Pratite nas

Iz Svijeta

Izrael napao Gazu nakon raketnog napada u vrijeme predizbornoga skupa

Objavljeno

na

Izraelski zrakoplovi napali su Gazu u srijedu, nekoliko sati nakon uzbune oglašene zbog raketnoga napada iz Pojasa Gaze tijekom predizbornoga skupa i zbog koje je izraelski premijer Benjamin Netanyahu morao napustiti pozornicu.

Izraelska vojska priopćila je da je u napadu pogođeno 15 meta, uključujući i pogon za proizvodnju oružja, mornarički kompleks kojim se služe militanti te tunele kojima se služi Hamas.

Zasad nema podataka o mogućim žrtvama.

Nekoliko sati prije toga, tijekom predizbornoga skupa u južnom izraelskom gradu Ashdodu oglašena je uzbuna, a tjelohranitelji su Netanyahua odveli u sklonište.

Netanyahu nije ozlijeđen te je nekoliko minuta poslije toga nastavio govor koji je prenošen uživo na društvenim mrežama.

No, prizor prisilnoga silaska premijera s govornice samo je dodatno potpirio optužbe njegovih političkih protivnika koji tvrde da nije dovoljno učinio u sprječavanju napada na južna područja Izraela.

Izraelska vojska priopćila je da su iz Pojasa Gaze ispaljene dvije rakete prema Ashdodu i drugoj luci, Ashkelonu te da ih je presreo proturaketni sustav Željezna kupola.

U priopćenju se navodi da su napadi na Gazu odgovor na taj napad za koji još nitko nije preuzeo odogovornost.

Napad se dogodio nakon što je Netanyahu najavio plan o pripajanju dijela Zapadne obale, bude li ponovno izabran na izborima 17. rujna. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Počinje suđenje o Trumpovu opozivu (impeachment)

Objavljeno

na

Objavio

Dok je predsjednik SAD-a Donald Trump u Davosu, u američkom Senatu počelo je povijesno suđenje o njegovu opozivu. Četiri mjeseca od početka takozvane ukrajinske afere i deset mjeseci prije američkih izbora, demokrati traže da Trump napusti Bijelu kuću, dok republikanci očekuju da bude oslobođen optužbi i to brzo ako je moguće.

Četiri mjeseca nakon što je izbio ukrajinski skandal i zasjenio kraj Trumpova mandata te 10 mjeseci prije no nego Amerikanci izlaze na izbore kako bi odlučili hoće li ga ponovno izabrati za predsjednika, 100 članova Senata okupilo se u 13 sati po lokalnom vremenu, a predsjednik Vrhovnog suda John Roberts predsjeda suđenjem.

Zadaća tih zastupnika, koji su kao porotnici prisegli prošli tjedan, jest odlučiti o tome je li Trump zloupotrijebio svoju dužnost i ometao Kongres, za što je optužen u dva članka opoziva koje je prošli mjesec prihvatio Zastupnički dom.

U njima se navodi da je Trump pokušao izvršiti pritisak na Ukrajinu u pogledu upletanja na izbore 2020. kako bi mu pomogla da pobijedi te tada nastojao spriječiti kongresnu istragu o svojim postupcima.

To je treći put da predsjednik prolazi suđenje o opozivu, prije njega to su prošli Andrew Johnson 1868. i Bill Clinton 1999.

Dio skandala vezan je uz telefonski poziv 25. srpnja u kojemu Trump pritišće ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija da objavi istragu protiv bivšega potpredsjednika Joea Bidena, potencijalnog Trumpova suparnika u izborima u studenome.

Demokrati, koji kontroliraju Zastupnički dom i vode istragu, optužuju Trumpa da je manipulirao Ukrajinom uskraćujući joj blizu 400 milijuna američkih dolara vojne pomoći i uvjetujući posjet Zelenskija Bijeloj kući otvaranjem istrage.

‘Ništa pogrešno’

“Predsjednik nije učinio ništa pogrešno”, odgovorili su Trumpovi odvjetnici u 110 stranica dugome  pismu podnesenome Senatu u ponedjeljak.

Takav je stav i 73-godišnjega Trumpa koji tvrdi da je saga politički lov na vještice i obmana te da je taj telefonski razgovor s ukrajinskim predsjednikom bio “perfektan”.

Predsjednikov pravni tim sastavljen od 12 stručnjaka u pismu osporava ideju o njegovu opozivu.

Oni su dva članka opoziva – odobrena u Zastupničkom domu pod demokratskom kontrolom – nazvali proizvodom “namještenog procesa” i ustavno manjkavim jer ne uključuju kršenje postojećeg zakona.

Njegov tim, u kojem su odvjetnici visokog rejtinga poput Kennetha Stara, koji je pokušao srušiti Clintona zbog njegove afere s Monicom Lewinsky, kaže da bi “Senat trebao odbiti članke opoziva i osloboditi predsjednika odmah”.

“Najgora noćna mora”

“Predsjednik Trump zloupotrijebio je svoju dužnost kako bi tražio strano uplitanje na našim izborima za vlastitu političku korist, time ugrozio našu nacionalnu sigurnost, integritet naših izbora i našu demokraciju”, rekli su tužitelji u subotu.

Oni su rekli da je predsjednikovo ponašanje “najgora noćna mora za tvorce” referirajući se na autore američkog Ustava, te da Trump zaslužuje da bude uklonjen s dužnosti.

No Trump je gotovo siguran da će biti oslobođen s obzirom na republikansku većinu 53-47 u Senatu.

Za vrijeme početka suđenja bit će u inozemstvu, jer je u ponedjeljak navečer otišao na gospodarski forum u Davosu. Zasad se ne zna koliko će suđenje trajati.

Prva zadaća bit će uspostaviti pravila, za pitanja poput onih koliko dugo će se slušati argumenti tužitelja, koliko dugo će se slušati obrana, koliko će vremena biti odvojeno za pitanja koja će podnositi senatori ali čitat će ih Roberts i hoće li zvati svjedoke ili tražiti njihove dokaze.

Zastupnički dom u utorak će raspravljati i glasati o pravilima koje je predložio čelnik senatske većine Mitch McConnell po kojima bi suđenje moglo imati znatno brži tempo nego ono Billu Clintonu 1999.

Vođa senatskih demokrata Chuck Schumer rekao je da McConnell požuruje suđenje i uz to ga otežava za svjedoke i za predstavljanje dokumenata.

“U nečemu tako važnome kao što je opoziv, odlučnost senatora McConnella nije ništa drugo nego nacionalna sramota”, istaknuo je Schumer u izjavi.

Demokrati žele da svjedoče ključni dužnosnici Trumpove administracije, poput privremenog šefa predsjedničkog ureda Micka Mulvaneya i bivšega savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, vjerujući da oni puno znaju o Trumpovim dogovorima s Ukrajinom.

Bolton je rekao da je, dobije li sudski poziv, voljan svjedočiti. Bijela kuća je rekla kako očekuje da će suđenje biti gotovo za dva tjedna. Clintovo suđenje trajalo je pet tjedana.

McConnell je rekao da neće razmatrati pitanje svjedoka dok se održava iznošenje dokaza i ispitivanje, a budući da republikanci imaju većinu to će vjerojatno prevladati. (Hina/HRT)

Što je ‘impeachment’ i kako funkcionira?

Proces opoziva u Sjedinjenim Državama osmislili su osnivači države kako bi visoko pozicionirani dužnosnici odgovarali za svoje postupke, uključujući i predsjednika.

Osnove za opoziv navedene u američkom ustavu općenite su i uključuju mito, izdaju i takozvana “teška zlodjela i prijestupe”.

Formulacija u ustavu ljestvicu za opoziv postavlja visoko, ali zastupnicima daje i dosta prostora za manevriranje.

Opoziv se u praksi odvija u dva koraka, što je odraz činjenice da američki Kongres ima dva doma. Iako je proces jasno političke naravi jer ga vode zastupnici, osmišljen je tako da zrcali pravni postupak.

Zastupnički dom i njegovi odbori djeluju kao istražitelji i porota, te odlučuju po kojim će se člancima optužiti američkog čelnika.

U slučaju trenutnog američkog predsjednika Donalda Trumpa, donji dom ga je prošli mjesec optužio u dva članka.

Proces se sad preselio u Senat koji će mu suditi. Kako bi se predsjednik opozvao s dužnosti potrebne su ruke dvije trećine zastupnika gornjeg doma. Suprotno od postojećeg saziva Zastupničkog doma, u Senatu većinu drže republikanci.

Suđenje predsjedniku države vodi predsjednik Vrhovnog suda, u ovom slučaju John Roberts.

Dosad je proces opoziva proveden protiv samo trojice američkih predsjednika. Prvi je bio Andrew Johnson 1868., koji je tankom većinom u Senatu oslobođen optužbi. Zastupnički dom je izglasao opoziv i Billa Clintona, no nakon suđenja u Senatu 1999. ostao je na vlasti.

Richard Nixon 1974. je dao ostavku nakon skandala Watergate, izbjegnuvši time opoziv. On je jedini američki predsjednik koji je odstupio s dužnosti.

Opozivom je s funkcija uklonjeno osmero dužnosnika, svi su bili savezni suci.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

MOSKVA – Rusija dobila novu vladu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vladimir Putin odobrio je u utorak novu rusku vladu u kojoj su ostali mnogi ministri iz bivšeg sastava, a novi je ministar gospodarstva i prvi potpredsjednik vlade.

Nova vlada je sastavljena manje od tjedan dana nakon što je Putin predložio veliku reformu političkog sustava, koja je potaknula na ostavku premijera Dmitrija Medvedeva i njegovu cijelu vladu.

Putin je izabrao Mihaila Mišustina, 53-godišnjeg ravnatelja porezne uprave bez političkog iskustva, za svog novog premijera.

U utorak je predsjednik odobrio sastav nove vlade.

On je imenovao Andreja Belousova, svog savjetnika za gospodarstvo od 2013., za prvog potpredsjednika vlade. Belousov će na toj dužnosti naslijediti Antona Siluanova, koji je imao tu ulogu od svibnja 2018.

Također je odobrio imenovanje Maksima Rešetnikova, bivšeg regionalnog guvernera, na dužnost ministra gospodarstva koju je u bivšoj vladi dosad obnašao Maksim Oreškin.

Ruski ministar financija Anton Siluanov, ministar energetike Aleksander Novak, ministar poljoprivrede Dmitrij Patrušev, ministar obrane Sergej Šojgu i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ostaju na svojim dužnostima, priopćio je Kremlj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari