Pratite nas

Razgovor

Jakov Sedlar: Samoubojstva branitelja tema su mog novog filma

Objavljeno

na

Redatelj završava dva nova dokumentarca, a danas je u SC-u premijera njegove “Bebe iz paketa” povodom 80 godina Anschlussa I u Hrvatskoj će, kada i u svijetu, u utorak biti obilježena 80. obljetnica Anschlussa, nacističkoga pripojenja Austrije Trećem Reichu.

Sanacijska uprava Studentskog centra u Zagrebu na čelu s Mirkom Bošnjakom odlučila ga je obilježiti u velikoj dvorani kina u Savskoj, u znamenitom SC-u, gdje su se nekada događale povijesne stvari.

Nakon predavanja hrvatskog povjesničara Marija Jareba na temu Anschlussa, s naglaskom na Hrvatsku, bit će i projekcija dokumentarnog filma Jakova Sedlara “Beba iz paketa” koja je realizirana u suradnji s Muzejom holokausta Yad Vashem iz Jeruzalema. Ulaz je slobodan.

– Radi se o vrlo potresnoj priči o tome kako su djevojčicu Dinu Buchler, nakon što su joj roditelji stradali u holokaustu, spasili Gjina i Tihomil Beritić, majka i sin, koje je 1994. izraelska država proglasila pravednicima među narodima – kaže Sedlar.

Priča o agentu Mossada

Nakon Zagreba, film će biti prikazan u Jeruzalemu, Tel Avivu, Haifi, New Yorku, Los Angelesu i Berlinu. Sedlar se posebno veseli što će gospođa Dina, koja od 1948. živi u Izraelu, zajedno s kćeri i sinom doći na svečanu premijeru.

– I oni i ja posebno smo uzbuđeni jer se radi o vrlo neobičnoj priči koja nikoga neće ostaviti hladnim – kaže.

Sedlar je, premda već dva tjedna službeno u mirovini, i dalje vrlo zaposlen redatelj jer završava još dva dokumentarna filma i počinje snimati igrani film. Dokumentarni film “Čovjek koji je uhitio Eichmanna” priča je o Rafi Eitanu, najpoznatijem agentu Mossada, koji je zapovijedao operacijom hvatanja i stavljanja lisica na ruke nacističkom zločincu Adolfu Eichmannu.

Prvi put on će govoriti o svojoj životnoj priči i mnogim detaljima iz te Mossadove akcije. Rafi Eitan ujedno je i jedan od posljednjih slavnih pionira stvaranja države Izrael. Osim što je stajao iza niza akcija izraelske tajne službe, bio je bliski suradnik svih izraelskih političara, od Bena Guriona do Benjamina Netanyahua.

O njemu govore bivši premijer Ehud Olmert, najpoznatiji izraelski odvjetnik Ron Kaspi i Yaakov Peri, bivši šef Shin Bet-ay izraelske sigurnosne agencije za unutarnje potrebe. Drugi Sedlarov film na kojem radi nosi naslov “Laž koja ne umire”, a priča je to o najantisemitskijoj knjizi dosad napisanoj, o “Protokolima sionskih mudraca”.

Na toj knjizi napajao se i još se napaja antisemitizam svih onih koji su željeli i još uvijek žele uništiti židovski narod. Ta je knjiga nadahnjivala i Hitlera dok je pisao “Mein Kampf”, ali, kaže Sedlar, o toj se knjizi, nažalost, još uvijek uči kao o istinitoj u gotovo svim arapskim zemljama.

Nakon Biblije to je, tvrde, druga najčešće tiskana knjiga uopće. O tome kako je nastala, tko ju je napisao i kakav je odjek imala i ima te što se može napraviti da se njezin utjecaj smanji, govore Ira Forman, veleposlanik za antisemitizam u administraciji Baracka Obame, Marshall Breager, koji je istu funkciju imao kod Ronalda Reagana, Sukhail Kahn, muslimanski lider u SAD-u, nekoliko židovskih rabina i katoličkih dostojanstvenika iz cijeloga svijeta.

Pretjerao s kritikama

– Posebno se veselim što smo daleko odmakli u pripremama na realizaciju prvoga igranoga filma na temu samoubojstva hrvatskih branitelja (radni naslov je “Duhovi”). To je uistinu bolna tema, o njoj se gotovo i ne govori, kao da je se stidimo. A možda bismo se i trebali stidjeti… – napominje Sedlar. Radi se o velikom projektu s 40-ak glumaca i nekoliko stotina statista.

Pomoć mu, kaže, nije došla od institucija, ali je dobio pomoć od niza poznatih, ali i anonimnih Hrvata. Na pitanje što je s državnim novcem, Sedlar kaže da “s HAVC-om kakav je bio u vrijeme Ive Lole Hribara nije bilo suradnje. Ona je bila samo za odabrane bez obzira na to je li te filmove gledalo 100 ili 2000 ljudi”. No, kaže, “nitko nije idealan, pa ni ja, jer sam u jednom slučaju pretjerao.

U više navrata putem medija iznio sam nekoliko krajnje difamatornih izjava o Hrvoju Turkoviću, optuživši ga da je kao član Upravnog odbora HAVC-a utjecao na dodjelu sredstava svojoj supruzi, redateljici Snježani Tribuson i njihovu sinu Goranu, koautoru vizualnog identiteta HAVC-a.

Izjave sam dao bez poznavanja procedure odlučivanja i dodjele programskih sredstava te bez provjere nadležnosti UO HAVC-a. Zato mi je žao da su zbog toga imali neugodnosti te što su njihovo javno djelovanje i moralnost pred javnošću bili dovedeni u pitanje”, ispričava se Sedlar. No, primjećuje da “prema ovome što se događa, ništa se u HAVC-u nije promijenilo…”.

Na premijeru filma “Beba iz paketa” doći će i Dina Buchler koja od 1948. živi u Izraelu.

Davor Ivanković / Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Stjepan Lozo: Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima – projekt ‘Homogena Srbija’ 1941.

Objavljeno

na

Objavio

Ako postoje ratnici svjetla – a postoje (to su naši hrvatski branitelji) onda postoje i povjesničari svjetla.

To su pak znanstvenici koji po cijenu velikih životnih odricanja ispod debelih naslaga laži koje su širene u vrijeme komunističke Jugoslavije traže i nalaze istinu o povijesti Hrvata.

Jedan od “povjesničara svjetla” je i povjesničar sa splitskom adresom Stjepan Lozo. Nakon dugih 15 godina rudarenja po arhivima objavio je knjigu “Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima – projekt ‘Homogena Srbija’ 1941.”

Tek je objavljena a već je podigla popriličnu prašinu jer razotkriva kako su Srbi manipulirali vlastitim zločinima i prebacivali ih na hrvatski narod. Stjepan Lozo gost je Moje Hrvatske.

Emisijom se obilježila i stogodišnjica “Prosinačkih žrtava” – nasilnog i krvavog gušenja protivnika jugounitarizma koji se zbio u Zagrebu 5. prosinca 1918. godine.

“Moju Hrvatsku” uređuje i vodi Nada Prkačin.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Marin Strmota: Baltičke zemlje imaju dobru demografsku politiku

Objavljeno

na

Objavio

U hrvatskom medijskom prostoru o demografiji se uglavnom govori s domoljubnim nabojem i emocijama. Mlade obitelji se iseljavaju, rađa se sve manje djece, nacija stari i izumire. Može li ijedna ekonomska politika biti uspješna, a BDP rasti, uz manjak ljudi na tržištu rada?

O posljedicama demografske politike za gospodarstvo, mirovinski sustav i proračun u HRT-ovoj emisiji Druga strana govorio je doc. dr. sc. Marin Strmota s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

“Vrlo je nizak natalitet u cijeloj Europi i to je problem, ali je opasno reći da je Hrvatska kao i sve druge zemlje. Samo devet zemalja EU bilježi pad nataliteta. Hrvatska ima problem zato što su sve sastavnice demografskih kretanja negativne”, naglašava Strmota i dodaje kako je 2,1 dijete po obitelji “totalna stopa fertiliteta koja je potrebna da bi se mama i tata zamijenili”. “To u demografiji nazivamo jednostavnom reprodukcijom. U Hrvatskoj je to 1,4 djeteta po obitelji”, istaknuo je.

Strmota zaključuje kako je demografija nacionalni i ekonomski problem. Veliki je problem u Hrvatskoj, kaže, i obujam fertilne dobi žena. “Uslijed negativnih trendova, izgubili smo biološki potencijal. Da smo prije 15 godina pričali o ovom problemu, danas ne bismo bili u ovoj situaciji”, govori Strmota.

“Baltičke zemlje imaju dobru demografsku politiku. Oni su napravili iskorak u usklađivanju poslovnog i privatnog života. Najveći udio skraćenog radnog vremena je u tim zemljama. Tu je najveća ravnopravnost spolova”, naglašava Strmota.

Smatra i da je kod nas sramotno nizak iznos doplatka za djecu i da se osnovica za doplatak nije mijenjala 20 godina. “Toliko o mjerama obiteljske politike. Mi iz godine u godinu imamo uštede u proračunu za doplatak na djecu, a neke druge zemlje ulažu u to”, naglasio je.

Kaže i kako je izašao iz politike zato što nije bilo tragova ozbiljne populacijske politike. “Rekao bih – primitivan pristup ovoj ozbiljnoj temi o kojoj ovise svi sustavi. Populacijska politika u Hrvatskoj ne postoji ni u jednoj varijanti”, komentirao je, poručivši: “Ulaganje u djecu je jedina investicija koja je isplativa na dugi rok”.

 

Marin Strmota: Migranti i demografija su povijesni izazov opstanka Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari