Pratite nas

Herceg Bosna

Jadranko Prlić i Mate Arlović predstavili knjige o Herceg Bosni, o njima govorili Nazor, Raguž i Ančić

Objavljeno

na

Foto: fah

Trosveščana knjiga Jadranka Prlića “Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne I.-III.” te knjiga Mate Arlovića o pravnoj prirodi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne – “The Croatian Community of Herzeg-Bosnia and the (re)organisation of Bosnia and Herzegovina” -predstavljene su u četvrtak u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu.

O knjigama su govorili ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata u BiH Željko Raguž, povjesničar Mladen Ančić i ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor.

Željko Raguž je istaknuo kako knjiga Jadranka Prlića na više od tri tisuće stranica sažima cjelokupnu povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne. U knjizi se, istaknuo je Raguž, Prlić bavi nedjelotvornostima Europe kad su u pitanju nacionalna pitanja u BiH, a i bezobraštinom političkog Sarajeva.Međutim, u okvirima međunarodne zajednice, ocijenio je Raguž, naknadno su prihvaćene ideje Herceg Bosne i važnost mišljenja Badinterove komisije na mirovnoj konferenciji u Haagu.

Prlić analizira situacije koje su postale dio bošnjačke političke propagande i narativa, kao što  je politika Armije BiH koja je protjerivala Hrvate, a istodobno ih optuživala za progon Bošnjaka, napomenuo je Raguž dodavši kako je s područja Herceg Bosne otišlo oko 100 tisuća ‘nehrvata’, dok je s područja Republike Srpske i područja pod nadzorom Armije BiH nestalo više od milijun, odnosno, po oko 500 tisuća ‘nesrba’ i ‘nebošnjaka’.

Po Raguževim riječima, Prlić registrira više od 300 bošnjačkih logora, u kojima je boravilo više od 14 tisuća Hrvata. Čak 50 Hrvata stradalo je tako da su im odrubljene glave, rekao je ocijenivši kako Prlić kroz politički objektivan i činjenično utemeljen način argumentira svoje teze.

Za rad na ovoj knjizi koristio je svu dostupnu i domaću i međunarodnu literaturu, posebice izvješća UN-ovih izaslanika, napomenuo je Raguž.

Ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor istaknuo je kako je u knjizi našao podatke jedne strane agencije koja je 1995. upozoravala o nemogućnostima povratka Hrvata na prostore u Federaciji, poput Bugojna, dok se istodobno pričalo o povratku Bošnjaka u Mostar, iako je bio puno veći broj Hrvata koji ne mogu pronaći način da se vrate u svoje domove.

Prvi svezak knjige “Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne I.-III.” sadržajno je strukturiran u dva poglavlja. U prvom poglavlju obrađena je neovisnost BiH i utemeljenje HVO-a, dok autor u drugom poglavlju obrađuje djelovanje HZ HB-e i njezinu legalnost.

Drugi svezak  knjige također je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu obrađuje djelovanje institucija izvršne vlasti HZ HB-e dok u drugom poglavlju obrađuje hrvatsko-muslimanski sukob.

U prvom poglavlju trećega sveska Prlić je obradio posljedice hrvatsko-muslimanskog sukoba dok je u drugom dijelu obradio HR HB-a i njezinu integraciju u Federaciju i daytonsku BiH.

Zašto bi zakonska obveza i odgovornost bila zabranjena Hrvatima u BiH?

U svojoj knjizi “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine”, (Novi informator, Zagreb 2017.) sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske Mato Arlović je temeljito pokazao kako su svi ustavnopravni akti (Ustav SFRJ, Ustav BiH te ustavi svih socijalističkih republika i autonomnih pokrajina u bivšoj SFRJ) jamčili pravo na obranu kao osobno i kolektivno pravo građana i njihovih asocijacija.

Neodaziv na obranu zemlje i neispunjenje te dužnosti, istaknuo je Arlović, podlijegao je kaznenopravnom progonu i kaznenoj odgovornosti.

Naglasio je i kako je Ustav SR BiH propisao pravo općinama da mogu međusobno surađivati te da se mogu udruživati u gradske i regionalne zajednice radi ostvarivanja zajedničkih interesa i potreba. Po sili samoga Ustava postojanje zajedničkoga interesa neupitno je kad postoji potreba obrane slobode, napomenuo je upitavši: Zašto bi onda ta zakonska obveza i odgovornost bila zabranjena Hrvatima u BiH koji su se povezali u obranu od agresije?

Istaknuo je kako Hrvatska zajednica Herceg-Bosna nikad nije donijela niti jedan pravni ili drugi akt iz kojeg bi proizlazilo da negira vlast BiH, prihvaća neku drugu vlast, npr. vlast Republike Hrvatske, niti je bilo kojim pravnim dokumentom negirala ustavnopravni poredak BiH.

Knjiga „Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine“ (385 str.) podijeljena je na 16 poglavlja, u kojima autor nakon uvodne studije piše o državi, ustavnoj državi i društvenom razvitku (konstitucionalizaciji), specifičnostima osamostaljenja BiH, okolnostima koje su prethodile uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, osnivanju Herceg-Bosne, o tomu je li Herceg-Bosna državna zajednica u postupku odvajanja od BiH i pripajanju Hrvatskoj ili je riječ o regionalnoj zajednici općina u sklopu BiH.

Govori o ustavnopravnoj i političkoj situaciji u RBiH od međunarodnoga priznanja do Washingtonskih i Daytonskih sporazuma, o odnosu Hrvatske prema BiH te pitanju osamostaljenja, odvajanja i pripajanja Herceg-Bosne Hrvatskoj, o određenim pravnim pitanjima HZ HB, o pravnom statusu Herceg-Bosne i međunarodnoj zajednici u traganju za prihvatljivim rješenjem ukupne krize u BiH, Washingtonskim i Daytonskim sporazumima, o ne/održivosti ustrojstvenih jedinica BiH nakon Washingtonskih i Daytonskih sporazuma i Hrvatske zajednice (Republike) Herceg Bosne te o ustavnopravnom položaju postdaytonske BiH s prijedlozima kako dalje.

U sklopu predstavljanja nakladništva Hrvatskoga memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskoga rata predstavljena je i knjiga “Dokumenti RSK”, niz knjiga memoarskih zapisa iz Domovinskoga rata te fotomonografije i znanstvene studije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kako nam je Reuf Bajrović precizno opisao raspad Bosne i Hercegovine

Objavljeno

na

Objavio

Reuf Bajrović/N1

Reuf Bajrović, osnivač patuljaste ali zato ekstremističke stranke Građanski savez ovog je tjedna precizno opisao kako će doći do raspada BiH. Sam Bajrović je inače politički marginalac te na izborima teško može prijeći izborni prag, ali ono što govori vrlo često već sutra počinje ponavljati predsjednik SDA Bakir Izetbegović sa svojim stranačkim kolegama.

Tako nam je Bajrović putem tv ekrana pojasnio što će bošnjačka politika uraditi kako bi formirala vlastitu (polu)državu na prostoru današnje Federacije BiH. Veli kako dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović mogu u instituciji kolektivnog šefa države preglasati Milorada Dodika kako bi raspustili državni Dom naroda. Time bi zakonodavna vlast na razini države ostala samo na Zastupničkom domu i kao takva potpuno nefunkcionalna. RS bi tako i formalno krenula putem samostalnosti. Potom bi se Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH proglasio Parlamentom Republike BiH, čime bi prestala postojati Federacija BiH. Tu nije do kraja razjasnio kako bi ukinuo federalni Dom naroda, ali i to je (silom?) moguće uraditi, piše dnevnik.ba

Bajrović je također jasno rekao i kako bi to značilo povratak na preddytonsko stanje sa svim posljedicama, što vjerojatno podrazumijeva da bi bošnjačka politička elita pokušava izazvati (polu)ratno stanje u prvom redu prema Republici Srpskoj i Srbima, ali i Hrvatima „ako ne budu slušali“ svoje aktualne federalne partnere.

Bajrovićev plan na prvi pogled može izgledati kao bizarna tlapnja velikobošnjačkog ekstremiste, no s obzirom na to da je BiH u trajnoj političkoj krizi i krizi funkcioniranja institucija nitko se ne bi iznenadio da se uskoro prijeđe točka s koje neće biti povratka u smislu opstanka države BiH kakvu poznajemo.

No, ono što Bajrović nije predvidio jest da u slučaju odvajanja RS-a od BiH i pretvaranja Federacije u Republiku BiH, koja je bila bošnjački ratni entitet,  ni Hrvati neće sjediti skrštenih ruku.

Istog trenutka kad bi se federalni Parlament proglasio Parlamentom RBiH, hrvatski zastupnici bi bili prisiljeni povući se iz njegova daljnjeg rada i vratiti se Herceg Bosni. Time bi se Herceg Bosna oživjela doslovno ni iz čega.

Logično bi bilo da hrvatska politika preko noći proglasi Hrvatski narodni sabor za Parlament Herceg Bosne, Glavno vijeće HNS-a za Vladu a sve to na teritoriju koji pokriva Elektroprivreda HZHB.

Time bi se samo u jednom danu BiH raspala a dobili bismo tri nepriznate i međusobno zavađene poludržavice na teritoriju geografski poznatom kao nekadašnja Bosna i Hercegovina.

Scenarij je to koje u stvari Hrvati nikako ne priželjkuju jer bi kao najmalobrojniji konstitutivni narod bili potencijalno izloženi agresiji. Hrvati i dalje žele od BiH napraviti državu u kojoj će sva tri konstitutivna naroda imati jednaka prava, žele funkcionalnu državu s jakim institucijama u kojoj neće biti građana drugog reda.

U cijeloj priči je pak zabrinjavajuće da nitko u političkom i medijskom Sarajevu nije osudio Bajrovićeve teze, što nam govori da mnogi u Sarajevu i nemaju ništa protiv takve ideje. Ne zaboravimo ni da su mnoge destruktivne ideje svoj život počinjale kao bizarne tlapnje marginalnih osoba, pa se kasnije izrodile u vrlo konkretne politike s realnim posljedicama po ljudske živote.

Danas se u BiH ljude poput Bajrovića dovodi na najgledanije tv kanale i uvažava ga se kao tobožnjeg intelektualca. Njegovi ekstremistički stavovi se ne dovode u pitanje kao ni njegov šovinizam prema narodima kojima sam ne pripada. To nam govori da je njegov narativ, iako ne široko rasprostranjen, ipak prihvaćen. To pak znači da nema stvarne volje za izgradnjom zajedničke države.

BiH može opstati samo kao država triju u svemu jednakopravnih konstitutivnih naroda u kojoj nitko nikomu neće nametati svoju političku volju. BiH treba poštivanje i uvažavanje a ne nametanje, trebamo pogled u budućnost a ne vraćanje u prošlost.

No, za sve to nema nikakve nade da će se dogoditi dok god u mainstream medijima mračnjaci i šovinisti poput Bajrovića imaju zajamčen prostor, piše dnevnik.ba.

Ako Bošnjaci proglase Parlament FBiH, Parlamentom R BiH, evo što će napraviti Hrvati…

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Mišić: Tko je ugrožen u današnjoj Europi? Ugroženi su Hrvati u BiH. Prognani i izgnani

Objavljeno

na

Objavio

Zastupnik Ivica Mišić uputio alarmatni apel za pomoć Hrvatima u Republici Srspkoj, kojima se silom želi oteti vlasništvo nad nekretninama

“Zamislite da vi ne možete u svom selu izgraditi kuću i ne možete biti vlasnici te imovine. Sada politika RS donosi zakon da se imovina oduzme Hrvatima koji nisu nazočni u tim dijelovima. Nakon što su ih pobili, a ono što nisu pobili izgnali i otjerali. Znamo da ih ima i u Americi, Australiji, Europi, čak ne znaju što se dešava u RS? Što se namjerava napraviti od svega toga, a dobro znamo da je hrvatski narod u Bosanskoj Posavini živio kao većinski a u Banja Luci je živjeli oko 30 posto Hrvata. Poznato nam je da su Hrvati živjeli u Prijedoru i u Sanskom Mostu, sve do Jajca”.

Na današnjoj sjednici Sabora Republike Hrvatske zastupnik Ivica Mišić skrenuo je pozornost na teško stanje Hrvata u Republici Srpskoj i govorio o aktualnoj problematici. Istaknuo je pokušaj oduzimanja zemlje Hrvatima od strane institucija Republike Srpske i naglasio kako se tamo ne poštuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Govorio je o vapajima koje godinama javnosti i institucijama upućuje biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica.

-U Republici Srpskoj se Hrvatima oduzima zemlja. Zanima me zašto se Srbima ne oduzima zemlja? Zašto se ne poštuje Ustav BiH. Očito je da ta država ne funkcionira apsolutno nikako. Kako da Hrvati opstanu u toj državi? Mi ovdje u Hrvatskom Saboru i Hrvatskoj govorimo o pravima manjina. Naravno, da svaka manjina u ovoj državi ima svoja prava i da ih treba ostvariti. Mi govorimo o pravima suverenog naroda u BiH. A što je to suverenost? Što se dešava sa suverenošću?

Zamislite da vi ne možete u svom selu izgraditi kuću i ne možete biti vlasnici te imovine. Sada politika RS donosi zakon da se imovina oduzme Hrvatima koji nisu nazočni u tim dijelovima. Nakon što su ih pobili, a ono što nisu pobili izgnali i otjerali. Znamo da ih ima i u Americi, Australiji, Europi, čak ne znaju što se dešava u RS? Što se namjerava napraviti od svega toga, a dobro znamo da je hrvatski narod u Bosanskoj Posavini živio kao većinski a u Banja Luci je živjeli oko 30 posto Hrvata. Poznato nam je da su Hrvati živjeli u Prijedoru i u Sanskom Mostu, kazao je Mišić i priupitao sve nazočne.

– Zašto danas ne želimo Hrvate u BiH ? Je li ovo možda kraj našeg naroda u BiH? Pitam se što to radi Europa? Što to radi međunarodna zajednica, šta to radi srpska politika? Što to rade svi hrvatski političari u BiH? Šta to rade neki naši političari koji sjede u Skupštini Republike Srpske, koji se ne oglašavaju, koji ne traže, koji ne mole? Šta su to radile do sadašanje Politike? Što je to uradila politika da bi vratila 200 000 prognanih Hrvata kako bi ih vratila u njihove domove, da im napravi kuće? Jedno veliko ništa, kazao je Mišić i istakao ulogu hrvatskoga naroda za priznavanje Bosne i Hercegovine te obvezu Republike Hrvatske za pomoć Hrvatima u BiH koja proistječe iz Daytonskog mirovnog sporazuma.

– Ako hoćemo da BiH uđe u Europu, a znamo kako se trebamo ponašati da bi to ostvarili. Hrvati su se borili za cijelu BiH. Republika Hrvatska je među prvima priznala BiH, a Hrvati tamo nemaju nikakva prava. U RS, a i u Federaciji gubimo određena mjesta koja bi smo trebali imati.

Predstavnike nam biraju nam neki drugi. Postavljam pitanje, što nam to sve treba? Pitam se tko je ugrožen u ovoj današnjoj Europi?, zapitao je Mišić pa sam da o odgovor
– Ugroženi su Hrvati u BiH. Prognani i izgnani. Danas se više bavimo izbjeglicama iz Srije, što ja ne dovodim u pitanje. Ljude treba pomoći. Nisam protiv toga. Ali nitko se ne bavi niti novinari niti politika o Hrvatima iz Bosne. Molit ću premijera, evo i sada predsjednika Milanovića, neka odu u RS mneka razgovaraju s ljudima.

Premijer je pokušavao bar u onom dijelu gdje je autocesta trebala ići, ja mu se opet toplo zahvaljujem, ali još nije kraj. Ovo je tek početak nečega gdje Republika Srpska želi oduzeti svu zemlju hrvatskom narodu koji tamo trenutno ne živi, a oni su ih istjerali i prognali. To je pitanje o kojem se treba razgovarati u ovoj državi. Mi smo domicilni narod u BiH, zato predlažem i tražim i od Vlade i od Ministarstva vanjskih poslova da se pobrinemo malo, jer biskupi Komarica i kardinal Puljić ne mogu sami riješiti pitanje preko 250 000 Hrvata kojih danas nema u Bosni. A u Bosni su, kako znamo, Hrvati najstariji narod, zaključio je Mišić svoje slobodno izlaganje na današnjoj sjednici Hrvatskoga Sabora.

Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari