Pratite nas

Razno

Izrael je ovim potezom potvrdio savezništvo s arapskim kršćanima

Objavljeno

na

Izrael priprema referendum o statusu Jeruzalema koji žele proglasiti glavnim gradom i vjeruju da su pridobili 300.000 Aramejaca

Nakon što je izraelska vlada donijela uredbu koja pripadnicima kršćanske aramejske zajednice omogućava da u osobne isprave unesu svoju etničku pripadnost, dvogodišnji Yaakov Haloul iz Galileje postao je prvi Aramejac službeno registriran u Izraelu. Tim potezom Izrael je napravio presedan i prvi na Bliskom istoku priznao Aramejce kao etničku skupinu.

U međuvremenu više desetaka tisuća Aramejaca, koji su do sada bili službeno označavani kao Arapi, predalo je zahtjeve za izmjenu oznake etničke pripadnosti. Realno je očekivati da će se broj zahtjeva povećavati jer samo u istočnom Jeruzalemu živi između 130 i 160 tisuća Aramejaca, dok ih je u Izraelu više od 300 tisuća. Borba Aramejaca za identitet trajala je dugi niz godina jer nisu mogli prihvatiti da ih se službeno vodi kao Arape ili Palestince, što je bio slučaj nakon osnutka Države Izrael. Je li izraelski potez ispravak greške ili se ipak radi o političkom triku, s obzirom na to da Izrael u posljednje vrijeme kritiziraju i SAD i EU zbog gradnje naselja na palestinskom teritoriju?

Izrael vjeruje kako će na taj način pridobiti 300 tisuća Aramejaca, s obzirom na to da pripremaju referendum o statusu Jeruzalema koji žele proglasiti glavnim gradom.

Služenje u vojsci

Politolog i povjesničar Boris Havel smatra da su Izraelci, odnosno židovski narod općenito, osjetljivi na pitanja ugroženih manjina jer su i sami dugi niz stoljeća bili manjina, često progonjena i ugrožena. I da su pri tome Aramejci, koji su kršćani, danas među najugroženijim manjinskim skupinama na svijetu, ponajprije zbog sukoba u Siriji i Iraku i zločina koje nad njima vrše džihadističke skupine. Stoga ne iznenađuje da ih je Izrael odlučio priznati upravo sad.

– Osobno vjerujem da je motiv Izraelaca ponajprije humanost. U prilog tomu govori odabir trenutka priznanja, jer Aramejci od Izraela godinama traže da ih prizna kao takve. No nedvojbeno je to i politički pragmatičan potez. U Izraelu, naime, već postoji savezništvo između Arapa kršćana i Izraelaca. Ono je rijetka tema u medijima i o tome se na zapadu malo zna, no savezništvo godinama raste i jača. Nedavno je i formalizirano u obliku pokreta i političke stranke Bneibrit ha-hadaša (Sinovi Novoga zavjeta) osnovane u Nazaretu.

Program stranke je puna integracija arapskih kršćana u izraelsko društvo, koja uključuje i služenje u izraelskoj vojsci. Ti su se kršćani dosad mogli registrirati jedino kao Arapi. Mnogi među njima sad će se opredijeliti za aramejsku narodnost, ponajprije jer to jest njihov identitet. Usto, mnogi se žele distancirati od arabizma koji posljednjih desetljeća sve više poprima religijske konotacije, kako islama tako i islamizma. Važno je napomenuti da aktualiziranje postojanja aramejske narodnosti nije presedan.

Dio kršćana u Libanonu odavno nastoji obnoviti feničansku nacionalnost i identitet, nauštrb arapskoga. Aramejci nisu brojan narod, no podršku će vjerojatno naći među manjinama koje imaju ambiciju, legitimnu dodao bih, biti više prepoznate. To su, primjerice, Jezidi, Beduini, Druzi ili spomenuti Feničani. Politički, njihovo prepoznavanje dugoročno možda najviše koristi Kurdima u njihovoj borbi za autonomiju, pa i državnost. Svako pridavanje veće važnosti manjinama koje nemaju matičnu državu šalje političku poruku koju valja iščitati i tumačiti s raznih aspekata.

Na Bliskom istoku danas ima dosta aktera koji bi željeli promijeniti politički izgled toga područja kakav su skrojile bivše kolonijalne sile, Turska, Velika Britanija i Francuska – istaknuo je Havel.

Novo učenje jezika

Aramejskim se imenom označavaju semitske etničke skupine koje su od kasnoga brončanog doba (13. st. pr. Kr.) u Siriji i Mezopotamiji imale više kneževina. Aramejski je jezik u velikim državama Asiraca i Babilonaca postao administrativni, međunarodni i posebno diplomatski. U Isusovo doba njime se moglo sporazumijevati od Palestine na sjeverozapadu do perzijskih granica na jugoistoku.

– Iako su se Isus i učenici koristili aramejskim, ipak je grčki postao jezikom daljnjeg širenja kršćanstva i na azijskoj i na europskoj strani istočnog Sredozemlja – objašnjava povjesničarka Bruna Kuntić-Makvić.

– Aramejski je pod imenom ‘sirijski’ ostao teološkim i liturgijskim jezikom dviju velikih kasnoantičkih crkvenih zajednica, Antiohijske sirijske crkve i Istočne crkve u istočnoj Siriji. Danas se aramejskim u liturgiji koristi više crkava, pravoslavnog, katoličkog i autodoksnog opredjeljenja u Antiohijskom i Jeruzalemskom patrijarhatu te u Seleukiji. Današnji aramejski kršćani domaći su narod u više zemalja. Najviše ih je bilo u Turskoj, Siriji i Iraku, ali su tijekom 20. stoljeća, osobito šezdesetih i sedamdesetih godina, kao kršćanska manjina prisiljeni odlaziti u dijasporu, najčešće u Njemačku gdje ih je više od sto tisuća, zatim u Švedsku i Sjedinjene Države. Procjenjuje se da ih danas u Turskoj ima oko 22.000, u Iraku ih je prije petnaestak godina bilo i do dva milijuna, a danas oko 600.000, u Siriji između 900 tisuća i 1,2 milijuna.

Aramejski, jezik kojim je govorio Isus, te se njime danas govori u sirijskom gradu Maluli i u dva obližnja sela Jubb’adin i Al-Sarkha (Bakhah), danas ponovno oživljava. Naime, u dvjema školama, u palestinskom selu Beit Jala i izraelskom Jish, uveden je aramejski jezik koji uči stotinjak đaka. Dijalekt je sirijski, kojim su govorili njihovi preci i sličan je galilejskom dijalektu kojim je govorio Isus. Ideja o ponovnom učenju aramejskog nije odmah bila prihvaćena.

– Mi se samo želimo vratiti svojim korijenima i govoriti Isusovim jezikom, a politika nas ne zanima – kazala je Amira Hananiya, palestinska novinarka, podrijetlom Aramejka.

– Najviše me je žalostilo što su se učenju aramejskog najviše protivili muslimani, jer su to smatrali pokušajem da se njihova djeca preobrate na kršćanstvo, što nije istina – naglasila je Hanahiya.

Otac Faysal Hijazen, župnik župe Svete obitelji u Ramalli, smatra da je pravda zadovoljena te se nada kako će potez Izraela slijediti i ostale zemlje.

Obrazovan narod

Aramejci su vrlo sposobni, postotak visokoobrazovanih je visok, među njima ima glumaca, pjevača i sportaša, ali i onih na visokim pozicijama u Libanonu i u Siriji te donedavno i u Iraku. Zahvaljujući njima Sirijci do sada nisu osjetili međunarodne sankcije jer toliko su sposobni da mogu izraditi sve – od igle do aviona. Aramejci se nadaju da će mogućnost izjašnjavanja svoje etničke pripadnosti dobiti i u ostalim zemljama Bliskog istoka, s obzirom na to da su oni etnička skupina s poviješću dugom više od 4500 godina.

izvor.Večernji.list

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razno

Međunarodni dan mira: Tri minute predivne istine – najmotivirajući govor ikada (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Diljem svijeta se 21. rujna obilježava kao Međunarodni dan mira.

Rezolucijom Ujedinjenih naroda (UN) iz 2001. godine, taj je datum određen za dan nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnom nivou.

Međunarodni dan mira utemeljila je Opća skupština UN 1981. godine u cilju obilježavanja i jačanja ideala mira među svim narodima i državama, namijenivši za njegovo obilježavanje treći utorak u rujnu: 20 godina poslije novom je rezolucijom za fiksni datum obilježavanja bio proglašen 21. rujan.

Charlie Chaplin, zvijezda nijemog filma, na kraju svojeg prvog zvučnog filma “Veliki diktator”, drži govor o ljubavi i istini o ljudskom životu i stvarnosti u koju smo zarobljeni putem iluzije i laži. Ne možemo zamisliti bolju posvetu na današnji, međunarodni Dan mira, piše dnevnik.hr

“Veliki diktator” je kontroverzni film, spoj satire na nacizam i tragikomedije. U svojem prvom zvučnom filmu Charlie Chaplin glumi dvije uloge – skitnicu i diktatora Adenoida Hynkela, koji je parodija na Adolfa Hitlera.

Film je stekao velik ugled te se na IMDb.com siteu nalazi i na listi 250 najboljih filmova svih vremena, a Američki filmski institut (AFI) stavio je 2001. godine film “Veliki diktator” na 37. mjesto na listi najboljih komedija 20. stoljeća.

Završni govor skitnice o ljubavi je navodno bio potpuno spontan. Navodno je Chaplin odustao od prvotnog kraja i odlučio se za govor mira kada je čuo da su nacisti započeli rat u Europi.

“Žao mi je, ali ja ne želim biti car. To nije moja stvar. Ne želim vladati niti nekoga pokoriti. Želio bih pomoći svima ako je to moguće – židovima, krivovjernicima, crncima, bijelcima. Svi želimo pomoći jedni drugima. Ljudska bića su takva. Želimo živjeti jedni s drugima u sreći, a ne jedni s drugima u bijedi. Ne želimo mrziti i prezirati jedni druge. Na ovom svijetu ima mjesta za sve, zemlja je bogata i može pružiti svima. Način života može biti slobodan i lijep, ali izgubili smo put.

Pohlepa je otrovala ljudske duše, svijet je ograđen u mržnji, kao guske u magli kročili smo u bijedu i krvoproliće. Razvili smo brzinu, ali smo se zatvorili u sebe. Strojevi koji daju obilje ostavili su nas željne. Znanje nas je učinilo ciničnima, a pamet tvrdima i neljubaznima. Mislimo previše i osjećamo premalo. Više od strojeva trebamo čovječnost. Više od pameti trebamo dobrotu i nježnost. Bez tih kvaliteta život će biti nasilan i sve će biti izgubljeno…

Zrakoplovi i radio su nas približili jedne drugima. Sama priroda tih izuma vapi za dobrotom u ljudima, vapi za univerzalnim bratstvom, za jedinstvom svih nas. Čak i sada moj glas doseže do milijuna ljudi diljem svijeta, milijuna očajnih muškaraca, žena i male djece – žrtava sustava koji tjera ljude da muče i zatvaraju nedužne ljude.

Onima koji me mogu čuti kažem – nemojte očajavati. Bijeda koja je sad nad nama je samo prolazna pohlepa – gorčina ljudi koji se boje ljudskog napretka. Mržnja ljudi će proći, diktatori će umrijeti i moć koju su uzeli od ljudi će se ljudima vrratiti. I dokle god ljudi umiru sloboda nikada neće umrijeti…

Vojnici! Nemojte se prepustiti brutalnima – ljudima koji vas preziru – koji su vas zarobili – koji upravljaju vašim životima – govore vam što da radite – što da mislite i što da osjećate! Koji vas drilaju – hrane – tretiraju kao stoku, koriste vas kao topovsko meso. Nemojte se dati tim neprirodnim ljudima – ljudima strojevima sa strojnim umovima i strojnim srcima! Vi niste strojevi! Vi niste stoka! Vi se ljudi! Vi imate ljubav prema čovječanstvu u vašim srcima! Vi ne mrzite! Mrze samo nevoljeni – nevoljeni i neprirodni! Vojnici! Nemojte se boriti za ropstvo! Borite se za slobodu!

U Evanđelju po Luki u 17. poglavlju piše: “Kraljevstvo Božje je unutar čovjeka” – ne u jednom čovjeku niti u skupini ljudi, već u svim ljudima! U tebi! Vi ljudi imate moć – moć stvaranja strojeva. Imate snagu stvoriti sreću! Vi, ljudi, imate moć da ovaj život učinite slobodnim i lijepim, da ga učinite divnom avanturom.

Zatim, u ime demokracije, iskoristimo tu moć, ujedinimo se svi. Borimo se za novi svijet – pristojan svijet koji će ljudima pružiti priliku za rad – koji će mladima dati budućnost i starima sigurnost. Obećanjima su brutalni došli na vlast. Ali oni lažu! Ne ispunjavaju to obećanje. I nikada neće!

Diktatori oslobađaju sebe, ali porobljavaju ljude! Sada se borimo za ispunjenje tog obećanja, za oslobađanje svijeta, uklanjanje nacionalnih barijera, uklanjanje pohlepe, mržnje i netrpeljivosti. Borimo se za svijet razuma, svijet u kojem će znanost i napredak dovesti do svih sreće svih ljudi. Vojnici! U ime demokracije, ujedinimo se!”.

Chaplinove su riječi i danas jednako snažne kao i te davne 1940. godine.

Misli koje je za svoj 70. rođendan Charlie Chaplin poklonio čovječanstvu

facebook komentari

Nastavi čitati

Promo

Osijek: „Tajna uspjeha u biznisu i životu“

Objavljeno

na

Objavio

Začetnik IT industrije, jedan od pionira tog posla u Silicijskoj dolini g. Robert B. Faber na poziv buduće gradonačelnice Osijeka Ivane Šojat drži tribinu pod naslovom: „Tajna uspjeha u biznisu i životu“

Gospodin Faber  dao je svoj doprinos u izradi programa upravljanja Osijekom kojeg će gospođa Ivana Šojat ponuditi biračima.  Dobro mjesto u svijetu za ulaganje je Osijek i glavna teza g. Fabera jeste da osim dobrog proizvoda jednako je važna i vjerodostojnost menadžmenta.

Osijek ispunjava sve uvjete na čelu s gospođom Ivanom Šojat kao gradonačelnicom jer ako ljudi vjeruju svojoj budućoj gradonačelnici, nema te krize koju nije moguće svladati.

Gospodin Faber će prezentirati Osijek u svijetu kao dobro mjesto za ulaganje.

Hvala Ivani Šojat što u svoj i naš Osijek dovodi najbolje, zaključeno je na tribini.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari