Pratite nas

Hrvatska

Izvješće EK daje Vladi poticaj za nastavak reformi na svim područjima

Objavljeno

na

Hrvatska Vlada u srijedu je pozdravila izvješće Europske komisije za Hrvatsku u okviru Europskog semestra za 2020. u kojem su prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, a premijer Andrej Plenković poručuje da je izvješće poticaj Vladi za nastavak reformi.

Vlada pozdravlja izvješće Europske komisije za Hrvatsku u kojem su prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito napori na području javnih financija i fiskalne konsolidacije, navodi se u priopćenju Vlade.

Nakon što je Komisija u prošlogodišnjem Izvješću utvrdila da Hrvatska ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, u kojima se nalazila još od 2014., Komisija je i ove godine svrstala Hrvatsku u kategoriju s državama članicama Europske unije sa stabilnim gospodarstvima.

Usto su i rejting agencije podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske na investicijsku razinu prepoznale odgovorno vođenje javnih financija i reformske napore koje unaprjeđuju poslovno okruženje, ističe se u priopćenju.

“Pristup Vlade koji se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama i ulaganjima već je doveo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva. Cilj svih reformi koje se poduzimaju je nastavak podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i životnoga standarda naših građana. Izvješće daje Vladi poticaj za nastavak reformi na svim područjima”, poručio je premijer Plenković.

Hrvatska je ekonomija u 2019. nastavila solidan rast s projiciranom stopom od 3 posto BDP-a te 2,6 posto i 2,3 posto BDP-a u 2020. i 2021. što je dvostruko brži rast od rasta EU-prosjeka po cijelom promatranom razdoblju.

U ostvarivanju dugoročno održivih i većih stopa gospodarskog rasta pridonose strukturne reforme koje su dijelom već i pokrenute prošle i ove godine. Ohrabrujuće su procjene gospodarskog rasta Hrvatske od strane Europske komisije, koje su čak i optimističnije od Vladini, kaže se u priopćenju.

Naglašava se i da je u svih 14 područja koje se ocjenjuju prilikom provedbe preporuka zabilježen napredak.

U idućem razdoblju Vlada će fokus usmjeriti na dovršetak provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., na kojem se i bazira ocjena o napretku provedbe preporuka, a osobito na reformu javne uprave, zdravstva i pravosudnog sustava.

Prioritet je i izrada novog Nacionalnog programa reformi 2020., kao i ispunjenje mjera u okviru Akcijskog plana za ulazak u Europski tečajni mehanizam II, čiju provedbu Vlada RH namjerava dovršiti do svibnja ove godine, zaključuje se u priopćenju.

EK: Hrvatska nastavlja napredovati, ali nedovoljno brzo

Komisija je u okviru zimskog paketa Europskog semestra danas objavila izvješća po državama članicama o sveukupnom gospodarskom i socijalnom napretku u svakoj zemlji EU-a te analizu makroekonomske situacije za one zemlje koje imaju prekomjerne ili pretjerano prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Riječ je o vrlo detaljnom i temeljitom izvješću, koje za Hrvatsku ima 79 stranica zajedno s aneksima.

Hrvatska je ostvarila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka iz prošle godine te kao i prošle godine ima makroekonomske neravnoteže. Hrvatska je prošle godine prešla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u makroekonomske neravnoteže, ističe EK.

Što se tiče ispunjavanja preporuka, Hrvatska je od početka Europskog semestra 2014. godine u 57 posto svih specifičnih preporuka ostvarila barem “određeni napredak”. “Ograničeni” ili “nikakav” napredak ima u preostalih 43 posto preporuka.

Provedba reformskog programa vodila se neujednačenom brzinom u različitim područjima. Najveći napredak je postignut u fiskalnoj politici i tržištu rada. Bilo je određenog pogoršanja u pogledu mirovinskog sustava, nakon što su na zahtjev sindikata ukinuti elementi reforme usmjereni na produljenje radnog vijeka, navodi Komisija.

Tijekom prošle godine Hrvatska je zabilježila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka Komisije. Određeni napredak zabilježen je u kurikularnoj reformi i upravljanju državnim agencijama. Određeni napredak je postignut donošenjem novog paketa aktivnih mjera zapošljavanja. Tijekom prošle godine potpisani su neki ključni projekti u željezničkom prometu čime je napravljen napredak u području održivog prijevoza.

Proširenje uporabe elektroničke komunikacije na sudovima i smanjenje zaostalih sudskih predmeta na trgovačkim sudovima također je dovelo do određenog napretka u vođenju sudskih postupaka. U pogledu poslovnog okruženja postignuto je poboljšanje uvođenjem niza mjera za smanjenje administrativnih obveza i provedbom liberalizacije usluga.

Ograničeni napredak je postignut u ostalim područjima, poput jačanja proračunskog okvira, poboljšanja sustava socijalne zaštite, reformi okvira za utvrđivanje plaća, korporativnom upravljanju, prodaji dionica u državnim poduzećima te u prevenciji sankcioniranju korupcije.

Hrvatska bilježi napredak u makroekonomskim pokazateljima, ali i dalje ima neravnoteže. Prošle je godine izišla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Nizak potencijal gospodarskog rasta ostaje preprekom bržem sustizanju ostaka Europske unije. Nakon rekordno niske razine iz 2010. godine, prošle 2019. stopa potencijalnog rasta procijenjena je na 2,1 posto. Iako je to iznad prosjeka EU-a, to je najmanja stopa potencijalnog rasta među zemljama usporedivim s Hrvatskom.

Doprinos tržišta rada potencijalnom rastu prošle je godine bio pozitivan zbog postupnog povećanja zaposlenosti, iako je ono najmanje među usporedivim zemljama. Demografski trendovi i niska stopa aktivnosti smetnja su doprinosu radne snage za rast u budućnosti.

“Bit će potrebne značajne strukturne reforme kako bi se povećao relativno niski potencijalni rast”, navodi se između ostalog u izvješću EK. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Zoran Milanović odao počast redarstveniku Josipu Joviću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Povodom 29. obljetnice akcije „Plitvice“ i pogibije prvoga hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović zapalio je svijeću kod spomen-obilježja Josipu Joviću na Plitvičkim jezerima, priopćeno je u utorak iz Ureda predsjednika RH.

U pratnji Predsjednika Republika bio je savjetnik Predsjednika za veterane Domovinskog rata umirovljeni general-pukovnik Marijan Mareković, a izaslanik Predsjednika Republike brigadir Darko Podrug, načelnik Ureda zapovjednika HRM-a zapalio je svijeću na grobu Josipa Jovića u Aržanu.

Kao prva žrtva Domovinskog rata, Josip Jović poginuo je na Uskrs, 31. ožujka 1991. godine, navodi se u priopćenju. (Hina)

31.3.1991. – ‘Krvavi Uskrs’ na Plitvicama

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

‘Hrvatska još nije na vrhuncu epidemije’

Objavljeno

na

Objavio

isječak/HRT

Načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, Maja Grba Bujević, komentirala je mjere koje je Hrvatska uvela u borbi protiv epidemije koronavirusa, kao i jesmo li već na vrhuncu epidemije.

Grba Bujević istaknula je da su u Stožeru zadovoljni jučerašnjim (ponedjeljak) podacima, jer oni pokazuju da u Hrvatskoj raste i broj oporavljelih pacijenata. “Ako sami damo svoj doprinos, onda smo na dobrom putu”, poručila je Grba Bujević, javlja N1.

Istaknula je da Hrvatska još nije na vrhuncu epidemije.

‘Ova bolest nema dug tijek i tek će kasnije biti znanstveno utvrđeno kako stvari stoje. Valja bti oprezan, mi oporavljenima kažemo da i nakon ozdravljenja da ostanu u samoizolaciji još 14 dana’, poručila je načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravstva Grba Bujević, koja je objasnila i mjere samoizolacije za one koji su se oporavili od zaraze koronavirusom.

Istaknula je da Hrvatska još nije na vrhuncu epidemije.

‘Ova bolest nema dug tijek i tek će kasnije biti znanstveno utvrđeno kako stvari stoje. Valja bti oprezan, mi oporavljenima kažemo da i nakon ozdravljenja da ostanu u samoizolaciji još 14 dana’, poručila je načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravstva Grba Bujević, koja je objasnila i mjere samoizolacije za one koji su se oporavili od zaraze koronavirusom.

“Treba se distancirati od svojih ukućana što je više moguće, ja znam da to često nije moguće, ali izliječeni nije zarazan. Osim što treba biti mjera opreza, treba svakako probati izuzeti posteljinu, ručnike, sve što se koristi, treba imati svatko svoje, ne koristiti u isto vrijeme kupaonicu ili toalet, treba sve dezinficirati, prati ruke, ne dirati oči, sve one stvari koje smo toliko puta ponovili, mislim da to i vrapci na grani već znaju”, navela je.

Zahvalila je policiji koja dobro surađuje. “Mjere samoizolacije smo uveli mi medicinari, odnosno HZJZ, odnosno epidemiolozi, a u našem radu nam znatno pomažu ljudi iz policije. Ljudi nisu dobili mjeru samoizolacije zato što se nekome to svidjelo, nego da ih maknemo od drugih, da ih možda ne bi zarazili. Nitko u ovoj zemlji nema želju nekoga sankcionirati, ovo je epidemija. Pozivam sve da ne zamjere nikome, to su mjere za dobrobit svih nas”, vjeruje Grba Bujević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari