Pratite nas

Intervju

Ja sam otišla iz Sanaderove Vlade, a Josipović se nije ogradio od Milanovića

Objavljeno

na

Nakon neizvjesne izborne noći, u kojoj je aktualni predsjednik Ivo Josipović u prvom krugu osvojio samo 1,3 posto više glasova ili svega 22 tisuće glasova više od svoje glavne protukandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović, oboje predsjednički kandidata bili su gosti  RTL-a Danas.

Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović u prvim intervjuima nakon izborne noć otkrili su kako će osvojiti Pantovčak u drugom krugu.

Nakon prospavane noći, kakvi su dojmovi?

“Sinoć smo ostali malo duže proslaviti pobjedu u prvom krugu. Malo smo analizirali kako je došlo do baš ovakvih rezultata, a ne nekakvih drugačijih rezultata. Mislim da smo na dobrom, pravom putu da u drugom krugu pobjeda bude mnogo uvjerljivija”, rekao nam je Ivo Josipović.

Aktualni predsjednik je najavio da će drastično promijeniti svoju retoriku.

“U prvom krugu sam bio jako fin. U drugom krugu se neću sustezati odgovoriti mojoj protukandidatkinji i stranki koja stoji iza nje”, otkriva Josipović.

Zašto to niste radili u prvom krugu? Zašto ste čekali?

“To je pitanje koje je logično. Pretpostavio sam po prirodi stvari da bi građani to mogli prepoznati. Vidim da nije možda bilo prepoznato i na tome će sada biti naglasak”, priznao je Josipović.

Je li vas strah da biste mogli biti prvi hrvatski predsjednik koji se na Pantovčaku zadržao samo jedan mandat?

“Ni slučajno. Uvjeren sam u pobjedu. Ta pobjeda će biti jako uvjerljiva”, naglasio je.

Vaša protukandidatkinja ipak se može osloniti na jednu vrlo discipliniranu, snažnu stranačku mašineriju koja rijetko zakaže kada je riječ o izlasku na izbore. Možete li se vi osloniti na vaše partnere?

“Mogu se osloniti na svoje partnere i ekipu. Cijela mašinerija HDZ-a zajedno sa svim svojim političkim savjetnicima izvukla je maksimum i ipak sam ih pobijedio”.

Smatrate li da je to njihov maksimum, da ne mogu dovesti više ljudi na biračka mjesta?

“Možda mogu još nekoga, ali ja mogu još više. Budite uvjereni”, zaključio je Josipović u razgovoru za RTL Danas.

Cijeli intervju s predsjednikom Ivom Josipovićem pogledajte OVDJE.

Kolinda: Računam na glasove svih birača, pa i onih Ive Josipovića

Pobjede nema u prvom krugu, pobjeda je u drugom krugu. Ali ono što je pobijedilo jučer jest Hrvatska koja želi promjene – kazala je u intervju RTL-u HDZ-ova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović.

Naglasila je da je razlika između Josipovića i nje minimalna, a u drugom krugu računa na glasove “svih birača, pa i onih Ive Josipovića”. – Gotovo 90 posto ljudi će vam reći da Hrvatska ide u krivom smjeru, a gospodin Josipović kaže da je to pravi put – kaže Grabar Kitarović.

Sinoć se u vašem stožeru slavilo, vi ste održali jedan pravi pobjednički govor, no činjenica je da vi ipak niste pobijedili pobijedili u prvom krugu?

“Pobjede nema u prvom krugu, pobjeda je u drugom krugu. Ali ono što je pobijedilo jučer jest Hrvatska koja želi promjene. Velika većina hrvatskih građana jučer je dala vrlo jasan glas snažnom zaokretu, promijeni od sadašnjeg stanja, sadašnje vlasti koja nas vodi u propast i želju za boljim životom, u boljoj Hrvatskoj”, kaže Kolinda.

Nikada nitko nije došao do Pantovčaka i postao predsjednik bez najmanje milijun osvojenih glasova. Vi ste osvojili nešto više od 665 tisuća glasova. Dakle, još nekih 335 tisuća glasova vam nedostaje. Koji su to ljudi koje ćete pokušati pridobiti u drugom krugu?

“U prvom krugu su bila četiri kandidata, naravno da su se glasovi rasporedili do određene mjere. Razlika između mene i gospodina Josipovića zapravo je minimalna i računam na glasove svih birača, svih građana. Pa i birača Ive Josipovića, u konačnici. Svih birača koji jednostavno žele promjene. Ja mislim da Hrvatska više ne može ići u ovom pravcu. Gotovo 90 posto ljudi će vam reći da Hrvatska ide u krivom smjeru, a gospodin Josipović kaže da je to pravi put”, kaže HDZ-ova kandidatkinja u intervjuu.

Pretpostavljam da su vam jako zanimljivi i glasovi koje uspio pridobiti Ivan Sinčić. Mladi kandidat koji je puno govorio o konkretnim problemima ljudi, o ovrhama, o blokiran računima. Što vi nudite njegovim biračima?

“Mislim da je jako dobro da se na političkoj sceni pojavila osoba kao što je gospodin Sinčić. I njegovi birači očito su ti koji su predstavili taj nekakav najveći otpor trenutnoj političkoj eliti koja nas je dovela u ovu situaciju, da se nalazimo u teškoj gospodarskoj i socijalnoj krizi. Gospodin Sinčić i ja možda se razlikujemo u metodama kojima bismo željeli doći do konačnog cilja. Ali odgovorno tvrdim da su naši ciljevi isti. Borit ću se za svakoga, za one koji su u blokadi, koji imaju kredite u švicarcima, koji grcaju u dugovima i kreditima. Za sve one koji su danas izgubili dostojanstvo, dostojanstvo obitelji, dostojanstvo doma…”.

Jučer vam je premijer Milanović poručio, odnosno poručio je građanima; ne nasjedajte na HDZ, to su isti koji su do prije tri godine bili kriminalna organizacija. Ista poruka je Ive Josipovića; nemojte da oni koji su donedavno krali, prodaju poštenje. Što bi im odgovorili?

“Ma to je već viđeno, te poruke su već toliko izlizane. Strašenje naroda takovim porukama je totalno deplasirano. Kad nemate programa, kad nemate vizije, kad ne radite, kad ne znate, kad vam uopće nije stalo, onda se dogodi to da plašite narod nekakvim utvarama. To jednostavno nije činjenica i to ne stoji. Nažalost da, bilo je korupcije u HDZ-u i HDZ se obračunao s korupcijom u svojim redovima. Bivši premijer je u zatvoru, mi krećemo dalje. Ja sam bila članica prve vlade Ive Sanadera, međutim, otišla sam iz te vlade. I za razliku od Ive Josipovića, koji se nije ogradio od Zorana Milanovića, koji tri godine apsolutno ništa ne čini i vodi jednu bezidejnu i bešćutnu vladu. Ja sam, dakle, otišla i ogradila sam se, Ivo Josipović nije. Ivo Josipović je sukrivac za stanje u kojem se danas nalazi država”, zaključila je Kolinda.

Cijeli intervju s predsjedničkom kandidatkinjom Kolindom Grabar-Kitarović pogledajte OVDJE.

Autor: RTL

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Slaven Raguž: Hrvatima je potrebna katarza

Objavljeno

na

Objavio

Da kod bosanskohercegovačkih Hrvata ipak postoji pluralizam najbolje dokazuje Hrvatska republikanska stranka koja je u nekoliko godina izrasla u najveću opoziciju vladajućem HDZ-u, a njen predsjednik Slaven Raguž je skoro jedini glasni kritičar Dragana Čovića. O aktualnim temama, o HNS-u, HDZ-u, Čoviću, narednim izborima, Mostaru, kao i o državi BiH za Klix.ba govorio je predsjednik HRS-a Slaven Raguž.

HRS je dio HNS-a, koliko je ta institucija opravdala ulogu svog postojanja, a koliko je realno poslužila HDZ-u kao sredstvo kontrole i prigušivanje opozicije?

Gledajući na HNS kao okvir političkog djelovanja Hrvata u BiH i artikuliranja onoga što bi trebala biti strateška odrednica politike Hrvata u BiH, onda se ne može govoriti kako HNS nije opravdao svoju ulogu.

HNS je neminovnost kod Hrvata u BiH dok god se ne riješi objektivna ustavno pravna neravnopravnost hrvatskog naroda. No, svaka kritika koja govori o svojatanju HNS-a od strane HDZ-a BiH je na mjestu i stoji. To je vidljivo ponajviše u funkcioniranju Glavnog vijeća HNS-a koje je stavljeno u potpunosti u funkciju najjače hrvatske stranke, no, to su stvari koje mi moramo riješiti unutar institucije, što mi iz HRS-a i prakticiramo na sjednicama Predsjedništva i tijelima HNS-a.

Prvi i jedini smo još prije 4 godine izišli sa konkretnim dokumentom prijedloga reformi HNS-a i dandanas stojimo pri tome. Aktivno djelovanje kroz samu instituciju je način reforme ove institucije, osobito iz razloga što i ova tzv. hrvatska oporba jednako tako zlorabi HNS na način da na sjednicama tijela HNS-a, kao i u samim institucijama vlasti, šutke podržavaju sve ono što radi HDZ BiH, a kasnije po medijima kao izražavaju kritike na zlouporabu HNS-a.

Uvriježeno je mišljenje da kod Hrvata u BiH nema političkog pluralizma, da se imperativno glasa uvijek za iste. Da li je to zaista tako i šta je razlog tog ustavljenog mišljenja?

Činjenica je da dok god se izborni zakon ne izmijeni na način da nitko nikome ne može birati političke predstavnike, Hrvati su primorani nastupati zajednički na razinama gdje je upitno poštivanje legitimne volje našega naroda. Rezultat toga i je bila praktično plebiscitarna podrška strankama okupljenim oko HNS-a na izborima prije četiri godine. S druge strane pak imamo činjenicu kako su ove četiri godine dok su legitimni predstavnici bili u tijelima vlasti nije napravljeno apsolutno ništa po pitanju poboljšanja statusa hrvatskog naroda u BiH. Cijeli mandat je prošao u zadovoljavanju sitnih partijsko-šićarskih interesa i u kadrovskoj politici. Potrebno je dakle uraditi distinkciju između realnih političkih odnosa u kontekstu neizmijenjenog izbornog zakona i stanja stvari u praksi. Kada se radi o poštivanju legitimnosti volje biračkog tijela, tu ne smije biti kompromisa i tu je zajedništvo imperativ. No, sve namjere vladajuće stranke da pod taj imperativ uklopi tzv. jedinstvo, neće ići i tome će se prvi HRS usprotiviti. Tu itekako postoji pluralizma, mi smo živi dokaz tome.

Dragan Čović je najavio da stranke HNS-a zajedno izlaze na oktobarske opće izbore, da li kao predsjednik HRS-a to možete potvrditi?

Ne mogu potvrditi zajednički nastup, jer će prvi HRS na izborima nastupiti samostalno. Zdrav razum nam ne dopušta drugačije. S jedne strane imamo HDZ BiH sa partnerima, koji je protratio cijeli mandat „legitimnih predstavnika“, a da nisu stvari pomaknuli niti milimetar na bolje. Uz sve to, danas se upuštaju u političke dogovore sa aktivnim sudionicima i sukreatorima Platforme i Alijanse, koji bi, da su samo okolnosti bile drugačije, sigurno nastavili gaziti volju svoga naroda. Gdje je tu dosljednost?

S druge strane imamo stranke i ljude koji su na prošlim izborima djelovanje gradili na temeljima „dvostrukog legitimiteta“ i koji ne skrivaju bolesne ambicije da na krilima istog grade kampanju i za ove izbore. Njihov isključivi cilj nije mijenjati društvo, nego zauzeti mjesto HDZ-a BiH i djelovati po identičnom koruptivno-uhljebaškom modelu. Hrvatima su ovi izbori biti ili ne biti, što sa demografske, što sa socio-političke osnove. Da se iz svega izvučemo, potrebna nam je katarza, odnosno novi početak, a taj početak mogu biti isključivo ljudi koji nikada do sada nisu bili dijelom sustava koji je postao samo nadograđena inačica režima kojeg smo ostavili prije 90ih godina prošlog stoljeća.

Najglasniji ste kritičar „prvog u bh. Hrvata“, šta mu konkretno zamjerate kao članu Predsjedništva BiH i predsjedniku Hrvatskog Narodnog Sabora?

Iako je dosta toga propustio uraditi kao član Predsjedništva, ne može mu se ne priznati kako nije uradio dosta toga po pitanju internacionalizacije ustavnog neuređenja BiH. Kao predsjedniku HNS-a mu se mora zamjeriti sve, jer on personificira politiku koja već 15ak godina artikulira apsolutno identične stvari, a mi ne da tapkamo u mjestu, nego nazadujemo.

Nakon prošlih općih izbora govorio sam kako se ne smije dogoditi da se prokocka izborni legitimitet, a u ove četiri godine se dogodilo upravo to. Imenovanjem nestručnih kadrova na mjesta koja iziskuju struku, umijeće, znanje i domoljubne ideale, dovedeni smo u situaciju da, osim argumenta izbornog legitimiteta, apsolutno nikakve razlike nema između platformaške vlasti i ove legitimno izabrane. Nije upućena niti jedna apelacija za ocjenu ustavnosti nametnutih zakona od strane Platforme, nije učinjeno ništa po pitanju pravednije preraspodjele prihoda, nije učinjeno ništa po pitanju neustavnih prisvajanja ingerencija od strane Federacije, na štetu županija.

Primjera ima na stotine, a najočigledniji je primjer podrška radu Tužiteljstva BiH. Na najvišim razinama vlasti imamo ljude za koje se uopće ne zna tko su i što su uradili na svojim funkcijama, a prošao je cijeli mandat. Tu je najveća odgovornost Dragana Čovića. Katastrofalnom kadrovskom politikom stvorio jedno kancerogeno tkivo koje je metastaziralo i sve nas kao narod vuče u propast. Zato nam je, ponavljam, potrebna katarza.

Kako HRS gleda na predstojeće izbore, kakve su ambicije i na kojim nivoima ćete imati svoje kandidate?

Kao što sam već rekao, HRS će na izbore samostalno i to u županijama sa hrvatskom većinom i na razini Federacije u onim izbornim jedinicama u kojima nema opasnosti od preglasavanja od strane drugih naroda. Namjera nam je, naravno, osvajanje mandata na svim razinama na kojima budemo izlazili, no nismo opterećeni rezultatom. Naše da učinimo sve kako bi prezentirali svoj program i sebe biračima. Dokazali smo do sada kako djelima stojimo iza svojih ideja i kako smo sposobni iznijeti te ideje u praksi, bez obzira što nismo bili nikada dio vlasti. Stvari su jednostavne: ako je narodu loše, glasovati će za promjene, ukoliko im je dobro, neka biraju ponovno iste.

HRS je posebno aktivan u Mostaru, koji godinama grozničavo čeka rješenje za održavanje svojih, lokalnih izbora. Da li će do rješenja doći ove godine i šta je po vama optimalno kad je u pitanju provedba presude Ustavnog suda?

Do rješenja se neće doći, jer to nikome nije u interesu. Zašto bi se dolazilo do rješenja kad je situacija nikad bolja? Protuustavnim i izdajničkim izmjenama zakona o proračunima, u čemu su sudjelovali i hrvatski zastupnici, doveli smo se u situaciju kako o proračunskoj raspodjeli odlučuju dva čovjeka: gradonačelnik i načelnik za financije u gradskoj upravi.

Dva čovjeka koordiniraju utrošak svih sredstava poreznih obveznika koji se u dogovoru raspodjeljuju, bez ikakve kontrole i nadzora, između dvije vladajuće stranke u gradu. Tako u 2016. imate osigurana sva sredstva za izgradnju pročistača, da bi 2018. izjavljeno kako nedostaje 2,5 milijuna KM za dovršetak radova. Iste, 2016. godine imate najavu kako će se dovršiti novi most uz osigurana sredstva od GSM licenci, da bi 2018. bilo otvoreno pola mosta, jer za drugu nije bilo sredstava. Ovo su samo dva primjera, kada bih krenuo govoriti o okolišu u gradu, problemu putne infrastrukture, stanja škola itd.

Za gradsku vlast je jedino bitno definirati i dogovoriti tendere za utrošak sredstava poreznih obveznika, kvaliteta življenja je nebitan pojam za koji uvijek postoji isprika nepostojanja gradskog vijeća. Rješenje problema izbora je jednostavno, a to je implementacija pojma kompenzacijskih lista na razinu grada Mostara. Mi smo prezentirali svoj prijedlog još 2014. Nikoga ne diskriminira i u sklopu je postojećeg izbornog zakona. S druge strane, ako se nekome taj prijedlog ne sviđa, bošnjačkim političkim predstavnicima smo poručili kako ćemo prihvatiti svaki njihov prijedlog, ukoliko se isti implementira na slučaju Travnika.

Gdje je BiH danas, koliko je naš evopski put realan, a koliko imaginarani i kako ova zemlje treba da izgleda za deset godina, a kako će izgledati?

Svaki govor u današnje vrijeme o europskom putu BiH je neviđena floskula pod koju se kao pod neki tepih guraju svi problemi. O kakvom mi europskom putu možemo govoriti u trenutku kada sindikalna korpa iznosi preko 1900 KM, a prosječna plaća 860 KM?

To znači da prosječnoj četveročlanoj obitelji dvije plaće nisu dovoljne za osnovne životne potrebe. S druge strane imamo odnarođenu političku elitu koja je podijelila društvo ne po nacionalnim osnovama, nego baš po onim srednjovjekovnim, neofeudalnim. Stranačke elite na vlasti kontroliraju apsolutno sve, od upošljavanja čistačice u nekoj seoskoj područnoj školi, do imenovanja na najvišim razinama vlasti i ništa se ne može bez njih. Kao takvi postali smo lak plijen kojeg bez ikakvog otpora mogu do kosti čerupati trećerazredni međunarodni diplomate i ekonomski stručnjaci koji nam uvjetuju reforme za potrebe međunarodnih financijskih institucija, a s kojima se dodatno degradira ionako loše gospodarstvo i život običnog čovjeka. O kakvoj onda EU perspektivi onda možemo govoriti?

Ukoliko se stvari ne promijene, možemo eventualno govoriti o perspektivi stranačkih parazita i činovničića međunarodne zajednice, jer je jedino njima dobro u ovoj državi. BiH mora postati zemlja jednakih prava svih naroda i jednakih mogućnosti svakog pojedinca za uspjeh.  Ovo što danas živimo je nadograđena i u mnogočemu lošija inačica partijsko komunističkog režima iz bivše države, a znamo kako je ona završila. Pitanje je samo hoće li to biti u roku od deset godina ili za deset godina.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Predsjednica: Bilo je otvorenih pokušaja da se spriječi Vučićev posjet Hrvatskoj!

Objavljeno

na

Objavio

Žao mi je što su neki željeli osujetiti posjet predsjednika Srbije Hrvatskoj. Neki su možda bili, pa i razumljivo skeptični, poneseni više emocijama nego razumom, ali, nažalost, kod nekih sam osjetila i zlonamjernost.

Moram reći da je bilo otvorenih pokušaja da se Vučićev posjet spriječi i da ne dođe do bilo kakvih pomaka. U svoj toj kakofoniji izgubili su se oni pozitivni učinci i rezultati posjeta, kaže u velikom intervjuu Globusu predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, kojoj ovih dana počinje četvrta godina mandata na Pantovčaku.

Predsjednica smatra da u srpskom predsjedniku Vučiću ima dobrog sugovornika i da njihov susret znači veliki iskorak u odnosima između Hrvatske i Srbije, koji su godinama bili u dubokoj stagnaciji.

– Posjet predsjednika Vučića dugo smo pripremali, upravo u namjeri da postignemo iskorak. Odgađali smo ga, čekali bolje ozračje, no sve smo više tonuli u spiralu verbalnog rata. Odlučila sam to presjeći. Svjesno sam preuzela politički rizik, ali savjest mi je mirna jer sam to napravila za dobrobit hrvatskog naroda i države, kaže predsjednica.

No priznaje da je bila iznenađena kad je, samo nekoliko dana uoči Vučićeva posjeta, premijer Plenković pokrenuo pitanje ratnih reparacija.

– To je toliko složeno pitanje da se ono ne može staviti na stol preko noći te moram reći da me iznenadio način njegova podizanja u ovom trenutku. Ovaj posjet pripreman je mjesecima, pa ako hoćete i godinama, u koordinaciji s MVEP-om i Vladom. Pitanje ratnih odšteta nikada nije bilo spomenuto.

Predsjednica smatra da su odnosi između nje i Vlade ipak u cjelini dobri te da su tvrdnje o dvije različite vanjske politike običan mit.

– Moj Ured i ja iskreno surađujemo s Vladom i MVEP-om. Dijelimo iste nacionalne interese i iste ciljeve i mislim da su naše vanjskopolitičke inicijative sasvim komplementarne, kaže Kolinda Grabar-Kitarović, no upućuje oštar prigovor Ministarstvu vanjskih i europskih poslova: – Voljela bih da se MVEP drži Ustava i odredbi o sukreiranju vanjske politike. Više ne mogu kriti svoje nezadovoljstvo stanjem u hrvatskoj diplomaciji. Služba vanjskih poslova nije na onoj razini na kojoj bi trebala biti i kakvu od nje očekujem.

Na pitanje razmišlja li o kandidaturi za drugi predsjednički mandat Kolinda Grabar-Kitarović otvoreno kaže: – Vjerujte mi, ne razmišljam o sljedećim izborima i još nisam donijela odluku. Sada želim odraditi ovo što radim, izvršiti dužnost prema svojem narodu i državi, pa makar mi to neki i zamjerili.

Predsjednica Republike govori u intervjuu i o rješavanju krize u Agrokoru te se kritički osvrće na slučaj Vladina izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka kojega u javnosti neki prozivaju zbog sukoba interesa; komentira i Vladinu odluku, koja je izazvala određene kontroverzije, da za generalnoga konzula u New Yorku imenuje Borisa Blažekovića; otkriva što misli o onima koji su joj nakon Vučićeva posjeta otvoreno poručili: “Bye, bye, Kolinda!” i zašto ih ne “otpisuje”…

Cijeli intervju možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa

Višnja Starešina: Europejac Vučić treba otvoriti KOS-ove arhive

 

facebook komentari

Nastavi čitati