Pratite nas

Hrvatska

Izvješće SOA-e: Najveći izazovi za sigurnost RH dolaze iz jugoistočnog susjedstva

Objavljeno

na

Sigurnosna situacija u Hrvatskoj je stabilna i trenutno ne postoje naznake niti vidljivi potencijali njezine značajnije destabilizacije.” – jedan je od zaključaka javnog godišnjeg Izvješća Sigurnosno – obavještajne agencije.

Izvješće sadržava i primjere medijskih objava kojima se želi diskreditirati Hrvatsku

Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila je peto javno izvješće koje obuhvaća razdoblje od 2018. godine do danas (statistički podaci odnose se na 2018.).

Statistika izvješća pokazuje povećani opseg poslova kao i veću fokusiranost na izvješćivanje državnog vrha i međunarodnu suradnju. Stanje sigurnosti u javnom izvješću prikazano je kroz tri razine: globalna i europska sigurnost, stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj i stanje sigurnosti hrvatskog jugoistočnog susjedstva kao glavnog izvorišta nestabilnosti za Republiku Hrvatsku.

Hrvatski državljani u ISIL-u

Stanje u europskom okruženju, stoji u isvješću, karakterizira sukob između Zapada i Rusije, ističe se slučaj trovanja Sergeja Skripala i pogoršanje odnosa s Rusijom nakon toga. Pojas nestabilnosti oko Europe (Sjeverna Afrika, Bliski istok, Ukrajina) i dalje generira razne izazove: migracije, terorizam, krizna žarišta.

Posebno izraženu prijetnju predstavlja mogući povratak džihadista iz Sirije nakon poraza ISIL-a. Radi se o tisućama džihadista iz Europe koji su bili pripadnici najveće terorističke organizacije na svijetu i koji se trenutno nalaze u kurdskom zarobljeništvu.

Javno izvješće konstatira da je Republika Hrvatska sigurna i stabilna demokracija. Sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj je dobra i trenutno ne postoje naznake niti vidljivi potencijali njezine značajnije destabilizacije.

SOA javno daje nove podatke o hrvatskim državljanima u ISIL-u, prvi put se navodi da je od sedam osoba s hrvatskim državljanstvom u ISIL-u, njih dvoje muškaraca koji su po raspoloživim podacima poginuli (a koje tek treba potvrditi), dok je pet žena koje se s djecom po raspoloživim podacima uglavnom nalaze u kurdskim kampovima za civile u Siriji.

Diskreditacija Hrvatske medijskim objavama

Ekstremizmi u Hrvatskoj, po bilo kojoj osnovi (nacionalni, vjerski, lijevi, desni) nemaju snagu ni pokretački potencijal, stoji u izvješću.

Izvješće obrađuje i rad SOA-e u zaštiti gospodarskog sustava i ulogu SOA-e u slučaju Agrokor kao potpore drugim nadležnim državnim tijelima. Obrađuje i temu energetske sigurnosti, s posebnim naglaskom na značaj LNG terminala na Krku u jačanju šire europske energetske sigurnosti.

Izvješće sadržava i primjere medijskih objava kojima se želi diskreditirati Republiku Hrvatsku. U izvješću se nalaze naslovi i podnaslovi objava BiH portala Žurnal u kojima se SOA-u lažno optužilo za naoružavanje salafita u BiH. Navodi se da je Žurnal već i ranije objavljivao lažne vijesti poput objave da je šef ruskih obavještajaca Nikolaj Patrušev boravio u Trogiru prošle godine.

Najveći izazovi za sigurnost Republike Hrvatske dolaze iz jugoistočnog susjedstva koje je još uvijek izvan euroatlantskih integracija i gdje još nije postignuta stabilnost. Ulazak Crne Gore u NATO i pozivnica Sjevernoj Makedoniji pokazuju postojanje euroatlantske perspektive za države susjedstva te označavaju širenje zone stabilnosti u hrvatskom susjedstvu, navodi SOA u izvješću.

Također ističe pokušaj državnog udara u Crnog Gori dan uoči parlamentarnih izbora s ciljem sprječavanja ulaska Crne Gore u NATO, a za što je sud u Podgorici osudio 14 ruskih, srpskih i crnogorskih državljana.

U jugoistočnom susjedstvu postoji brojni problemi s terorizmom i islamističkom radikalizacijom. Oko 1000 osoba iz susjedstva je otišlo u Siriju i Irak i moglo bi se dogoditi da se veliki broj tih osoba vrati u matične države, što predstavlja veliki sigurnosni rizik. Kao ilustracija izdvojena su dvojica terorista ISIL-a iz BiH koji su snimljeni kako se predaju kurdskim snagama u Siriji.

Kao dio preventivnog rada SOA navodi i razgovore koji se obavljaju na granici sa stranim državljanima za koje postoje sumnje da podupiru terorizam. Radi se o razgovorima zbog kojih su BiH mediji (posebice Žurnal) pokušali SOA-u prikazati kao službu koja isljeđuje nevine građane BiH, a da nisu naveli da se u svim slučajevima radilo o radikalnim islamistima i pobornicima ISIL-a koji su tranzitirali preko hrvatskog teritorija.

Sukladno Strategiji nacionalne sigurnosti, Javno izvješće kratko se osvrće na stanje vezano uz konstitutivni položaj Hrvata u BiH te manjinska prava Hrvata u Srbiji.

Sukladno Strategiji nacionalne sigurnosti, jedan od četiri temeljna nacionalna interesa Republike Hrvatske je i briga o ravnopravnom položaju, suverenitetu i opstanku hrvatskog naroda u BiH te položaju hrvatske nacionalne manjine u drugim državama.

Položaj Hrvata u BiH obilježavaju nastojanja za dostizanje, postupno umanjene, političke jednakopravnosti s ostala dva konstitutivna naroda, a u skladu s postojećim ustavnim uređenjem BiH i Daytonskim sporazumom.

U međunarodnom kontekstu, ističe se činjenica da se hrvatski narod i njegovi izabrani predstavnici u BiH u pojedinim političkim krugovima i medijima prikazuju kao protivnici europskih i euroatlantskih integracija i vrijednosti, čime se želi oslabiti vjerodostojnost hrvatskih zahtjeva u BiH za dostizanjem ustavne jednakopravnosti kod političkih krugova NATO-a i EU.

Nastavlja se trend ekonomskog iseljavanja Hrvata iz BiH, koje zajedno s posljedicama ratnih protjerivanja, prijeti opstanku tamošnjih Hrvata i multietničkom karakteru bosanskohercegovačke države.

U izvješću se posebno naglašava međunarodna dimenzija rada SOA-e i orijentiranost na međunarodna partnerstva.

Jedno poglavlje posvećeno je Protuterorističkoj skupini (Counter Terrorism Group – CTG) koju čini 30 sigurnosnih službi članica EU-a, Norveške i Švicarske.

SOA je članica CTG-a od 2013. godine, a 2020. preuzet će predsjedanje CTG-om. SOA je i 2018. bila domaćin NATO protuterorističkog panela u Opatiji. Ovo je posebno značajno u kontekstu optužbi iz BiH da Hrvatska podupire terorizam, što je apsurdno.

Javno izvješće se bavi i kibernetičkom sigurnošću, pa se jedno poglavlje bavi državno sponzoriranim kibernetičkim napadima protiv RH (tzv. APT napadi) kao i značajem sve većeg broja informacija u kibernetičkom prostoru (tzv. Big Data) u sigurnosno-obavještajnom radu.

APT napade provode hakerske skupine od kojih su najpoznatije Sofacy i Turla. U izvješću je predstavljen jedan primjer iz prakse rada SOA-e u kojem je uspješno spriječen jedan APT napad jer je osoba koja je bila meta prepoznala mogućnost hakerskog napada.

Posebno poglavlje bavi se hibridnim djelovanjem, odnosno korištenjem tzv. trolova u plasiranju lažnih vijesti i dezinformacija preko društvenih mreža, kao primjer takvog djelovanja.

Transparentnost SOA-e je zasebno poglavlje u kojem se opisuju razlozi za izdavanje javnih izvješća, kao što to čine druge sigurnosne službe. Javno izvješće daje i primjere javnih izvješća drugih službi (npr. njemačke, nizozemske, estonske, švicarske…)

Završno poglavlje govori o zapošljavanju u SOA-i i poziva sve zainteresirane da se jave. SOA nudi tri kategorije poslova: operativci, analitičari i računalni stručnjaci. Za svako od kategorija su napisane karakteristike, pa se svi zainteresirani mogu javiti. Operativce SOA zapošljava na području cijele Republike Hrvatske.

Cijelo izvješće pročitajte OVDJE

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović o odluci vukovarskog Gradskog vijeća: Nisu sazreli uvjeti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak komentirajući u odluku vukovarskoga Gradskog vijeća kako je u ovom trenutku bitno da još nisu sazreli uvjeti za ćirilične ploče i slično, da najprije treba riješiti velike stvari, a zatim u činiti korake koji će “omogućiti svima da ostvare nova radna mjesta”.

“Ono što je meni bitno jest da je odluka koju je sad donijelo Vijeće, a to je da u ovom trenutku još nisu sazreli uvjeti za ćirilične ploče i slično s obzirom da i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina predviđa da sva ta prava moraju biti u svrhu suživota između većinskoga hrvatskog naroda i manjina, odnosno da treba poštovati prava većinskoga hrvatskog naroda”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

“Radila sam u mirnim reintegracijama, mogu reći da su postignuti rezultati veći nego što se netko nadao. Hrvati i Srbi, koji su tada imali dovoljno hrabrosti, dogovorili su se o zajedničkom životu, a Hrvatska je prva pokazala da ne želi više rat, nego je pristala na neke uvjete iako ja vjerujem da se to moglo riješiti i drugim putem”, istaknula je.

Kako je dodala, hrvatsko državno vodstvo je potvrdilo da ne želi rat, već da želi mirnu državu i suživot sa Srbima i drugim nacionalnim manjinama.

“Vjerujem da će se riješiti pitanje na koje sam upozorila prije nekoliko dana u Vukovaru, da je naše pravosuđe zakazalo, da se Hrvatska u međunarodnoj zajednici zalaže za međunarodne sudove koji će dijeliti pravdu jer bez pravde nema pomirenja i nema budućnosti. E pa napravimo to i u vlastitoj državi”, istaknula je.

Neugodno je iznenađena “brzinom kojom hrvatsko pravosuđe djeluje na neke prijestupe, da grad koji je razoren, gdje su braniteljiu mučeni i silovani nije nikad doživio pravdu”.

“Mislim da prvo treba riješiti velike stvari, a onda učiniti one korake koji će omogućiti svima da ostvare nova radna mjesta i zaposliti ljude. Ne podcjenjujem niti jedno pitanje jer je nekima ćirilica važna i – ako ja mogu nešto pomoći ispred hrvatskog većinskog naroda – ja ću to učiniti”. poručila je.

Nakon svečanosti u povodu 28. obljetnice zaustavljanja prodora srpskog agresora preko Kupe, na pitanje novinara je li spremna na sučeljavanje s predsjedničkim kandidatima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je odgovorila kako ona ne postavlja nikakve uvjeta za sučeljavanje, ali je upozorila kako službeno još nitko nije kandidat.

“Dok gospodin Milanović ide Hrvatskom kako bi promovirao sebe i svoje ideje, ja obnašam svoje državničke dužnosti. Kampanja će doći kada za to dođe vrijeme, a kada kandidati predstave svoje programe, vrlo rado ću s njima raspravljati. Sadašnji napadi i pošalice su vrlo neozbiljne. Dok nismo kandidati, ne znam o čemu ćemo razgovarati”, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. (Hina)

Predsjednica u Novom Farkašiću: Obrana Sisačko-moslavačke županije bila je presudna za obranu Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica u Novom Farkašiću: Obrana Sisačko-moslavačke županije bila je presudna za obranu Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice

U povodu 28. obljetnice zaustavljanja prodora srpskog agresora preko Kupe u ponedjeljak je, na Dan branitelja Sisačko-moslavačke županije, održana svečanost u Novom Farkašiću, gdje je hrvatska predsjednica poručila je da je obrana te županije bila od presudne važnosti za obranu Hrvatske.

Obrana Sisačko-moslavačke županije bila od presudne važnosti za obranu cijele Hrvatske i konačnu pobjedu u Domovinskom ratu, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Podsjetila je da je razdoblje od 1991. do 1995. bilo vrijeme hrvatskog zajedništva. “Nije se pitalo tko je tko i tko je što, nego samo je li odan domovini. Bilo je teško, ali nam je snagu davala vjera”, rekla je Grabar-Kitarović.

Cijena razaranja bila je golema, a za mnoge zločine krivci još nisu odgovarali, upozorila je predsjednica i dodala da obitelji ubijenih i nestalih branitelja i civila imaju pravo na pravdu.

Ponovila je kako se moramo posramiti nad hrvatskim pravosuđem, koje još nije donijelo konačni pravorijek o agresiji na Hrvatsku, posebice o Vukovaru.

“Neki nastoje zamagliti činjenicu da su upravo oni opstruirali postupke. To neću dopustiti i protiv toga ću se boriti”, rekla je Grabar-Kitarović.

U vezi s problemom iseljavanja, istaknula je da Hrvatska može, zna i hoće riješiti sve probleme, pa i onaj najveći, demografiju.

Na svečanosti su bili izaslanici Hrvatskoga sabora i Vlade – sisačko-moslavački župan Ivo Žinić te ministar branitelja Tomo Medved.

U sjećanje na poginule branitelje, položeni su vijenici i zapaljene svijeće uz spomenik na kojem su istaknuta imena 31 poginulog, uglavnom pripadnika postrojbe Crne mambe iz sastava 2. gardijske brigade Gromova. (Hina)

 

19. listopada 1991. – Bitka za Novi Farkašić (VIDEO)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari