Pratite nas

Razgovor

JAKOV SEDLAR: Goldstein je prespavao do 1945. i 1951. godine u kojemu su komunisti ubijali ljude u Jasenovcu

Objavljeno

na

Povodom otkrića portala Lupiga o tome da je Jakov Sedlar, po svemu sudeći, koristio fotomontažu u svom filmu “Jasenovac – istina”, ali i nakon kritika da je dokumentarac pun falsifikata te da vrijeđa osjećaje obitelji žrtava Jasenovca, razgovarali smo s redateljem.

[ad id=”93788″]

Film, kao i pripadajući mu trailer posebno naglašavaju poslijeratna pretjerivanja u broju jasenovačkih žrtava, a redatelj to ilustrira izvatkom iz Vjesnika naslova: “Mnoge leševe iz Jasenovca Sava je donijela do Zagreba“, te narator gledatelja poučava da bi to značilo da je Sava morala teći uzvodno. Kako je otkrio portal Lupiga, tekst s tom opremom je onaj s naslovnice Vjesnika s istim datumom, koji se može pronaći u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, ali s naslovom: “U Trstu, Istri i Slovenskom primorju uspostavljena naša vojno-pozadinska i građanska vlast”.

Na portalu Lupiga objavljena je usporedba naslovnice Vjesnika do 15. svibnja 1945. godine, koju ste vi iskoristili u traileru, a zatim emitirali u filmu, a iz koje proizlazi da se radi o fotomontaži.

Znam, sad su me i oni zvali i sve što mogu kazati je da smo snimali original. To je posebno izdanje, vidio sam tu kompletnu stranicu i to nije ono što ljudi očekuju vidjeti u arhivama, gdje ne postoje svi brojevi. Znate da je iz njih dosta ukradeno i odneseno.

Jeste li vidjeli da se font kojim je napisan taj naslov ne odgovara fontu koji je Vjesnik koristio u to vrijeme?

Nisam to primijetio.

Jeste li primijetili da su sumnjivo velike praznine oko tog naslova, netipične za vrijeme kada su se novine ispunjavale tekstom od margine do margine, te da naslov nije poravnat s ostatkom teksta i da su oštećenja nastala baš na broju i datumu izdanja kako bi im se teže iščitalo o kojem se originalu radi?

Nemam pojma, zaista ne znam.

Jeste li vidjeli da tekst ne odgovara naslovu, odnosno da je tekst s vaše naslovnice identičan onome koji je snimljen u Vjesniku, i da se tiče Kardelja i Trsta, a ne Jasenovačkih žrtava?

Nisam čitao tekst ispod naslova. Zašto bi mi to izgledalo sumnjivo, to je bio originalni list. Da sam ja dobio fotokopiju, ja bih išao gledati sve. Gledajte, bila su četiri lista i tekst o Jasenovcu se nalazio na unutrašnjim stranicama.

Koji je bio naslov na tom članku?

Isti kao i na naslovnici.

I nije vam bilo neobično što su od četiri lista posvetili toliko puno prostora za dva identična naslova?

Ne. Ja sam tražio sve što se tiče Jasenovca u arhivama, ali ovo sam pronašao u jednoj privatnoj kolekciji, u Beogradu.

Ali ne možete reći tko je izvor za taj primjerak?

Ne mogu vam kazati tko su ljudi koji su meni prodavali stvari. To su vam lopovi koji su se toga domogli na različite načine. Oni neće reći da su lopovi, uvijek će vam reći da su to naslijedili ili dobili od nekoga.

I vi smatrate da su to vjerodostojni izvori?

Da. Znao sam da se radi o lopovima i nije me to zanimalo. Ja sam to vidio na orginalnom papiru, kad smo snimali taj dio, to su bile originalne novine i osobno mi ništa nije bilo upitno. A to je samo bilo namijenjeno pokazivanju ludosti sistema koji je tada vladao.

Vi posjedujete svoj primjerak?

Ne posjedujem, košta previše.

Ali posjeduju ga vaši izvori koje nećete otkriti ni zbog utvrđivanja autentičnosti?

Ne mogu vam, gospođo, kazati tko su ti ljudi, to su izvori s kojima ja radim. Sulude se stvari našle u njihovim rukama, to nije jedanostavan posao. To je ista ekipa koja je s mrtvog Tita uzela prsten i ukrala ga. Nitko od njih neće reći da je nešto ukrao, već da su do toga došli na drugi način, ali fizički sam bio kad smo snimili tu naslovnicu.

Dakle, nastavit ćete i surađivati s njima.

Apsolutno. Oni imaju različite filmske materijale, negative ukradene iz NDH, koje su građani ondašnje NDH uzimali iz ustanova, ti ljudi posjeduju i te materijale. Ja se s tim zezam od osamdesetih godina.

Kako komentirate izjave Slavka Goldsteina koji je naveo da vam je film pun falsifikata, ali i izjavu veleposlanice Izraela koja je izjavila da film vrijeđa osjećaje obitelji žrtava Jasenovca?

Sasvim sigurno ne vrijeđam nikoga, niti sam ovo radio zbog revizije. Ja ne branim nikoga u tom filmu – ni partizane niti ustaše. Ja sigurno nisam koristio lažne podatke, sve povijesne stvari treba sagledati i iz drugog kuta, mimo propagande. A Slavko Goldstein je amater, bavi se poviješću kao što se niz ljudi bavi poviješću, on nije za to kvalificiran. Nije istina da sam išta falsificirao i da se bavim revizijom.

Veleposlanica također navodi da je u filmu prikazana istina koju vidi Jakov Sedlar.

Svaki čovjek radi film po onom kako on to vidi, ali moje viđenje nije viđenje slijepog čovjeka. Goldstein je prespavao do 1945. i 1951. godine u kojemu su komunisti ubijali ljude u Jasenovcu, u to ne vjeruje i povjerovao bi samo da mrtvi Tito ustane iz groba i da mu kaže to. To je moje viđenje stvari, apsolutno. A da li se oni slažu, ne znam. Neka pogledaju Zafranovićev film.

Zamjera vam se i što je kraj filma uobličen u svojevrsnu tjeralicu protiv novinara Ferala i drugih javnih osoba, što se ne može dobronamjerno tumačiti u ovim trenucima kada se događaju napadi na javne osobe i novinare.

Ja sam pod napadom već dvadeset godina, jer sam bio za neovisnu hrvatsku državu! Je*e mi se što će se o meni pisati, jer sam pod napadom tih liberalnih fašista već dvadeset godina, a nisam ništa drugo rekao za njih osim da su liberalni fašisti. Jedan Tomić, na primjer, ne spada uopće pod moje područje interesa, već pod sanitarije, ako me razumijete.

Ne, pojasnite.

Znate na kojeg Tomića mislim, onoga što su polili kantom govana. To je možda vulgarno za reći, ali ja sam sportaš, kad vas netko uhvati za jaja, i vi njega uhvatite za jaja, inače niste sportaš nego kreten. Razgovaram na isti način s njima kako oni razgovaraju samnom. Očekujte da vas stigne ono što ste radili. A ja ni o kome nikad nisam ništa loše rekao.

Nikad?

Prvi nisam nikad rekao loše ni protiv koga. Nađite mi jednu i ja ću se objesiti, rekao je Sedlar za N1.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Mladen Pavković: Podravka je slala humanitarnu pomoć u Vukovar mjesec dana nakon okupacije

Objavljeno

na

Objavio

U PODCASTU VELEBIT je gostovao novinar i publicist Mladen Pavković.

♦ Kako je došlo do inicijative da se čitaju imena palih branitelja na komemoracijama?
♦ Zašto se noć kazališta održava na Dan sjećanja na Vukovar?

♦ Što je s dezerterima u Domovinskom ratu?
♦ Koliko od 1300 braniteljskih udruga dobiva pomoć od države?

♦ Gdje je danas Veljko Marić?
♦ Koliko su branitelji izloženi bolestima?

♦ Kako izgleda sudbina branitelja kada se razboli?
♦ Kako je podignut spomenik branitelju koji je učinio suicid?

♦ Koliko su izloženi suicidu članovi braniteljskih obitelji?
♦ Je li sustav dovoljno osjetljiv za branitelje koji su na rubu?

♦ Tko je uzeo nagradu koju je hrvatska policija raspisala za Gotovinom?
♦ Zašto generali šute?

♦ Koliko je zaista ljudi ubijeno u logoru Danica u vrijeme NDH-a u Koprivnici?
♦ Zašto je Koprivnica ‘crveni grad’?

♦ Koja je uloga Zvonimira Mršića u Koprivnici i Podravci?

Odgovore na ova pitanja pogledajte na PODCASTU VELEBIT.

 

Mladen Pavković: Sad je vrijeme da se opet prisjetimo i srpskih logora smrti

 

 

Mladen Pavković: Kako to da se u Hrvatskoj ne spominju, a kamoli gone visoko rangirani ratni zločinci?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Penava: Svi su dobrodošli, svi koji imaju osjećaj pijeteta prema Vukovaru i Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Uoči obljetnice vukovarske tragedije i Kolone sjećanja, o tome kako Vukovar živi od obljetnice do obljetnice, u “RTL-u Danas” u petak je govorio gradonačelnik Vukovara, HDZ-ovac Ivan Penava.

Vukovar je prije rata imao 15 posto veći BDP od hrvatskoga prosjeka, zaposleno je bilo 28.000 ljudi, a danas ih toliko, prema posljednjem popisu stanovnika, živi u gradu, a realna brojka još je i manja – ona iznosi oko 14 tisuća. Izravna ratna šteta procijenjena je na oko 9,5 milijardi kuna, a još uvijek je neriješenih 386 slučajeva nestalih osoba.

Dani koji su pred nama i koji su iza nas, počevši od kolovoza i rujna, dani su na koje smo iznimno ponosni. S ponosom ističemo činjenicu da smo Vukovarci i da živimo u Vukovaru, ali kako se bliži obljetnica pada grada, sve je jači taj osjećaj tuge i sjete.

Pogotovo zbog činjenice da je nakon pada grada brutalno ubijen i zatučen velik broj civila i branitelja bez oružja u rukama, a i neki sasvim nemoćni i ranjeni i to je ono što otvara jednu drugu stranu priče. Nepravda je to koja nas sve tišti i zbog koje zapravo imamo duboke ožiljke u sebi – izjavio je Penava.

S obzirom da je Vlada Republike Hrvatske tri puta zasjedala u Vukovaru, i to posljednji put prije dvije godine, a utemeljen je i Savjet za Slavoniju i Baranju i Srijem, gradonačelnik je upitan je li to dovoljno.

Brojke nam govore jesmo li ili nismo dovoljno dobri. Brojke govore dovoljno same za sebe. Valjalo bi im možda još dodati brojku stanovnika grada Vukovara, prije rata bilo je 45.000, a danas nas ima, pitanje je ima li nas i 20.000, i to govori dovoljno za sebe. Nismo dovoljno dobri. Ne trebamo si ni tepati ni lagati ni bojati se nikoga, sami sebi odgovaramo.

Dojmovno, možemo reći da smo dobri i da grad lijepo izgleda. Trudimo se iz petnih žila, ne molimo milostinju i ne molimo nikoga, možda smo već dosadili i Bogu i vragu, ali borimo se za ono što mislimo da nam pripada.

Mislim da je težiti i imati kao konačan cilj Vukovar s 20.000 stanovnika duboko nepravedno. Vukovar ispod 40.000 stanovnika, nakon svega što je dao, je minimum koji hrvatska država treba vratiti ovome gradu. I ja, kao i većina sugrađana, neću biti miran dok to tako ne bude – iskreno je rekao Ivan Penava.

Na pitanje je li Kolona sjećanja 18. studenoga za sve žrtve Vukovara, odgovorio je:

Naravno da je. Svi ti koji politiziraju, uputio bih ih da se zapitaju i razmisle što su učinili za Vukovar i što su dobro učinili da pomognu Vukovaru. Sve drugo 18. studenoga samo je jedna misao, a to su poginuli i stradali u bitci za Vukovar i to mora dominirati. Tko će biti i na kojemu mjestu u Koloni, hoće li biti prvi ili zadnji… Svi su dobrodošli, svi koji imaju osjećaj pijeteta prema Vukovaru i Domovinskom ratu i prema temeljima na kojima je nastala moderna država Hrvatska – zaključio je vukovarski gradonačelnik.

 

Hrvati iz BiH organizirano stižu u Vukovar, iz Orašja već krenula kolona

 

 

MEMENTO

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari