Pratite nas

Analiza

Izvješće SOA-e: Nastavljena je pojava velikosrpskog ekstremizma

Objavljeno

na

Četvrtu godinu za redom  Sigurnosno-obavještajna agencija objavila je Javno izvješće kojim upoznaju građane sa rezultatima svoga rada.

SOA prikuplja i analizira podatke od značaja za nacionalnu sigurnost, koji su nužni za donošenje odluka u njezinoj zaštiti.

Svojim podacima i analizama SOA pruža obavještajnu potporu državnom vrhu i nadležnim državnim tijelima u donošenju učinkovitih i pravodobnih odluka, piše HRT

SOA je u 2016. godini državnom vrhu uputila oko 450 raznih analitičkih uradaka, što je za 130 više nego u 2015. godini. Također je uputila i oko 13.500 različitih sigurnosno-obavještajnih informacija drugim državnim tijelima.

U izvješću je, među ostalim, navedeno kako pojas nestabilnosti oko Europe u kojem postoje brojna krizna žarišta nastavlja generirati sigurnosne izazove u vidu masovnih nekontroliranih migracija, ali i prijetnji u vidu terorizma, ekstremizma… U isto vrijeme, posljedice kriznih žarišta očituju se i u porastu organiziranog kriminala i krijumčarenja ljudi, oružja i roba, hibridnog ratovanja i radikalizacije putem društvenih mreža.

Javno izvješće SOA 2017. – dokument

Masovni ulazak migranata u Europu nastavio se, iako je priljev preko tzv. balkanske rute uvelike smanjen. Zbog brojnih uzroka migracijski pritisak prema Europi će se nastaviti, pri čemu su odredišta migranata ponajprije razvijene države zapadne i sjeverne Europe.

Terorizam je i dalje jedna od najznačajnijih prijetnji

Terorizam je i dalje jedna od najznačajnijih prijetnji sigurnosti građana u Europi. Iako teroristički napad na hrvatskom tlu nije vjerojatan, njegova se mogućnost ne može isključiti. U državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva koje imaju brojne radikalne islamističke zajednice vjerojatnost napada je umjerena, dok vjerojatnost terorističkih napada u državama zapadne Europe ostaje visoka.

Države jugoistočnog susjedstva suočene s rastom vjerskog i nacionalnog ekstremizma

Hrvatsko jugoistočno susjedstvo i dalje obilježava nestabilnost. Države jugoistočnog susjedstva suočene su i s rastom vjerskog i nacionalnog ekstremizma, pri čemu je osobito izraženo jačanje radikalnog islamizma.
Nastavljena je pojava velikosrpskog ekstremizma, a uz to, zamjetni su pokušaji kojima se Republiku Hrvatsku želi prikazati u negativnom svjetlu u međunarodnoj zajednici uz negiranje i pogrešno prikazivanje činjenica vezanih uz Domovinski rat i njegov obrambeni i oslobodilački karakter, navodi se u izvješću.

S obzirom na dobar ugled, položaj i prava muslimanske zajednice, radikalni islamizam u Republici Hrvatskoj nije naišao na veći odziv. U državama jugoistočnog susjedstva trenutačno ima više od 10.000 sljedbenika salafizma okupljenih u više desetaka tzv. paradžemata i nekoliko enklava. Tijekom 2016. godini do danas nije bilo uspješno provedenih terorističkih napada u jugoistočnom susjedstvu, ali je policijsko-sigurnosnim akcijama u više država spriječeno nekoliko planiranih napada.
Od početka rata u Siriji i osnivanja ISIL-a, njegovim redovima se priključilo tisuće Europljana, dok se s područja hrvatskog jugoistočnog susjedstva ISIL-u priključilo skoro 1000 osoba, uglavnom sljedbenika džihadističkog salafizma.

SOA prati sve vrste ekstremizma
U Republici Hrvatskoj nije zabilježen značajniji antiimigrantski, odnosno antiislamski ekstremizam.
Nastavljena je i pojava da pojedine navijačke skupine srbijanskih nogometnih klubova ističu protuhrvatska, četnička i velikosrpska obilježja na sportskim natjecanjima, pri čemu u tome sudjeluju i pojedinci koji su hrvatski državljani.
U malom dijelu populacije mlađih pripadnika srpske nacionalnosti zamijećeno je simpatiziranje velikosrpske i četničke ideologije i simbolike, osobito na društvenim mrežama, koje za sada ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali dovodi do narušavanja sigurnosne situacije na lokalnom nivou.

Kroz medijski prostor nastojalo se utjecati na stabilnost Hrvatske

U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva.
U jednoj medijski eksponiranoj operaciji nastojalo se spriječiti procese istraživanja i procesuiranja ratnih zločina počinjenih za vrijeme okupacije dijelova hrvatskog teritorija tijekom Domovinskog rata, uhićenjem svjedoka i posljedičnim zastrašivanjem drugih mogućih svjedoka.

Korupcija je i dalje izražen društveni problem

Korupcija je i dalje izražen društveni problem koji predstavlja prijetnju pravnom poretku Republike Hrvatske i povjerenju građana u demokratske institucije. Korupcija je problem kojeg prepoznaje i EU, a procjenjuje se da ekonomski gubitci uzrokovani korupcijom EU koštaju oko 120 milijardi eura godišnje, odnosno 1% BDP-a EU-a. SOA je, uz druga državna tijela, stalno aktivna u suzbijanju organiziranog kriminala na nacionalnoj razini, uz identificiranje članova organiziranih kriminalnih skupina i presijecanja njihovih aktivnosti.

Dio novca stečenog u kriminalnim radnjama kriminalne skupine nastoje uložiti u legalne poslove u Republici Hrvatskoj i tako ih „oprati“, pri čemu se posebno ističu pokušaji ulaganja u objekte i poslove u turizmu.

Organizirani kriminal predstavlja prijetnju sigurnosti građana, pravnom poretku, legalnom poslovanju i državnim institucijama. Na pojavu organiziranog kriminala u Republici Hrvatskoj bitno utječe hrvatski prometni i geopolitički položaj. Hrvatska se nalazi na području kroz koji prolaze krijumčarske rute između Europe i Azije, a geopolitički se nalazi na rubu prostora koji još nije uključen u europske integracije i gdje su državne institucije još uvijek nedovoljno snažne za suzbijanje ovako složenih oblika kriminala.

Povećava se ranjivost od kibernetičkih prijetnji

Primjerice, tzv. balkanska ruta tako je glavna ruta za dovoz heroina u Europu, a vrlo je bitna i za dopremu marihuane. Jedan od tri ogranka balkanske rute prolazi preko hrvatskog teritorija. O obujmu kriminala povezanog s opojnim drogama govori podatak EUROPOL-a da na opojne droge Europljani potroše najmanje 24 milijarde eura godišnje.

SOA sudjeluje u međunarodnim naporima za suzbijanje kriminala povezanog s opojnim drogama. Tako je, uz MUP, sudjelovala u policijskim akcijama presijecanja međunarodnih lanaca proizvodnje i distribucije velikih količina narkotika, prilikom kojih je zaplijenjeno nekoliko stotina kilograma narkotika i uhićen veći broj osoba.

Tijekom 2016. godine detektirano je najmanje 7 pokušaja državno sponzoriranih kibernetičkih napada na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske.

I Republika Hrvatska meta je pokušaja prikupljanja podataka u kibernetičkom prostoru. Pritom je namjera napadača dvojaka: prikupiti podatke o hrvatskim sigurnosnim, političkim, gospodarskim i drugim procesima te podatke euroatlantskih asocijacija kojih je Republika Hrvatska članica.
SOA aktivno sudjeluje u otkrivanju i suzbijanju državno sponzoriranih kibernetičkih napada, te je tijekom 2016. godine detektirano najmanje 7 pokušaja kibernetičkih napada te vrste na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske.

Ratni zločini i nestale osobe i dalje u fokusu rada SOA-e

U suradnji s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj (DORH, MUP, VSOA) SOA prikuplja podatke i dokumentaciju u svrhu utvrđivanja krivaca, žrtava i okolnosti počinjenja ratnih zločina za vrijeme Domovinskog rata.

Posebni se napori ulažu u identificiranje osumnjičenika za počinjenje ratnih zločina, bilo da se radi o neposrednim izvršiteljima ili onima koji su osmislili ili naložili počinjenje zločina.

Republika Hrvatska još traga za 1952 osobe nestale tijekom Domovinskog rata, pa su od posebnog značaja aktivnosti SOA-ena utvrđivanju sudbine nestalih osoba, odnosno pronalaženja lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica i mjesta ukopa posmrtnih ostataka žrtava ratnih zločina.

SOA u koordinaciji s drugim nadležnim tijelima (Ministarstvo hrvatskih branitelja, MUP, VSOA) prikuplja podatke o mjestima i okolnostima ukopa posmrtnih ostataka osoba nestalih tijekom Domovinskog rata. I u 2016. godini SOA se posebno usmjerila na utvrđivanje lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica osoba nestalih u Domovinskom ratu, posebice na utvrđivanje lokacija masovnih grobnica na području Podunavlja. Pri tome bitnu ulogu ima suradnja SOA-e s građanima koji imaju saznanja o nestalim osobama i mogućim grobnicama. SOA takvim osobama jamči anonimnost i diskreciju.

Uloga SOA-e u rješavanju zahtjeva za međunarodnom zaštitom

Nakon migrantske krize došlo je do povećanja broja zahtjeva stranaca za međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj (azilom i supsidijarnom zaštitom).

SOA je u 2016. godini izvršila 73 511 provjera u postupcima rješavanja statusnih pitanja stranaca i državljanstava (izdavanje viza strancima za ulazak u RH ili tranzit kroz RH, dozvola za boravak, primitci i otpusti iz državljanstva, zahtjevi za međunarodnom zaštitom), što je oko 8000 više nego u 2015. godini.

Pogledajte također i izvješće za 2016:

SOA upozorava: Četnički pokret među mladima u Hrvatskoj jača

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Ivanjek: Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu

Objavljeno

na

Objavio

Je li Hrvatski proračun rupa bez dna? Na kraju godine Vlada je pristala izdvojiti dodatni novac za povećanje plaća prosvjetarima a morali smo očito odgovoriti i na ultimatum SAD-a i povećati izdvajanje za HV. Ulaganje za vojsku povećat ćemo za 40 posto. Točnije 2 posto BDP-a a to je dio akcijskog plana kojeg moramo predstaviti NATO-u. Koliko je to novca i za što će se utrošiti objasnio je u Studiju 4 vojni analitičar Jan Ivanjek.

Hrvatska tijekom pet godina poveća izdvajanje za obranu u iznosu od dva posto BDP-a, što je gotovo 9 i pol milijardi kuna godišnje, odnosno povećanje od 40 posto. Za to je već pripremljen i akcijski plan.

– Povećanje će omogućiti Hrvatskoj da pojača modernizaciju HV-a. Nabavit će se borbeni avioni, imamo potrebu za zamjenu borbenih vozila pješaštva, dolaze helikopteri Black Hawk, s vremenom će se zamijeniti cjelokupna flota starijih Mi8 varijanti, imamo projekte gradnje obalnih brodova – izjavio je Ivanjek.

Objasnio je da trenutno trošimo enormno za vojne mirovine i plaće, a zapravo najmanje novca ide u modernizaciju.

– Većina novaca je išlo na personalne troškove, zbog toga je cijeli ovaj postotak sredstava za modernizaciju koji je jako bitna stavka, sveden na vrlo mali postotak – ispod 7 posto. Kada 2024. dosegne tih 2 posto planiranih državnog proračuna, onda bi rezultat trebao biti da udio modernizacije bude nekih 20 posto. S tim se može, naravno daleko više – smatra.

Situacija nakon rata je takva, kaže, da otkad vojska više nije bila neophodna za sam opstanak države, promatrala se je kao neželjeno dijete državnog proračuna i kad god se nešto moglo odgoditi tipa investicije ili povećavanje državnog proračuna, to se je odgađalo. Rezultat sada je taj da moramo sve popravljati jer nas se je pritisnulo izvana.

– Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu. Imati programe i ideje izaći iz NATO-a, rezati vojni proračun je suludo – poručio je.

 

Odbor za obranu dao pozitivno mišljenje opremanju HV-a helikopterima Black Hawk

 

 

Prva Patria s izraelskim topom

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Crobarometar: Predsjednica i dalje favorit, Kolakušiću raste potpora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidati ušli su u završnicu. Dijeli nas manje od 31 dan do izbora, a sljedeći tjedan znat ćemo i formalno tko ulazi u utrku. Redovito mjesečno istraživanje koje objavljuje Dnevnik Nove TV pokazuje pad potpore svim kandidatima osim jednom.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i dalje vodi, ali u posljednjih 30 dana počela joj se topiti potpora i sada je na 32,4 posto. Puno više glasova izgubio je Zoran Milanović, koji trenutačno može računati na 21,9 posto potpore ispitanika. Potporu je blago izgubio i Miroslav Škoro, sada može računati na 17,3 posto. Jedini koji može biti zadovoljan u posljednjih mjesec dana je Mislav Kolakušić s potporom od 7,4 posto, ali ona raste.

Od ostalih kandidata tu je Dalija Orešković s potporom od 3,1 posto. Ivan Pernar ima potporu od 3 posto, Ava Karabatić 2,1 posto, a Dejan Kovač, kao i mjesec dana prije, može računati na 1,6 posto. Ostali kandidati zajedno osvajaju 3,3 posto, a neodlučnih je 7,9 posto.

Tko su birači vodećih kandidata

Predsjednica može računati na veću potporu birača starijih od 60 godina i tu bi dobila 42 posto. Više birača ima s osnovnom školom ili 42 posto. Već tradicionalno, kao i njezina stranka, predsjednica veću potporu ima u Dalmaciji i Slavoniji.

Milanović također može računati na veću potporu kod birača iznad 60 godina ili 26 posto. Kod birača sa srednjom školom 24 posto, a veću potporu ima u Zagrebu i okolici, gdje ima 28 posto. Veću potporu ima i među biračima u Istri i Primorju 38 posto.

Miroslav Škoro više birača ima među onima do 30 godina i tu bi dobio 27 posto, kao i među biračima s osnovnom školom gdje može računati na 26 posto, a veću potporu ima u Slavoniji gdje dobiva 30 posto.

Mislav Kolakušić više birača ima među građanima od 31 do 44 godine, njih 11 posto, malo veću potporu ima među visokoobrazovanima te u Zagrebu.

Predsjednica pobjeđuje u drugom krugu protiv Milanovića

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. Predsjednica u srazu sa Zoranom Milanovićem osvaja 53,2 posto, a Zoran Milanović može računati na 33,3 posto potpore. 8,7 posto birača neće izaći na birališta, a njih 4,8 posto ne zna.

U mjesec dana predsjednici je u tom srazu porastao rejting, Milanoviću pao. Predsjednica pobjeđuje Milanovića među biračima svih stranaka osim SDP-a, a birači Mislava Kolakušića su se podijelili, jedna trećina će biti za Kolindu Grabar-Kitarović, jedna za Zorana Milanovića, a jedna trećina neće izaći na birališta.

Neizvjestan sraz sa Škorom

Predsjedničin sraz s Miroslavom Škorom malo je neizvjesniji. Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 44,6 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 37,9 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,4 posto ispitanika, a njih 6,1 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, njih 88 posto. Miroslav Škoro pak dobiva 47 posto birača SDP-a, ali i 47 posto birača Mislava Kolakušića glas bi dalo Miroslavu Škori.

Škoro bi pobijedio Milanovića

Miroslav Škoro postao bi predsjednik samo ako bi u drugom krugu protukandidat bio Zoran Milanović. Škoro u tom slučaju dobiva 47,7 posto, a Zoran Milanović 35,3 posto. Na birališta ne bi izašlo 11,3 posto ispitanika, a ne zna 5,7 posto. Škoro dobiva 68 posto birača HDZ-a, Milanović pak 87 posto birača SDP-a. 46 posto birača Mislava Kolakušića glas daje Miroslavu Škori.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari