Pratite nas

Razgovor

Jakov Sedlar progovorio o suicidu branitelja

Objavljeno

na

I u Hrvatskoj će se 10. rujna obilježiti Svjetski dan prevencije samoubojstava. To je kod nas još uvijek tabu tema, a poglavito suicidi hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

O tome nema ni nekih značajnih priloga, sve je manje-više prepušteno stihiji. A u hrvatskoj državi se dosad ubilo čak blizu 3500 ljudi koji su sudjelovali u obrani hrvatske države. Strašno, jezivo i nedopustivo. Istina, Ministarstvo hrvatskih branitelja nastoji i u ovom slučaju pomoći, i to raznim akcijama, ali ova je priča prema svemu sudeći otišla predaleko. Naime, najvažnije je pitanje: zašto se ubijaju ljudi koji su stvorili hrvatsku državu? Također je nejasno, zbog čega se ne istražuju suicidi, već se jednostavno konstatira – „nema vidljivih znakova nasilja“ i tome slično. A ljudi se ubijaju na najstrašnije načine. Tako je jedan hrvatski branitelj 2005. u Hrastinu kod Osijeka motornom pilom prerezao vrat. Još ni danas „nitko“ ne zna zbog čega je to učinio. Također se postavlja pitanje: kako pomoći onima koji su preživjeli suicid?

Na sva ta, ali i druga pitanja, pokušat će odgovoriti i redatelj Jakov Sedlar u svom novom dokumentarnom filmu „3069“, koji donosi strašne ispovijedi obitelji branitelja koji su počinili samoubojstvo. Premijera se očekuje 23. rujna u Vukovaru.

Kad smo Sedlara pitali, kako je došao na ideju da se posvetite hrvatskim braniteljima koji su izvršili suicid, uz ostalo je rekao:
– Nije moguće ostati hladan kada je u pitanju ova tema…Suicid je napravilo više od „polovice“ broja poginulih branitelja u Domovinskom obrambenom ratu, što je katastrofa. Zanimali su me razlozi te tragedije i odatle je došla ideja.
A, što se može naučiti iz te priče?

– Najvažnije što se može naučiti jest poruka članova koje su ostavili njihovi najbliži, a ona glasi: Nemojte ni razmišlajti o samoubojstvu, to nije rješenje. Imamo svoju državu za koju ste se iskreno i srcem borili, napravite sve da bude bolja. S onoga svijeta ništa ne možete napraviti.
Zbog čega se, po Vama, hrvatski branitelji ubijaju?

– Najčešći razlozi su nerazumijevanje i tretman okoline, nezadovoljstvo političkom situacijom u kojoj veće privilegije imaju oni koji su napravili sve da ne dođe do neovisne Hrvatske od onih koji su za nju prolijevali krv. Ima i samoubojstava kojima je razlog materijalna situacija, jer branitelji ni u kom slučaju nisu privilegirani, dapače, obrnuto je.
Što su Vam rekli neki od sudionika Vašeg filma- mogu li se spriječiti neki od suicida?

– Postoje različita rješenja da se suicidi zaustave, ali najvažnije je aktivirati državne institucije da pomognu. Ohrabruju inicijative ministar Tome Medveda, i njegove ekipe suradnika koji rade sve da bi se pomoglo ugroženim braniteljima.
Imaju li ovakvi projekti potpore, poglavito od institucija?

– Od državnih institucija dobio sam potporu od strane Ministarstva hrvatskih branitelja.
Hoće li taj film biti prikazan i na nekom domaćem filmskom festivalu?

– Ovaj film otvorit će drugu sezonu djelovanja Festivala domovinskog filma Gordan Lederer što me posebno veseli. Gosp. Poturica, gđa. Gregurić i ostali ljudi oko tog Festivala rade mnogo na promicanju tema koje nemaju pravo glasa u javnom prostoru, što je žalosno.
Zbog čega se taji o samoubojstvima, zbog čega se o tome ne govori u javnosti?
– Teška je to tema i meni je bilo uistinu teško naći sugovornike. To su otvorene rane koje nikada neće zacijeliti. Sve je teško kada je ova tema u pitanju. I pronaći osobe koje su spremne govoriti , ali i pronaći sredstva, jer se ozbiljan film ne može raditi bez toga.
Nego, moja malenkost napisala prvu knjigu („Svakim nas je danom sve manje“, 2012.), o samoubojstvima branitelja, (uz neke znanstvene priloge), ali i podigla prvi spomenik jednom od onih koji su se ubili. Ništa nisam postigao, osim marginaliziranja i prešućivanja… Čak ni ta knjiga“ nikog“ nije zanimala, a sam sam je morao i financirati.

– To mi je posve jasno. Vi ste otvorili niz tema koje nitko neće, upozoravali ste na nepravde, stalno pišete i mislim da je nužno i diviti vam se i podržati u svakom smislu, jer takvih je ljudi malo.
Koji je Vaš slijedeći (filmski) korak?
– Završio sam nekoliko filmova. Prvi je igrani film pod naslovom «Utakmica», američki film s Francom Nerom, Armand Assanteom i Caspar Phillipsonom u naslovnim ulogama, ali i uz sudjelovanje hrvatskih sportskih legendi Lovrena i Kovačića. Drugi je dokumentarac «Albanci i Židovi», vrlo zanimljiva i intrigantna priča. Ima toga još što se upravo završava…- rekao je Sedlar, čiji će film o samoubojstvima, bez sumnje, ponovno izazvati veliku pozornost.

MLADEN PAVKOVIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Culej: Penava govori o Vukovaru, gradu političke blasfemije i nemorala u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit gost je saborski zastupnik Stiv Culej.

► Tko je i zašto ukrao torbu?
► Što se nalazilo u torbi?

► Je li prijavio policiji i kakav će biti postupak?
► Godinu dana nakon prosvjeda u Vukovaru zbog neprocesuiranja ratnih zločina, nema nikakvih rezultata. Hoće li biti nekih novih prosvjeda?

► Gradonačelnik Penava je najavio izlazak iz HDZ-a ako državni aparat ništa ne promijeni po tom pitanju. Je li to najbolje moguće rješenje?
► Kakvo je raspoloženje u HDZ-u zbog takvog odnosa prema neprocesuiranju ratnih zločina?

► Kakvo je raspoloženje u HDZ-u zbog prijetnji koalicijskih partnera povodom štrajka prosvjetara?
► Zašto se iz sredstava, milijarde kuna koliko košta ‘Škola za život’ odnosno informatička oprema na kojoj inzistira ministrica Divijak, ne riješi probleme plaća prosvjetara?

► Što je s ultimatumom HVIDRE zbog skandaloznih istupa Milorada Pupovca?
► Kako komentira ponašanje Josipa Đakića?

► Jesu li Srbi ugroženi u Hrvatskoj?
► U Vukovaru se na udaljenosti od dva kilometra nalaze spomenici Blagi Zadri i Vukašinu Šoškočaninu, znači li to da je između tih ratnih simbola znak jednakosti za hrvatsku državu?

► Hoće li se postaviti dvojezične ploče u Vukovaru?
► Što je s ponovljenim suđenjem Marijanu Živkoviću?

► Vrijedi li život hrvatskog branitelja manje od jedne plastične ploče s obzirom da za teško ozljeđivanje Darka Pajčića nitko nije odgovarao?
► Što se to događa s Hrvatskom – mladi odlaze, po svuda se čuju cajke, mediji nas svaki dan upozoravaju da je ustašizacija i fašizacija na djelu, snimaju se filmovi o ustaškim nedjelima, manjine su stalno ugrožene itd.?

► Je li na djelu nasrtaj i na trenutno najpopularniji nacionalni simbol – nogometnu reprezentaciju?

 

SDSS-ovac Penavi dao statut na ćirilici, on ga bacio na pod

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Davorin Karačić: Mržnja ljevice prema vlastitom okruženju i vlastitim korijenima je, nažalost, neizlječiva

Objavljeno

na

Objavio

isječak/Video -VečernjiList
Razgovor s odvjetnikom i političarom Davorinom Karačićem

Pred nekoliko godina kao odvjetnik ste ušli u političke vode. Poznato je da ste veliki navijač Dinama i pripadnik BBB-a. Je li jedan od motiva ulaska u politiku bio upravo i „fajterski“ duh razvijen na stadionima kao pripadnik BBB-a?

U politiku sam ušao slučajno. Ne bi vjerovali, Velimir Bujanec, nakon uspješne obrane izraza „Za dom spremni“, me upitao bi li se pridružio ekipi oko Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića. Obzirom da se radilo o mladim, neukaljanim osobama koje u sebi imaju entuzijazam, a ne želju za uhljebljivanjem i ugrađivanjem, pristao sam. I ne žalim zbog toga. Svakako da je u meni dugo šetala misao „a što ja mogu učiniti za opće dobro“. Fajterski duh nije bio motiv, ali vjerujem da je dobro sredstvo u toj političkoj žabokrečini klimavaca i koljenara koji su nažalost počeli prevladavati u ukupnom broju ljudi koji se pojavljuju u politici.

Kakvo je, nakon ljetnih potresa, trenutno stanje u Neovisnima za Hrvatsku?

Stanje u NHR je dobro i mi idemo dalje. Protekli događaji su nas samo još više motivirali u želji za širenjem i okupljanjem ljudi sličnih razmišljanja i sposobnosti. I nećemo stati. Ima još toliko toga za napraviti u ovoj zemlji.

Kako kao odvjetnik ocjenjujete stanje u hrvatskom pravosuđu? Je li ono zaista rak rana društva?

Kad bi rekli da je rak rana ovog društva pravosuđe onda bi time tvrdili da sve ostalo štima. Stanje u pravosuđu je nažalost odraz stanja u društvu. Pravosuđe se svodi na lošu organizaciju, loše suce i dobre suce. Minimum standarda bi trebala biti dobra organizacija i odlični suci. Državno odvjetništvo ne bih komentirao, ali bih rekao da su možda i najkritičniji dio pravosuđa.

Odvjetnik ste od Marka Perkovića Thompsona. Kako gledate na hajku koja se protiv njega vodi svih ovih godina?

Da je Marko Perković Thompson kojim slučajem pjevač jugofilnih pjesama njegovi kritičari bi nas bombardirali divljenjem, opisivanjem njegove glazbe kao savršenim spojem Bijelog dugmeta i Iron Maidena, a njega svi pitali za mišljenje oko doslovno svega. Kako su njegovi kritičari uglavnom oni koji plaču za Titom, Jugoslavijom i crvenom zvijezdom, niti njihova kritika nije relevantna. Ljevica je uvijek kontra te umjesto da je afirmativna ona je po prirodi stvari negativna i degenerativna. Naravno da netko tko nema suvislog argumenta, svoj položaj poboljšava hajkom i lavežom.

Kako gledate na problematiku migracija. Nisu li, unatoč nekim domaćim već i pomalo zamornim temama, zapravo migracije glavno pitanje europske budućnosti, sigurnosti, identiteta?

Pitanje migracija, osobito ovu najnoviju pojavu masovnih useljavanja nasilnih afroazijskih vojno sposobnih muškaraca koji već u startu pokazuju da priznaju jedino silu i da nisu došli u Europu da bi radili i prilagodili se nego preuzeli teritorij i resurse, smatram najvažnijim pitanjima u budućnosti. Tolikim da će nam srpska agresija djelovati kao osrednji problem s kojim smo se koliko toliko lako obračunali. Ljevica ih podržava i potiče u tome, ali ne zato jer ih voli kao ljude nego u njima smatra prirodne saveznike u borbi protiv tradicionalne bijele kršćanske Europe, na koju iz nekimh razloga, ljevica pokazuje izrazitu fiksaciju. Vjerujem da su i oni svjesni da ih ti novopridošli migranti smatraju istima kao i njihove oponente, ali mržnja ljevice prema vlastitom okruženju i vlastitim korijenima je, nažalost, neizlječiva.

Kako gledate na iseljavanje ljudi iz Hrvatske?

Pričamo li oko iseljavanja, prije bih rekao da ljudi odlaze iz pravno i društveno nesređene sredine, a ne toliko zbog nedostatka posla. Posla ima, ali ono sa čim se ljudi susreću u sudaru s državom, gledajući državu kao cjelokupni sustav vlasti, je nešto stravično. Međutim i ta strava je posljedica nas samih, kao pojedinaca udruženih u državnu zajednicu. Mentalni sklop našega naroda je nažalost čudan i vrlo autodestruktivan.

Kako gledate na dolazeće predsjedničke izbore i na do sada istaknute kandidate?

Na ovim izborima osim standardne plejade likova od 2% imamo 3 ozbiljna kandidata. Zanimljivi, svih troje imaju poveznicu s Ministarstvom vanjskih poslova koje doživljavam kao glavni regrutni centar domaćih sluga i tražitelja gospodara kojima bi služili. Recimo da Škoro ipak ne pokazuje takve simptome, ali nakon svega što se ovoj zemlji i narodu izdogađalo, čovjek mora puhati i na hladno pa makar vrućina bila i samo teoretska.

Sprema li nam se velika koalicija?

Dolazak do točke političke neprepoznatljivosti između HDZ-a i SDP-a, pri čemu HDZ više sliči na SDP nego obrnuto, želja za vlašću i odgovornost prema vanjskim gospodarima u djelovanju škopljenja Hrvatske upućuje na mogućnost takve koalicije. Obzirom što je HDZ do sada uspijevao prodati svojim biračima, ne bi me čudilo da svom biračkom tijelu pojasne da je upravo velika koalicija najbolja brana protiv komunista i Jugoslavena.

Nedavno ste u Podcast Velebit govorili o škopljenju muškaraca u Europi i Hrvatskoj. O čemu se tu radi? Je li to posljedica ideologija kao što je genderizam?

Ideologije poput genderizma bi ostale na razini sitnog kretenluka i bizarnih cirkuskih pojava da iza tog „škopljenja“ ne stoje najveći centri moći, bilo politički ili novčarski. Vrijeme će pokazati zašto žele da ovaj kontinent, i ne samo ovaj napućuju nesposobnjakovići. Možda je sve to jedan veliki eksperiment tek da nositelji centara moći isprobaju svoje propagandne igračke i moć medija i društvenih tendencija. Uglavnom ne piše nam se dobro ako se ne počne u tom smislu nešto mijenjati.

Je li klijentelizam jedan od glavnih hrvatskih problema?

Klijentelizam ne vidim kao glavni problem nego još gore, kao posljedicu mentalnog sklopa naroda. Izreka kaže kakav narod takva vlast. Nije baš da ovdje žive vrijedni i pošteni ljudi kojima neki čudni grich ukrade državu i vlast. Vlasti se mijenjaju, ali klijentelistički problemi ostaju. MI imamo drugu tradiciju klijentelizma i to će biti jako teško izbaciti iz glava običnih ljudi jer se takvo ponašanje može uočiti od vrha pa do najnižih razina, a neki koji su najglasniji u kritici klijentelizma, na svojoj niskoj razini u praksi rade to isto.

Davor Dijanović/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari