Pratite nas

Pregled

Jakov Sedlar: “Mi smo bolesno društvo, financiramo srpska i bosanska smeća”

Objavljeno

na

Gost u emisiji Bujica bio je kazališni filmski redatelj Jakov Sedlar na temu stanja u hrvatskoj kulturi, prenosi direktno.hr

[ad id=”68099″]

Gdje je Joe Šimunić?

U Australiji sa svojom suprugom i djetetom, prijateljem. Odmara. Početkom veljače bit će australskih šest premijera filma.

Neki ‘hrabri’ ljudi u Državnom odvjetništvu i dalje se iživljavaju nad Šimunićem i traže veće kazne zbog starohrvatskog pozdrava?

Tko je to započeo? Da nije bilo prijave Jovanovića, do toga ne bi došlo. Ovo je samo logičan kraj progona časnog čovjeka. Uvjeren sam da će na koncu pravda pobijediti, ako nigdje, onda na koncu na sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Ministarstvo kulture ispada bankomat za mnoge, ali ne i za hrvatske redatelje? Jeste li vi u Milanovićevu mandatu dobili makar lipu za hrvatski film?

Od Hrvatske države sam dobio novce samo za jedan film, za preko 70 filmova imao sam druge financije. Taj krug je toliko zatvoren da nitko u njega ne može. Prije nekoliko dana bila su Sveta Tri kralja, a na taj dan kad je bio i pravoslavni Božić, izgledalo je kao da su katolici nekakva sekta. To je teror manjine nad većine.

Predrag Ličina je debitant u pedesetoj, s koliko ste napravili prvi film?

S 26 godina. Tada sam još bio na Akademiji. Ljudi uglavnom startaju do 30-e. Da je ovakvo stanje potrajalo u kulturi, a nadam se da neće, možda bi netko bio debitant i u 70-oj.

Spominjali ste i likovnu umjetnost, javili su mi se ljudi koji su involvirani u to i kažu da Ministarstvo kulture, a i cijela ta vlast, da ne priznaju hrvatsku likovnu umjetnost? S druge strane Jergovića se favorizira?

To je sve teror manjine nad većinom. Naravno da ih ne zanima ništa što je hrvatsko. Njima Hrvatska ne znači ništa. Ljudi s kojima se mi možemo pohvaliti – njih ne zanimaju.

Ni HDZ ni Most nisu svjesni stvarne važnosti Ministarstva kulture?

Ne smijemo zaboraviti da smo brojčano mali narod i možemo nestati sa karte. Imate samo četiri ministarstva o kojima ovisi naš kulturni identitet. Kroz njih ćemo biti što jesmo ili nećemo biti nitko. Svjesno se umanjuje njihova važnost, žao mi je što još nisu u Mostu i HDZ-u razgovarali o tome. Ako opet stavimo neku osobu poput ovih koji se spominju – to bi bila katastrofa.

Ekskluzivno, imamo zahtjev za financijski nadzor od Irene Škorić i kaznenu prijavu protiv Hrvoja Hribara koja stoji u nekoj ladici. Riječ je o cifri od gotovo 50 milijuna kuna. Što se dogodilo u međuvremenu sa Škorić?

Ona je na redovitoj sjednici tražila da se napravi financijski izvještaj i odmah nakon toga je smijenjena. Ona je smijenjena jer je htjela vidjeti o čemu se radi, što se radilo prije nego što je došla na poziciju. Ono što je iritantno je da postoje četiri prijave DORH-u na koje nitko nije reagirao. Jedna strana je financijska. S druge strane, svake godine režiju završi nekoliko mladih studenata, a mi istovremeno financiramo srpska i bosanska smeća. To je nešto bolesno u našim genima.

Zdravka Mamića se proganja jer je uspješan?

To je jedna bolesna situacija, od uspješnih ljudi se nastoji napraviti kriminalce.

Koliko Dinamo da Zagrebu se nigdje ne spominje.

Na žalost, pravosuđe nije realno pravosuđe koje se temelji na istraživanju prijava, nego se procesuira kako se hoće. Zato ljudi tome više ne vjeruje. Po pitanju arhiva, treba donijeti zakon o otvaranju arhiva. Otvaranjem hrvatskih arhiva napravila bi se lustracija i zato oni to ne žele dopustiti.

Zašto mi Hrvati koji plaćamo porez, zašto naši novci idu kod Jasmine Žbarić?

Nitko i ništa, redateljica iz strane želje. Postavlja se pitanje tko postavlja ljude koji daju naše novce stranim redateljima. Ja kad radim film moram, kad je film gotov, investitorima podnijeti račun. Tko je ovdje ikad podnio izvještaj?

Neki ovdje dodjeljuju novce sami sebi?

Tome na kraj može stati DORH.

Pričali ste o Hribaru, tko njega štiti?

Njega je 2010. postavio Jasen Mesić, a nakon toga štiti ga Vesna Pusić.

Zašto mi trebamo davati novac za film Posljednji Srbin u Hrvatskoj?

To je dokaz bolesnog sistema. Mi financiramo ono što je protiv nas. Tu je iritantno da ljudi koji su imali bilo kakve veze sa bivšim sistemom, Udbom, da su oni vršili pritisak na sve druge. Ja sam film o Jasenovcu završio jučer, 12 godina sam potrošio sam na njega, od svih u Hrvatskoj sam tražio da mi pomognu i nisam dobio ni lipu. Dobio sam iz Izraela i tamo će biti premijera.

Hrvatska ima generala Blagu Zadru, sjajan potencijalan scenarij?

Mi još nemamo pravog igranog filma na temu Domovinskog rata i neće ga još dugo biti. Amerikanci su o svim svojim ratovanjima kazali sve. Mi kao da se stidimo svoga.

Trebaju li takvi ljudi i dalje voditi te poslove u Hrvatskoj? Hribar kao potencijalni ministar kulture?

Ima tih koji su dobro raspoređeni, jedan drugoga hvale i ispada da su oni genijalni, a mi svi ludi.

Drago Perić, direktor radija 101 je navodno glavni komesar Hribara?

Za to ne znam, no oni su jednostavno dobro organizirani. Imaju u svojim rukama medije i novac. Napravit će sve da ne dobijemo film, a sve će podijeliti među sobom. A to je velik novac za državu. Mislim da je velika odgovornost ove nove Vlade i mandatara koga će staviti za ministra/icu kulture. Jadranka Kosor je nastavak ove bolesti.

U emisiju se javio gospodin Damir Markuš koji je govorio o promociji svoje knjige i koji je komentirao kako nije dobio ni kunu za svoj film o HOS-ovoj obrani Vukovara.

Kao da smo u Beograd doveli nekog HOS-ovca pa mu ne daju ni lipe za hrvatske projekte.

Viski očito skupo košta. Njima treba za viski.

Ministarstvo kulture dijeli novac tzv. neprofitnim medijima?

Da se toliko novaca daje za alternativu, evo vam Hrvatsko slovo, njima se toliko smanjila pomoć ministarstva da na kraju čini mi se nisu dobili ništa. To je samo još jedan dokaz koliku važnost ima novo ministarstvo kulture, nova ministrica ili ministar jer ako se stavi još jedna neadekvatna osoba – to će biti propast za nas kao za narod.

Kako to da Kinorama dobije toliko novaca?

Čuo sam da se radi o klasičnom sukobu interesa. To se ni po zakonu ne bi smjelo dešavati. A novci se dijele i bez natječaja. Očito je sve manipulacija ljudi koji upravljaju tamo. Društvo hrvatskih filmskih redatelja ima određen novac, a na što ih troši? Tu se samo radi o dijeljenju mjesta, tko će dobit koje mjesto. 50 posto naših sredstava ide u Kinoramu. To nije normalno. Mi smo bolesno društvo.

“Uvjeren sam da će proći vrijeme ovih sramota, siguran sam da ćemo pobijediti i u ovoj bitci, vjerujem u našu snagu, imamo Hrvatsku i na svakom je odgovornost, posebno na novoj Vladi da vidi koga će staviti da nas vodi”, zaključio je kazališni redatelj Jakov Sedlar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Penava o optužbama iz SDSS-a: Ti ljudi kreiraju kaos i sada se čude ako nešto ne štima

Objavljeno

na

Objavio

Učenik 3. razreda Tehničke škole Nikole Tesle u Vukovaru koji pohađa nastavu na srpskom jeziku “ozlijeđen” je u srijedu oko 19 sati na Autobusnom kolodvoru u Vukovaru nakon fizičkog sukoba u kojem je sudjelovalo više mlađih osoba.

Prema informacijama koje je objavio portal Srbi.hr Zajedničkog vijeća općina, riječ je o mladiću iz Mirkovaca, koji je rekao da su ga napala šestorica maskiranih maloljetnika, ali i jedan bez kape kojega je on prepoznao kao učenika iste škole, koji pohađa nastavu na hrvatskom jeziku.

“U ovom trenutku vam mogu samo reći da je u srijedu oko 19 sati policiji dojavljeno da se oko pet, šest mlađih osoba nalazi na autobusnom kolodvoru u Vukovaru i da je među njima došlo do fizičkog sukoba. Policija je izašla na teren i tamo smo zatekli jedan dio sudionika tog događaja. Međutim, još uvijek radimo na slučaju, odnosno utvrđujemo sve okolnosti. Vjerujem da ćemo to obaviti do kraja današnjeg dana pa će javnost o svemu biti obaviještena u priopćenju koje bi trebali objaviti u petak”, kazao je za medije Domagoj Džigmunović iz PU vukovarsko-srijemske.

U medijima je taj napad odmah povezan s nedavnim istupom Ivana Penave, gradonačelnika Vukovara koji je prozvao srpsku zajednicu između ostalog i jer djeca srpske nacionalnosti nisu poštovala hrvatsku himnu kod njezina intoniranja uoči finalne utakmice nogometnog kupa Vukovara između Vuteks-Sloge i Vukovara 91.

Riječ je bilo o učenicima Tehničke škole Nikola Tesla, a video zapis tog događaja objavljen je Internet stranici Grada Vukovara, pa se sada postavilo pitanje je li to možda potaknulo napad na učenika.

– Takve teze dolaze iz SDSS-a i ne želim ih uopće komentirati, jer ti ljudi kreiraju kaos i sada se čude ako nešto ne štima – kratko nam je rekao Penava za Jutarnji list

 

Penava: Hoćemo li mi danas šutiti na činjenicu da učenici koji školu pohađaju na srpskom jeziku sjede kada se izvodi hrvatska himna

 

 

 

Ivan Penava: U Hrvatskoj postoji kontinuitet velikosrpske politike

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Putin gubi Balkan – ostaju mu samo Srbija i Dodik

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je četvrti puta u posjetu Srbiji. Uoči dolaska poručio je da SAD i neke zapadne zemlje destabiliziraju regiju nastojanjima da ojačaju svoj utjecaj.

Tko pobjeđuje u vječnoj borbi svjetskih sila za dominaciju na području jugoistočne Europe i što za državu koja je kandidat za ulazak u Europsku uniju znači bliskost s Rusijom?

Gosti HRT-ove emisije Otvoreno bili su doc. dr. sc. Jelena Jurišić, profesorica na Hrvatskim studijima i politička analitičarka, dr.sc. Branimir Vidmarović, stručnjak za međunarodne odnose, prof. dr. sc. Goran Bandov, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije “Dag Hammarskjöld”, Zagreb, Željko Trkanjec, novinar Jutarnjeg lista i Zoran Kusovac, politički analitičar.

Ne dijele svi euforiju koja je bila prisutna, komentirao je Kusovac posjet Putina Srbiji.

– Netko je to vrlo dobro opisao – kao posjet Pape Hrvatskoj pa još više. Mediji pod državnom kontrolom danima su od ovoga radili ogroman događaj. Drugi razlog zašto je taj posjet na ovaj način percipiran u Srbiji su bili pozivi da se dođe u Beograd i bude na tom velikom događaju ispred crkve Svetoga Save na koji je Putin otišao kao donator velikog mozaika. Među tim ljudima koji su došli u Beograd, najveći dio bili su organizirani posjetitelji, uglavnom pristaše vladajuće Srpske napredne stranke te je bilo mnogo državnih zaposlenika. To vlast nije objavljivala, ali je to zato objavila oporba. Međutim, bilo bi to krivo gledati samo kao na organizaciju od strane države. Od 100.000 ljudi koji su došli vidjeti Putina bilo je i dosta Srba koji ne pripadaju tom populističkom sloju kojim Vučić tako uspješno vlada i koji on modelira kao glinu, nego je tu bilo i dosta pristojnog svijeta, tihe srednje klase koja je došla pokazati svoju podršku nekome za koga vjeruje da ga eto, možda ne konkretno, ali barem formalno podržava. To su ljudi koji su u velikoj mjeri razočarani Zapadom, koji su uvjereni da je Srbija bez razloga bombardirana 1999. godine, da Zapad Srbiju i kad je smijenila Miloševića nije odmah primio u Europsku uniju i koji i dalje žive od plaće od 200 do 400 eura. To je jedna kompleksna situacija, ali je ovo bio veliki događaj koji Srbija odavno nije vidjela, rekao je Kusovac.

Na pitanje zašto je Putin tako brzo došao ponovno u Beograd Jurišić je podsjetila kako jeVučić bio kod Putina prije 4 mjeseca i tada dogovorio ovaj posjet.

– Znamo da su ove dvije zemlje u iznimnim političkim odnosima, ali ne treba to stavljati na neku enormnu razinu. Niti su gospodarski odnosi takvi da se može govoriti da je Srbija veliki gospodarski partner Rusije, a niti su politički odnosi takvi. Vidjeli smo npr. izjavu Putina vezanu uz Kosovo da su bile neke provokacije, da je to kršenje rezolucije UN-a. Njegove riječi su praktički bile iste kao i zapadnih zemalja koje su kritizirale Kosovo, odnosno SAD koje su ih podržale za osnivanje vojske. Naravno da je Rusiji bitno i važno u trenutnoj geopolitičkoj situaciji da u našem području imaju zemlju s kojom su u tako velikim odnosima, koju možda i doživljavaju, možda je i teška riječ, mekani trbuh Europe, ali ni u kojem slučaju taj mekani trbuh Europe nije onoliko bitan Europi kao što je mekani trbuh Rusije, a to je Ukrajina gdje Zapad radi puno veću štetu Rusiji nego što Rusija radi Zapadu sa svojim odnosima sa Srbijom, rekla je Jurišić.

Na tvrdnju kako je Putin prije posjeta poručio da SAD i Zapad u pokušaju da ojačaju pozicije zapravo destabiliziraju regiju Vidmarović je rekao da je to standardna retorika koju koristi Putin.

– No u ovom slučaju imamo jednu malu caku. Rusiji je važno zadržati status quo s Kosovom i jedan suptilni status quo u političkim odnosima sa Srbijom zbog toga što u slučaju, a to će u nekom trenutku doći na red, da Srbija doista pristupi u EU i u slučaju da se odnosi Kosova i Srbije normaliziraju, njihova granica normalizira i da Kosovo bude priznato onda Rusija gubi poziciju u tom dijelu svijeta. Vučić i srbijanska politika neće nastaviti takvu politiku i odnose s Rusijom, možemo sumnjati u to da će oni biti tako prijateljski. U slučaju da se sada Putin ponaša konstruktivno na način kako bi to Zapad htio onda je to pucanje u nogu svojim pozicijama tamo. Čim se dogodi nekakav pomak Vučić i politika će se okrenuti prema Zapadu i onda će Rusija biti svedena na ulogu distrubutera plina u regiji. To baš nije nešto što je potrebno Putinu u ovom trenutku. Vučić sa svoje strane isto ima kalkulacije – on bi htio ući u EU, no čekaju ga još izbori za par godina. Dobar dio populacije i stranka SNS podržavaju Putina i u njemu vide jedno krilo, jednu podršku i to je za Vučića opasno budući da u bilo kojem trenutku Putin može pokrenuti kampanju protiv Vučića. Onda bi ti bio politički kraj Vučića. To je balansiranje, to nije igra između SAD-a i Rusije nego je to pronalaženje načina Rusije i Srbije kako da svaki ostane s onim što ima u ovom trenutku, rekao je Vidmarović.

Na pitanje koliko Vučić može ići daleko u koketiranju, u svojoj vagi koju ima u odnosu prema EU i Rusiji Trkanjac je rekao kako ima jedna izjava Putina na kraju razgovora s Vučićem.

– Putin je rekao da se nada kako će do kraja godine biti potpisan ugovor o suradnji Srbije i Euroazijske unije. To je skupina država koju Rusija drži oko sebe, bivših članica SSSR-a, s kojima ima ekonomsku suradnju. Prije godinu i pol dana ta je ponuda stavljena Srbiji na stol i Srbija ju do danas nije prihvatila. Još uvijek Srbija kalkulira i ovo je bila jasna poruka Vučiću. Bez obzira što Rusija prema Srbiji polaže silno puno interesa, Srbija lagano otklizava prema Zapadu i Putin je toga svjestan. On na svaki način želi zaustaviti odlazak Srbije i u EU. Tako je Euroazijska unija postavljena svjesno kao balans tom odgovoru. Srbijanski mediji nisu opće spomenuli spor između Srbije i Rusije, a to je visoki intezitet odnosa vojske Srbije s NATO-om. Srbija ima bitno više vojnih vježbi s NATO-om nego s Rusijom. Lani je bilo samo šest vježbi Srbije i Rusije, a više od 60 između Srbije i NATO-a. Kad govorimo o ekonomskim odnosima treba znati da se Putin hvali velikim unosnim ugovorima, a radi se o ugovorima vrijednim 320 milijuna eura. Toliko Srbija dobije mjesečno od EU-a u donacijama, a ne u poslovima. Ukupni godišnji izvoz Srbije u EU je veći nego ukupna trgovinska razmjena Srbije i Rusije. Vučić je svjestan da još neko vrijeme treba Putina, a Putin silno želi sačuvati Vučića u svom području. Izgubio je Crnu Goru koju će još pokušati vratiti, gubi Makedoniju jer je otišao Zaev. Putin gubi i Grčku jer je došlo do sukoba ruske pravoslavne crkve i patrijarha Bartolomeleja u Carigradu koji je Grk, a Grčka neće lako prijeći preko toga. Putin gubi teren na Balkanu – ostaju mu samo Srbija i Dodik. To je ono zbog čega je Putin ovdje i doveo veliku delegaciju, rekao je Trkanjac.

– Dolazak Putina u Beograd prvenstveno je potreban Vučiću kako bi na neki način pokazao da je on dobar s Putinom. Putin je strani državnik u Srbiji sa najvećim ugledom. Preko 56% državljana Srbije podupire Putina i smatra da je on najbolji svjetski lider. Drugi je kineski predsjednik, a treća Angela Merkel. Bliskost Vučića s Putinom u konačnici osigurava određenu poziciju samome Vučiću u Srbij.i Ta pozicija je uzdrmana provjedima koji su svaki vikend, a koje organiziraju građani. Izrazito je bitno reći da to ne organiziraju opozicijske stranke koje su slabe, nego to rade građani Srbije koji su nezadovoljni razvojom države, rekao je Bandov.

 

Putin u Srbiji: Podržat ćemo uzajamno prihvatljivo rješenje Beograda i Prištine o Kosovu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari