Pratite nas

Razgovor

JAKOV SEDLAR: Goldstein je prespavao do 1945. i 1951. godine u kojemu su komunisti ubijali ljude u Jasenovcu

Objavljeno

na

Povodom otkrića portala Lupiga o tome da je Jakov Sedlar, po svemu sudeći, koristio fotomontažu u svom filmu “Jasenovac – istina”, ali i nakon kritika da je dokumentarac pun falsifikata te da vrijeđa osjećaje obitelji žrtava Jasenovca, razgovarali smo s redateljem.

[ad id=”93788″]

Film, kao i pripadajući mu trailer posebno naglašavaju poslijeratna pretjerivanja u broju jasenovačkih žrtava, a redatelj to ilustrira izvatkom iz Vjesnika naslova: “Mnoge leševe iz Jasenovca Sava je donijela do Zagreba“, te narator gledatelja poučava da bi to značilo da je Sava morala teći uzvodno. Kako je otkrio portal Lupiga, tekst s tom opremom je onaj s naslovnice Vjesnika s istim datumom, koji se može pronaći u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, ali s naslovom: “U Trstu, Istri i Slovenskom primorju uspostavljena naša vojno-pozadinska i građanska vlast”.

Na portalu Lupiga objavljena je usporedba naslovnice Vjesnika do 15. svibnja 1945. godine, koju ste vi iskoristili u traileru, a zatim emitirali u filmu, a iz koje proizlazi da se radi o fotomontaži.

Znam, sad su me i oni zvali i sve što mogu kazati je da smo snimali original. To je posebno izdanje, vidio sam tu kompletnu stranicu i to nije ono što ljudi očekuju vidjeti u arhivama, gdje ne postoje svi brojevi. Znate da je iz njih dosta ukradeno i odneseno.

Jeste li vidjeli da se font kojim je napisan taj naslov ne odgovara fontu koji je Vjesnik koristio u to vrijeme?

Nisam to primijetio.

Jeste li primijetili da su sumnjivo velike praznine oko tog naslova, netipične za vrijeme kada su se novine ispunjavale tekstom od margine do margine, te da naslov nije poravnat s ostatkom teksta i da su oštećenja nastala baš na broju i datumu izdanja kako bi im se teže iščitalo o kojem se originalu radi?

Nemam pojma, zaista ne znam.

Jeste li vidjeli da tekst ne odgovara naslovu, odnosno da je tekst s vaše naslovnice identičan onome koji je snimljen u Vjesniku, i da se tiče Kardelja i Trsta, a ne Jasenovačkih žrtava?

Nisam čitao tekst ispod naslova. Zašto bi mi to izgledalo sumnjivo, to je bio originalni list. Da sam ja dobio fotokopiju, ja bih išao gledati sve. Gledajte, bila su četiri lista i tekst o Jasenovcu se nalazio na unutrašnjim stranicama.

Koji je bio naslov na tom članku?

Isti kao i na naslovnici.

I nije vam bilo neobično što su od četiri lista posvetili toliko puno prostora za dva identična naslova?

Ne. Ja sam tražio sve što se tiče Jasenovca u arhivama, ali ovo sam pronašao u jednoj privatnoj kolekciji, u Beogradu.

Ali ne možete reći tko je izvor za taj primjerak?

Ne mogu vam kazati tko su ljudi koji su meni prodavali stvari. To su vam lopovi koji su se toga domogli na različite načine. Oni neće reći da su lopovi, uvijek će vam reći da su to naslijedili ili dobili od nekoga.

I vi smatrate da su to vjerodostojni izvori?

Da. Znao sam da se radi o lopovima i nije me to zanimalo. Ja sam to vidio na orginalnom papiru, kad smo snimali taj dio, to su bile originalne novine i osobno mi ništa nije bilo upitno. A to je samo bilo namijenjeno pokazivanju ludosti sistema koji je tada vladao.

Vi posjedujete svoj primjerak?

Ne posjedujem, košta previše.

Ali posjeduju ga vaši izvori koje nećete otkriti ni zbog utvrđivanja autentičnosti?

Ne mogu vam, gospođo, kazati tko su ti ljudi, to su izvori s kojima ja radim. Sulude se stvari našle u njihovim rukama, to nije jedanostavan posao. To je ista ekipa koja je s mrtvog Tita uzela prsten i ukrala ga. Nitko od njih neće reći da je nešto ukrao, već da su do toga došli na drugi način, ali fizički sam bio kad smo snimili tu naslovnicu.

Dakle, nastavit ćete i surađivati s njima.

Apsolutno. Oni imaju različite filmske materijale, negative ukradene iz NDH, koje su građani ondašnje NDH uzimali iz ustanova, ti ljudi posjeduju i te materijale. Ja se s tim zezam od osamdesetih godina.

Kako komentirate izjave Slavka Goldsteina koji je naveo da vam je film pun falsifikata, ali i izjavu veleposlanice Izraela koja je izjavila da film vrijeđa osjećaje obitelji žrtava Jasenovca?

Sasvim sigurno ne vrijeđam nikoga, niti sam ovo radio zbog revizije. Ja ne branim nikoga u tom filmu – ni partizane niti ustaše. Ja sigurno nisam koristio lažne podatke, sve povijesne stvari treba sagledati i iz drugog kuta, mimo propagande. A Slavko Goldstein je amater, bavi se poviješću kao što se niz ljudi bavi poviješću, on nije za to kvalificiran. Nije istina da sam išta falsificirao i da se bavim revizijom.

Veleposlanica također navodi da je u filmu prikazana istina koju vidi Jakov Sedlar.

Svaki čovjek radi film po onom kako on to vidi, ali moje viđenje nije viđenje slijepog čovjeka. Goldstein je prespavao do 1945. i 1951. godine u kojemu su komunisti ubijali ljude u Jasenovcu, u to ne vjeruje i povjerovao bi samo da mrtvi Tito ustane iz groba i da mu kaže to. To je moje viđenje stvari, apsolutno. A da li se oni slažu, ne znam. Neka pogledaju Zafranovićev film.

Zamjera vam se i što je kraj filma uobličen u svojevrsnu tjeralicu protiv novinara Ferala i drugih javnih osoba, što se ne može dobronamjerno tumačiti u ovim trenucima kada se događaju napadi na javne osobe i novinare.

Ja sam pod napadom već dvadeset godina, jer sam bio za neovisnu hrvatsku državu! Je*e mi se što će se o meni pisati, jer sam pod napadom tih liberalnih fašista već dvadeset godina, a nisam ništa drugo rekao za njih osim da su liberalni fašisti. Jedan Tomić, na primjer, ne spada uopće pod moje područje interesa, već pod sanitarije, ako me razumijete.

Ne, pojasnite.

Znate na kojeg Tomića mislim, onoga što su polili kantom govana. To je možda vulgarno za reći, ali ja sam sportaš, kad vas netko uhvati za jaja, i vi njega uhvatite za jaja, inače niste sportaš nego kreten. Razgovaram na isti način s njima kako oni razgovaraju samnom. Očekujte da vas stigne ono što ste radili. A ja ni o kome nikad nisam ništa loše rekao.

Nikad?

Prvi nisam nikad rekao loše ni protiv koga. Nađite mi jednu i ja ću se objesiti, rekao je Sedlar za N1.

[ad id=”93788″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Vlaho Orepić: Most je pretvoren u bunker s vrlo malim prozorčićem i još manjim vratima

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je bivši ministar unutarnjih poslova i saborski zastupnik Vlaho Orepić napustio Klub zastupnika Mosta ne prestaju nagađanja o tome što ga je nagnalo na taj potez i kani li u utrku za Pantovčak.

Orepić smatra da je u obrazloženju odluke o istupanju iz Kluba Mosta nastojao biti potpuno jasan i korektan.

“Razumijem pohvalne komentare, ali i one koji me optužuju. Upravo jedni i drugi ukazuju na potencijal ideje Mosta koja je nepresušna. No, po mom dubokom uvjerenju, u ovom trenutku realizacija te uistinu nepresušne ideje je ugrožena. Most je pretvoren u bunker s vrlo malim prozorčićem i još manjim vratima. Ja u tom bunkeru ne mogu i ne želim biti, niti su mi ljudi za to dali povjerenje. Istupio sam iz tog ozračja naglašene političke introvertiranosti, stalnog konfliktnog odnosa sa svima i bespotrebnog desničarenja. To je jednostavno izvan okvira ideje Mosta koja upravo isključuje zatvorenost i ideološku naklonost, a s tim, između ostalog, i desničarenje. Eto zato sam protestno istupio iz Kluba zastupnika MOST-a”, otkrio je Orepić u razgovoru za Jutarnji list.

Između ostalog, kazao je i da je još ljetos u dva navrata osobno Petrova upoznao sa svim onim što je prepoznao i na što mu je ukazana pažnja na terenu: “Potpuno korektno smo razgovarali i o načinu i prostoru mog političkog angažmana, a koji nema nikakve veze s očito popularnom predsjedničkom kandidaturom tj. očitom neistinom. U zadnja dva mjeseca intenzivno sam komunicirao i s tijelima stranke. Nije urodilo plodom i tu smo gdje jesmo”.

Odbacio je nagađanja da je izjava Nikole Grmoje od koje se ogradio bila prijelomni trenutak za njegov odlazak, istaknuvši da je njegov istup “samo kulminacija dugotrajnog nastojanja da se djelovanje Mosta uskladi s idejom Mosta koja nas je i okupila”. Orepić se nada i da će Most, kako je rekao, “imati dovoljno snage da se odupre mentorskoj politici koja je po njemu najveći problem hrvatskog društva”.

“Moje daljnje, kao i dosadašnje političko djelovanje bit će usmjereno borbi protiv te mentorske politike u kojoj je bitno biti dobar s političkom uspravnicom koja vas predlaže, a ne nužno s narodom koji vas bira. Upravo tu politiku karakterizira klijentelizam, korupcija, nepotizam i ostale pošasti našega društva.

Upravo ta mentorska politika je u temelju ovog, do sada nikad većeg, sraza politike i struke. Zato sam i istupio jer ideju Mosta želim oživjeti konkretnim političkim ciljevima koji će biti prihvatljivi i bitni društvu u cjelini. Koji će biti razlog za okupljanje stručnih i samoostvarenih ljudi koji su objektivno sposobni, a ne nužno politički podobni”, kazao je Orepić.

“Nastojat ću politiku kao sredstvo vratiti narodu i izvesti je iz mentorskih i lokalnih okvira. Trebamo osvijestiti potrebu za promjenom izbornog zakona u korist povećanja demokratičnosti i odgovornosti izbornog postupka. Odmah trebamo zaustaviti i postepeno smanjivati potrošnju države kao što trebamo odlučno ući u reformu javne uprave.

Trebamo doslovno uništiti ovu kulturu nerada i relativizma koja je preplavila naš životni prostor. Treba se motivirati i isplatiti rad što sad nije slučaj”, pobrojao je i poručio da ostaje neovisni zastupnik te se zahvalio na ponudi Davoru Bernardiću, koji ga je pozvao da se pridruži SDP-u, ali i ostalima, koji su mu se, kaže, obratili.

“Nastojat ću politiku kao sredstvo vratiti narodu i izvesti je iz mentorskih i lokalnih okvira. Trebamo osvijestiti potrebu za promjenom izbornog zakona u korist povećanja demokratičnosti i odgovornosti izbornog postupka. Odmah trebamo zaustaviti i postepeno smanjivati potrošnju države kao što trebamo odlučno ući u reformu javne uprave.

Trebamo doslovno uništiti ovu kulturu nerada i relativizma koja je preplavila naš životni prostor. Treba se motivirati i isplatiti rad što sad nije slučaj”, pobrojao je i poručio da ostaje neovisni zastupnik te se zahvalio na ponudi Davoru Bernardiću, koji ga je pozvao da se pridruži SDP-u, ali i ostalima, koji su mu se, kaže, obratili.

“Veliku sklonost imam prema neovisnoj političkoj sceni koja je najviše od svih pokazala zainteresiranost za stvarne životne probleme”, kazao je Orepić te s obzirom na neka recentna medijska magađanja da će u suradnju s Ivicom Relkovićem kazao: “Relkovića nisam ni vidio, ni čuo otkako je izašao iz Vlade u kojoj je bio savjetnik”.

No, nije Orepić jedini koji je otišao ili odmaknuo od Mosta. Raspada li se Most? Pitanje je to na koje Orepić, između ostalog, odgovara: “Korektno je reći kako je osjetan broj članova izašao iz Mosta i isto tako osjetan broj simpatizera se udaljio od politike, ali ne od ideje Mosta kao što je slučaj i sa mnom. Ne resetira li se Most na polazne postavke, kako to simbolično volim reći i što bih volio da se dogodi, a ipak opstane na političkoj sceni, to više neće biti Most, a kao takav ni meni prihvatljiv politički ambijent”.

Nemam ambiciju biti predsjednik države, opetovao je u razgovoru za Jutarnji list: “Gospodin Grmoja je već jasno i korektno rekao da o tome ništa ne zna, a on je politički tajnik. Vjerojatno bi on znao da je to istina. Nezgodno mi je više o tome govoriti jer izgleda da se pravdam, što nemam namjeru.

No, ipak vas molim da još jednom pitate i Grmoju, ali i Petrova, govorim li istinu, pa da zaključimo tu temu. Pokušaj s tezom o prevelikoj ambiciji je neodrživ i rekao bih smiješan u trenutku kada, radi dosljednosti, napuštam stabilnu političku poziciju i izlažem se potpunoj političkoj neizvjesnosti i to vjerujem za dobrobit i tih koji te teze plasiraju”.

Vlaho Orepić: Resetiranje MOST-a na polazne postavke je nužnost

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Jandroković: Predsjednica je vrlo jasno objasnila zašto ne misli oduzimati odličja Praljku i ja se s tim slažem

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Sabora Goran Jandroković izjavio je kako se slaže s predsjedničinom odlukom da pokojnom generalu Praljku ne oduzme odličja.

“Zakon je tu jasan, Predsjednica tumači zakon u skladu s onim kako bi ga i trebala tumačiti, to je njena autonomna odluka. Predsjednica je vrlo jasno objasnila koji su razlozi zašto ne misli oduzimati odličja i ja se s tim razlozima slažem”, rekao je Jadnroković, prenosi Dnevnik.hr.

Na pitanje zašto nije bio na komemoraciji u Lisinskom koju je organizirao Hrvatski generalski zbor prošlog tjedna, Jandroković se ponovno složio s Kolidnom Grabar Kitarović.

“Zato što, ponovno ću citirati Predsjednicu, politika se vodi razumom, a ne samo emocijama”, rekao je.

Predsjednik Sabora smatra da hrvatska Vlada ne treba rekonstrukciju, te da nema najslabiju kariku, a zadovoljan je i suradnjom HDZ-a s HNS-om.

“Gospodarski rezultati su vrlo dobri. Imamo rast BDP-a od preko tri posto. Najmanji deficit unazad 20-ak godina. Smanjuje se javni dug, vanjski dug, najbolja turistička sezona. Svaki puta kada se glasuje, imamo 78 ruku. Raspravljamo o svim važnim temama, dolazimo do rješenje dogovorom. Radi se vrlo kvalitetno, međusobno se uvažavamo. Toleriramo i razlike koje između nas postoje. Vrlo smo oprezni i razumijemo jedni druge. Ne bi koalicija funkcionirala ovako kvalitetno da to ne činimo.”, objasnio je svoja stajališta.

Što se tiče povratka Ivana Vrdoljaka, Jandroković smatra kako on može samo dodatno popraviti kvalitet odnosa između dvaju stranaka i suradnju.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari