Pratite nas

BiH

Izostane li dogovor o izbornom zakonu u BiH Inzko će ‘iskoristiti ovlasti’

Objavljeno

na

Foto: Hina

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko po prvi puta je naznačio kako bi mogao iskoristiti svoje ovlasti i intervenirati ne postignu li političari u BiH do početka svibnja dogovor o izmjenama izbornog zakona, sukladno odluci Ustavnog suda BiH koji je proglasio neustavnim raniji način biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, prenijeli su u utorak lokalni mediji u BiH.

U intervjuu za sarajevsku komercijalnu televiziju “Alfa” Inzko je kazao kako će uslijediti “pojačani pritisak” međunarodne zajednice ne bude li do kraja travnja ili početka svibnja rješenja za to goruće pitanje.

“Ja sam spreman učiniti puno, ali… ja ću to učiniti na kraju, kada se iscrpe sve mogućnosti”, izjavio je Inzko koji teorijski još ima na raspolaganju tzv. Bonnske ovlasti koje mu daju mogućnost nametanja zakona.

Opći izbori u BiH trebali bi se održati 7. listopada, a intervenirati u odredbe izbornog zakona moguće je najkasnije šest mjeseci prije njihove provedbe, dakle do 6. svibnja.

Inzko je upozorio kako je u ovom trenutku primarna odgovornost na državnom parlamentu, jer je Ustavni sud svojim pravorijekom jasno zatražio izmjene izbornog zakona koje se donose na državnoj razini.

Po njegovim riječima, sa stajališta međunarodne zajednice prioritetno je rješavanje pitanja popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH, jer je to ključno kako bi se izbjeglo da se na cijeli entitet, ali i državu prenese neodrživo stanje iz Mostara u kojemu već godinama nema lokalnih izbora jer se ključne hrvatske i bošnjačke stranke ne mogu dogovoriti oko ustroja gradskih izbornih jedinica.

Način izbora članova Predsjedništva BiH, koji je također sporan sa stajališta HDZ BiH, za međunarodnu zajednicu je pak bitan samo u kontekstu obveze BiH da provede presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” kojom se traži ukidanje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu.

Provedba presude suda u Strasborgu, kako je ranije potvrđeno iz Europske komisije, također će biti predmetom analiza pri ocjeni o tome ispunjava li BiH političke kriterije za početak pregovora o pristupanju Europskoj uniji.

Inzko je pozvao političare u BiH da ozbiljno shvate svoje obveze i dijalogom dođu do rješenja koje će biti rezultat kompromisa, a koje opet neće moći ispuniti želje svih koji sudjeluju u pregovaračkom procesu.

“Bosna i Hercegovina želi u Europsku uniju i bilo bi dobro da je ona u stanju rješiti svoje unutarnje pitanje promjena Izbornog zakona. Ne bi bilo dobro da želi tamo (u EU), a kod kuće ne može napraviti neki red. To je proturječno”, kazao je Inzko dodavši kako upravo stoga u sadašnjem trenutku ne kani koristiti svoje ovlasti, iako one “naravno uvijek postoje”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Karamatić: Bošnjačka politika zaokupljena je prebacivanjem problema na Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Stvaranjem negativne slike Hercegovine nastoji se izravno nanijeti šteta tom području, dok se država guši u nestabilnostima dirigiranim iz političkih opcija s predznakom bošnjačkog ekstremizma, kaže Karamatić

Još jednom se pokazalo kako politika sarajevskog jednoumlja dovodi Bosnu i Hercegovinu na rub destabilizacije. Političko Sarajevo destruktivnom unitarističkom politikom samo nanosi štetu cijeloj državi, i vraća je u prošlost.

Ekstremistička bošnjačka politička mašina odlučna je u nastojanjima da agresivnom indoktrinacijskom politikom briše temelje i identitet Bosne i Hercegovine.

Ipak, na njihovo razočarenje, Bosna i Hercegovina jeste i ostat će multikulturalna država” – izjavio je Mario Karamatić, predsjednik HSS-a i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, priopćeno je iz HNS-a BiH.

“Bošnjačka politika zaokupljena je prebacivanjem problema na Hercegovinu, kao i vršenjem nasilja nad jednakopravnošću konstitutivnog naroda.

Takvo ponašanje je sramotan pokušaj skretanja pažnje s izvora stvarnog kaosa i lažnih kriza koje dolaze iz Sarajeva. Stvaranjem negativne slike Hercegovine nastoji se izravno nanijeti šteta tom području, dok se država guši u nestabilnostima dirigiranim iz političkih opcija s predznakom bošnjačkog ekstremizma.

Dok Hrvati rješavaju probleme i krize koje su drugi potaknuli, dio bošnjačke politike im, namjerno generira i prebacuje nove. Sarajevu smeta to što su hrvatski narod i njegovi politički predstavnici u BiH zajedno i nedvojbeno opredijeljeni za EU i NATO integracije, što se ne može reći za bošnjačke političke predstavnike koji su pod utjecajem Turske koja je u svojim tridesetogodišnjim pregovorima za članstvo u EU zatvorila tek jedno od 35 poglavlja pretpristupnih pregovora”, kazao je Karamatić.

U osvrtu na opstrukcije provođenja izborne volje i Sporazuma o načelima za formiranje vlasti, Karamatić je istaknuo: “Lideri stranaka izbornih pobjednika usuglasili su ključne principe o formiranju vlasti i dugoročnoj viziji Bosne i Hercegovine, koja će se, naravno, nadopunjavati i formirati kroz daljnje razvoje i demokratsko sazrijevanje društva i politike.

Međutim, bošnjački članovi Predsjedništva BIH ucjenama i preglasavanjem pokušavaju, na nečastan i zlonamjeran način, uvući državu u još veću političku krizu i blokade.

Nadam se da će izborna volja naroda i građana Bosne i Hercegovine ipak prevladati ispred osobnih političkih interesa, kako bi se mogli fokusirati na probleme koji opterećuju građane Bosne i Hercegovine, te samu BiH”, priopćeno je.

 

Mario Karamatić: ‘U BiH itekako vlada militantni islam…’

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Zamjenik ministra sigurnosti BiH ne želi bivše pripadnike IS-a blizu Mostara

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Mijo Krešić odbacio je u srijedu mogućnost da se u Readmisijski centar Salakovac kod Mostara po povratku iz Sirije i Iraka smjeste državljani BiH koji se borili na strani terorističke organizacije Islamske države (IS), što je ranije najavio ministar sigurnosti te zemlje Dragan Mektić.

„Objekt u Salakovcu apsolutno nije prihvatljiv za smještaj ovih osoba. Većina njih je sudjelovala na stranim ratištima i borila se u redovima terorističkih organizacija“, rekao je Krešić u izjavi za medije u Mostaru.

Ministar Mektić je u izjavi za sarajevski Dnevni Avaz rekao kako vlasti BiH očekuju povratak između 25 i 30 osoba podrijetlom iz BiH koji se trenutačno nalaze u zarobljeničkim kampovima pod nadzorom Kurda ili savezničkih snaga, te da je moguć njihov privremeni smještaj u prihvatnom centru u Salakovcu kod Mostara.

Mektićev zamjenik pak tvrdi kako Readmisijski centar Salakovac kod Mostara nije namijenjen za takve osobe te da osobe koje su se pridruživale stranim vojnim i terorističkim organizacijama ne mogu izbjeći odgovornost ili se slobodno kretati bez nadzora.

„Oni po povratku u BiH moraju biti procesuirani. Ne može se dogoditi da budu bilo gdje izvan nadzora. Ovdje se ne radi o bilo kakvoj readmisiji ovih osoba, jer mi nemamo potpisane sporazume s Irakom i Sirijom“, istaknuo je zamjenik ministra sigurnosti BiH.

On je dodao kako neće biti dopušteni jednostrani potezi kakav je bio i prošle godine prigodom smještaja ilegalnih migranata u centar koji za to nije namijenjen.

“Nije dobro da pojedini dužnosnici s trenutačnih pozicija izvode jednostrane poteze. Ne želim nikako da se ponovi situacija u Salakovcu od prije godinu dana kada se izvan svake procedure izmijestio određeni broj ilegalnih migranata“, pojasnio je Krešić.

Vijeće ministara već mjesec i pol radi na uspostavi posebnog koordinacijskog tijela koje bi se bavilo povratkom osoba trenutačno smještenih u kampovima u Siriji i Iraku.

Vlasti BiH potvrdile su identitet između 25 i 30 osoba koje su boravile u Siriji i Iraku i povezane su s islamističkim terorističkim organizacijama, a sada u izbjegličkim ili zarobljeničkim kampovima čekaju na povratak u BiH, potvrdio je ministar sigurnosti BiH Mektić, a prenio u srijedu sarajevski “Dnevni avaz”.

Mektić je kazao kako među tih 25 do 30 državljana BiH ima onih koji su u Siriji i Iraku ratovali u redovima islamističkih terorističkih skupina, no u brojku su uračunati i članovi njihovih obitelji odnosno supruge i djeca. Mektić je time demantirao nagađanja kako na povratak u BiH u Siriji i Iraku čeka najmanje stotinjak osoba. (Hina)

 

Mektić: Tridesetak osoba ima pravo na povratak u BiH iz Sirije i Iraka

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari