Pratite nas

Izvješće EP o BiH: Centralističke snage opstruiraju provedbu sporazuma iz Bruxellesa

Objavljeno

na

Zastupnici Europskog parlamenta izrazili su zabrinutost zbog toga što politički čelnici triju etničkih zajednica u Bosni i Hercegovini i dalje ne pokazuju zajedničku viziju. Izvjestiteljica za Bosnu i Hercegovinu Doris Pack naglasila je da politički lideri u BiH moraju pronaći put za suradnju i nastavak reformi.

S 468 glasova za, 80 protiv i 35 suzdržanih u Europskom je parlamentu usvojena Rezolucija o Bosni i Hercegovini.

Usvajanje rezolucije prošlo je u sjeni prosvjeda i nemira koji su proteklih dana održani u BiH.

U izvješću se ističe da je Parlament duboko zabrinut zbog toga što politički čelnici triju etničkih zajednica u zemlji i dalje ne pokazuju zajedničku viziju; potiče političke skupine na svim razinama vlasti u državi da pojačaju suradnju i dijalog kako bi prevladali postojeće nesuglasice s ciljem postizanja napretka na putu reformi i poboljšanja života građana BiH; te poziva civilno društvo da se više angažira u naporima za reformu zemlje.

Zastupnici nadalje izražavaju žaljenje što centralističke snage opstruiraju provedbu sporazuma potpisanog u Bruxellesu, 1. listopada 2013., te naglašavaju da je važno slijediti načela federalizma i legitimnog predstavljanja kako bi se osigurao put BiH-a u EU.

Izvješće također poziva šefove vlada i država članica EU-a te ministre vanjskih poslova da pojačaju svoj osobni angažman prema BiH. O raspuštanju Ureda Visokog predstavnika može razmišljati tek kad budu ispunjeni svi preostali uvjeti.

Cjelovito izvješće može se naći na stranicama Europskog parlamenta.

Podsjetimo, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ocijenio je da bi, ako stanje u BiH bude eskaliralo, trebalo, eventualno, razmisliti i o trupama EU.

Razmotrit ćemo stanje u BiH u utorak, 11. veljače, u međunarodnom upravljačkom odboru. Austrija će povećati broj svojih vojnika u BiH. Ako stanje bude eskaliralo morat ćemo, eventualno, razmišljati o trupama EU, međutim, ne sada“, rekao je Inzko.

Da je 150 ministara koliko ih ima u Federaciji bilo efikasno, ne bi ih palili!“, rekao je 65-godišnji austrijski diplomat, koruški Slovenac, u razgovoru za Jutarnji list, dan nakon erupcije nezadovoljstva u nizu gradova Bosne i Hercegovine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Andrej Plenković: Europa Hrvatskoj donosi plus, a ne minus

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska želi intenzivirati komunikacijske aktivnosti o europskim temama kako bi građani bili s njima upoznati, a Europa Hrvatskoj donosi plus, a ne minus, izjavio je u petak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.

“Želimo intenzivirati komunikacijske aktivnosti o europskim temama jer je važno da naši građani budu upoznati. Ponavljam još jednom da Europa Hrvatskoj donosi plus, a ne minus”, rekao je Plenković na početku drugog dana sastanka na vrhu EU-a.

Komentirajući zaključke Europskog vijeća u kojima je Hrvatska zadužena da da pripremi stajalište Vijeća o Konferenciji o budućnosti Europe, premijer je rekao kako predstojeća konferencija nije jednokratni događaj, nego proces koji je uključiv i u kojem će sudjelovati Komisija, Vijeće, Europski parlament, nacionalni parlamenti i svi zainteresirani.

U zaključcima koje su čelnici zemalja članica usvojili u petak u ranim jutarnjim satima, “Europska vijeće poziva hrvatsko predsjedništvo Vijeća da radi na utvrđivanju stajališta Vijeća o sadržaju, opsegu, sastavu i funkcioniranju te konferencije te da na temelju toga surađuje s Europskim parlamentom i Komisijom”.

Iz zaključaka slijedi da čelnici EU-a prioritet žele dati provedbi dogovorenih politika i postizanju konkretnih rezutata, a ne promjeni institucija što bi tražilo promjene ugovora, a što opet malo znači građanima.

“Europsko vijeće podsjeća na to da bi prednost trebalo dati provedbi Strateškog programa dogovorenog u lipnju i postizanju konkretnih rezultata u korist naših građana. Konferencija bi trebala doprinijeti srednjoročnom i dugoročnom razvoju naših politika kako bismo se mogli bolje suočiti s trenutačnim i budućim izazovima”, kaže se u zaključcima.

Čelnici EU-a podržali su cilj da Europa do 2050. godine postane klimatski neutralna, s tim da se Poljska u ovom trenutku nije mogla obvezati na to. To znači da Poljska nije blokirala donošenje zaključaka, nego da se zasad ne može obvezati.

“Kompromis koji je postignut je održiv. Ono što je važno jest da Hrvatska želi biti dio Europe i dio globalnih aktivnosti koji idu u korak s onim što je bitno za zaštitu okoliša, što je bitno za smanjivanje svih mogućih oblika zagađenja i sa te strane mi očekujemo da i za vrijeme našega predsjedanja tema klime, tema koja je globalno broj razini broj jedan bude u fokusu”, rekao je Plenković.

Plenković je istaknuo da prilagodbe ekološkoj tranziciji koštaju neke države puno, neke malo manje i da nije ista pozicija zemalja na zapadu kontinenta i onih na istoku.

“Što ste dulje bili u demokraciji, što ste dulje bili na zapadu, što ste imali veću šansu da se razvijate, time ste prilagođavali svoju industriju zahtjevima zaštite okoliša, borbi protiv klimatskih promjena. Što ste kraće bili dovoljno ekonomski snažni da taj proces možete pratiti, treba vam više vremena, to vas više košta pogotovo ako ste velika zemlja s industrijom čija prilagodba zahtjeva trošak”, rekao je Plenković.

Čelnici EU-a ponovno će o klimatskim promjenama raspravljati na samitu u lipnju sljedeće godine, a do tada bi Komisija trebala izići sa zakonodavnim prijedlozima u vezi sa Zelenim planom, koji je Komisija objavila u srijedu, a koji je okvirni dokument iz kojeg će se izvesti niz zakonskih akata koji će biti predloženi sljedećih mjeseci. To između ostaloga uključuje i uspostavu fonda za pravednu tranziciju, što bi moglo Poljskoj, koja je uvelike ovisna o ugljenu, da prihvati i obveže se na ispunjenje zajedničkog cilja.

Čelnici EU-a u petak će razgovarati i o brexitu, nakon što je Konzervativna stranka Borisa Johnsona dobila vrlo komotnu većinu, a to znači da je sada posve izvjestan izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a 31. siječnja.

Nakon ovih izbora “dobili smo jasnoću, stvorene su pretpostavke za ratifikaciju sporazuma o izlasku i nakon 31. siječnja Velika Britanija više neće biti članica. To je ta jasnoća koja je najbitnija i sada trebamo pristupiti izradi pregovaračkog okvira za sporazum o budućim odnosima”, rekao je Plenković. (Hina)

 

Britanski izbori: Uvjerljiva pobjeda konzervativaca, potop laburista

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Peter Szijjarto: Mi Mađari smo od uvođenja sankcija Rusiji izgubili osam milijardi dolara

Objavljeno

na

Objavio

Mađarska je od uvođenja sankcija Rusiji izgubila osam milijardi dolara zbog pada trgovinske razmjene dviju zemalja, izjavio je u petak mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó.

“Mi Mađari smo od uvođenja sankcija izgubili osam milijardi dolara. Naš cilj je i dalje podržati mađarska poduzeća na ruskom tržištu”, rekao je Szijjártó na otvaranju ureda mađarske Agencije za razvoj izvoza u Moskvi.

“Kada govorimo o EU-u i njegovim odnosima s Rusijom, obično čujemo riječi ‘konflikti’ i ‘rasprave’, no to je samo površina i, vrlo često, predstava, jer zapravo kad pogledamo kako zaista stoje stvari, vidimo snažnu gospodarsku suradnju između zapadnoeuropskih zemalja i Rusije unutar koje se odvijaju trgovina i investicije”, rekao je Szijjártó.

Mađarska je po njegovim riječima uoči sankcija 2014. godine imala godišnju vrijednost trgovinske razmjene s Rusijom od 10 milijardi dolara, a prošle godine ona je iznosila 6,7 milijardi dolara.

Ne podupre li Mađarska svoja poduzeća, ne može računati na njihov uspjeh na ruskom tržištu u budućnosti, istaknuo je mađarski ministar.

Ured mađarske Agencije za razvoj izvoza u Moskvi, uz Rusiju pokriva Kazahstan, Bjelorusiju, Gruziju i Azerbajdžan. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari