sevastopolj nove dizel-podmornice i torpedne razarače. Prvi od njih trebali bi doći u flotu već krajem ove godine: šest dizel-podmornica i šest brodova. Ako se uzme u obzir da najmlađi brod Crnomorske flote, raketni brod na zračnom jastuku Samum, ima 25 godina, a vodeći brod flote raketna krstarica Moskva 40 i nešto godina, onda možemo reći da je jačanje Crnomorske flote u sljedeće dvije-tri godine itekako potrebno.

I uzalud američki kongresmeni sumnjaju da Rusija radi ono što i američka administracija – drži na tuđem teritoriju svoje nuklearno oružje. Poznato je da u Europi, točnije u Belgiji, Nizozemskoj, Turskoj i Njemačkoj, SAD skladišti atomske bombe slobodnog pada B-61. Ruski vojnici ne razmještaju svoje taktičko nuklearno oružje na tuđem teritoriju. Cjelokupno taktičko nuklearno oružje Rusije nalazi se u glavnim skladištima na teritoriju države.

U Moskvi smatraju da crnomorska regija mora biti slobodna od nuklearnog oružja. Više puta predlagali su takav sporazum SAD-u i državama NATO-a, no nikad nisu dobili na to pozitivan odgovor.

Ruski vjesnik

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana, RBA zadruge, Pernara i Sinčića!

Objavljeno

na

Objavio

VIDEO! Pogledajte kako je Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana te razgolitio Pernara, Sinčića i Palfi, s kojima je osnivao Živi zid!

KOLJAJA: “Macan je kod Josipovića četiri puta vodio predstavnike RBA zadruga; ne mogu vjerovati da bi zastupnik perača novca i utajivača poreza mogao postati savjetnik za PR u Plenkovićevoj Vladi!”

Predstavnik oštećenika RBA zadruga i utemeljitelj Živog zida Nenad Koljaja u Bujici na Z1 i još 9 televizija doslovce je razgolitio aktualne čelnike Živog zida: “Oni su lažnjaci! Pernar je medicinski slučaj, a Palfi je ‘operirala’ po trgovačkim centrima! Sinčić sada pokušava ukrasti čak i stranku – skupštinu su imali u Pernarovoj kupaonici…”

Koljaja tvrdi: “Milanoviću su se prodali za dva ručka i par sto kuna, a ja sam im dao jaguar za kampanju – brzo su vozili, a kazne nisu platili…”

Nenad Koljaja u Bujici je pokazao dokument – službenu zabilješku austrijskog Saveznog ministarstva unutarnjih poslova o RBA zadrugama, u kojem se spominju Krešimir Macan i njegova tvrtka MANJGURA… Macan, koji je vodio kampanju Ivi Josipoviću i plasirao plan ‘Barbika’ te se javno hvalio da je on ‘Bijes prvi’ pokušava preuzeti mjesto PR savjetnika u HDZ-ovoj Vladi…

“Vidio sam ga kako na zadnja vrata ulazi u Sabor s predstavnicima RBA zadruga, nevjerojatno je da njiho lobist sada bude savjetnik u Vladi,” izjavio je Koljaja, inače dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik Tigrova…

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari