Pratite nas

Gluposti

Jakovina: Najgore što nam se s Bleiburgom može dogoditi je da se preseli u Hrvatsku

Objavljeno

na

U N1 Studiju uživo temu skupa u Bleiburgu komentirao je profesor i “povjesničar” Tvrtko Jakovina.

Na ploči koja stoji na Bleiburgu piše “U čast i slavu poginuloj hrvatskoj vojsci” – Gordan Jandroković odbio je odgovoriti koja je to hrvatska vojska?

“Vojska koja je spomenuta na tom mjestu je poražena ustaška vojska koju je do jedne točke predvodio Ante Pavelić, koji se onda preobukao u fratarsku odoru, u vrlo neobičnoj kombinaciji uspio doći do Vatikana i nekoliko godina živjeti u ckvenim zgradama pod nadzorom Vatikana, sve dok nije prebačen štakorskom linijom do Argentine. To su apsolutno potvrđeni podaci koje ne može nikakvo povjerenstvo niti vijeće za suočavanje s prošlošću pobiti. Kada bi bilo pitanje žrtve i kada bi žrtva bila zaista u fokusu – i onih koji se desetljećima okupljaju u Bleiburgu, i onih koji to danas sponzoriraju ili su pokrovitelji iz Hrvatske – onda je u posljednjih nekoliko dana bilo puno prilika gdje se moglo pokazati što se doista misli o žrtvi. Žrtva nije samo u Jasenovcu, na dan kada to gledaju i svjetske zajednice. Žrtava ubijenih bez suda bilo je jako puno tijekom četiri godine rata na našem prostoru, u jednom velikom sukobu koji je trajao šest godina samo u Europi, a duže u Aziji. Da je stvarno žrtva u pitanju, onda bi to oni koji su na vlasti činili na različitim mjestima u različito vrijeme i davali taj tip poruka. Konačno, imaju priliku to 22. lipnja učiniti u Brezovici – pa ćemo vidjeti da to neće učiniti u Brezovici. Kao što nisu učinili to ove godine za Dan pobjede. Poruka iz Austrije je samo zvučna, vidljiva pljuksa, ali ona dolazi iz drugih zemalja tog civilizacijskog kruga. Hrvatska se izolirala, nepotrebno. Za to su odgovorni oni koji mogu poslati gestu, koji mogu otići na mjesto stradanja u Glinu, u Bjelovar, na Sutjesku, na Dan pobjede, koji mogu otići u Dotrščinu, koji mogu reći – postoje žrtve, mi o žrtvama govorimo, režime mičemo od svega toga.”

Gordan Jandroković izjavio je i da se na Bleiburgu “otvorio put totalitarnom režimu koji je kasnije uslijedio”?

“Ovdje se otvorio završetak Drugog svjetskog rata na temelju kojeg je stvorena Hrvatska i granice Hrvatske i na temelju čega smo došli iz poraženog u pobjednički dio svijeta. Zapravo je dnevno-politički diskurs utemeljen na tome. Danas kada više nema manjina koje su bile problematične u devedesetima, to su postali politički protivnici, liberalni spektar prema lijevo. Oni se svi u 2019. interpretiraju kroz sukob kojega imamo. To opterećuje znanost i društvo. Mi danas imamo šefa Sabora koji je u Bleiburgu i Bleiburg je glavna priča. Priča je Stepinac. U isto vrijeme imamo Uljanik koji je neriješen, pitanje s Kinom koje je neriješeno, pitanje izbora – sve su to teme koje bi trebale više interesirati javnost, ali i naše nositelje vlasti. Možda bi više trebale interesirati i crkvu.”

Pitanje je i zašto Gordan Jandroković, ako je sve na Bleiburgu kako govori, tamo ne ode u subotu? Njegov odgovor je – zato što je to moja odluka – bez daljnjeg obrazloženja. I predsjednica tamo odlazi sama, a Milijan Brkić, potpredsjednik Sabora, drugi čovjek HDZ-a, kaže da tamo dolazi kao – privatna osoba?

“To je nemoguće. On je štićena osoba, dolazi sa svojim vozačem jer tako to mora biti – kad je tamo, on ne može biti privatna osoba.”

Dodao je i da može funkcionirati kao privatna osoba tek kada siđe s funkcije.

“Dok je na funkciji, on nije privatna osoba. Svaka njegova izjava je izjava koja se notira – notira se medijski i analizira se.”

“Znamo zašto predsjednica nije otišla neki drugi dan, nego na dan kapitulacije Njemačke i oslobođenja Zagreba, pred Dan Europe i Dan pobjede – to je svjesna poruka. Ako toga nisu svjesni u Uredu predsjednice, onda ih netko treba podučiti osnovama komuniciranja u političkom životu. Najgore što nam se s Bleiburgu može dogoditi je da tamo ostane skromna manifestacija koja neće zadovoljiti ono zbog čega se tamo okupljalo – i da se to preseli u Hrvatsku, gdje nitko neće moći reći – morate poštovati zakone.”

 

Bleiburg – Svjedočanstva – ‘Partizanski oficir udario me po glavi, a partizanka vikala: ‘Klerofašistu, majku ti”

 

 

Jandroković položio vijence kod Spomen-obilježja na Bleiburškom polju

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gluposti

‘Vještak’ odgovornost za zločine koje je počinila tzv. Armija RBiH prebacio na HVO

Objavljeno

na

Objavio

Vještak obrane Envera Buze, optuženog za zločin u prozorskom selu Uzdol, izjavio je da Samostalni prozorski bataljun tzv. Armije BiH (ABiH) nije mogao istražiti ni prikupiti informacije o ubojstvima hrvatskih civila.

Vještak vojne struke Dervo Harbinja kazao je da ovaj bataljun nije kontrolirao prostor. Naveo je da je nakon napada jedinica ABiH Brigada “Rama”, Hrvatskog vijeća obrane (HVO), uzvratila iz svih raspoloživih sredstava i odbila napad, vrativši kontrolu nad područjem Uzdola.

Dodao je da su očevidu osim istražnih organa, trebali prisustovati i međunarodne snage i časnik za vezu ABiH, što se nije dogodilo.

Harbinja je kazao da je Buza, iako nije bio nadležan, prikupio informacije o akciji na Uzdolu na osnovu izjava podčinjenih. Kako je istaknuo, to je bilo jedino moguće, jer ABiH nije kontrolirala prostor niti prisustvovala očevidu.

Pripadnici Samostalnog bataljuna Prozor su, prema optužnici, 14. rujna 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči na okrutan i svirep način ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti. Buzi je, kao zapovjedniku Samostalnog bataljuna, na teret stavljeno da je propustio poduzeti mjere da počinitelji budu kažnjeni.

Vještak je kazao da se dio od 156 ljudi Samostalnog prozorskog bataljuna, koji je vodio Buzin zamjenik, u akciji na Uzdol pretpočinio 317. brigadi. Rekao je da je ovom akcijom, koja je bila dio operacije “Neretva 93”, zapovijedao general Zićro Suljević.

“Buza je zapovijedao dijelom snaga u obrani. Bio je na isturenom zapovjednom mjestu. Bio je sa Zićrom, ali je statirao”, kazao je Harbinja.

Branitelj Ismet Mehić prezentirao je nekoliko dokumenta Treće bojne HVO-a od 14. rujna 1993. o napadu na Uzdol i uzvraćanju artiljerijskom vatrom, te o masakru. Vještak je ocijenio da očevid nije mogao biti obavljen za deset sati.

Tužiteljicu Sanju Jukić interesiralo je na osnovu kojih materijalnih dokaza je Harbinja izvodio zaključke. U vezi s navodima da u Uzdolu osiguranje vrše naoružani stariji ljudi i žene, vještak je kazao da su to obavještajni podaci i da “nije kasno” da taj izvještaj naknadno priloži.

Tužiteljica je rekla vještaku da nema dokaz ni za tvrdnju da je Buza odbio naređenje i da tadašnji načelnik Stožera Vrhovnog zapovjedništva Sefer Halilović nije imao povjerenja u njega. Vještak je kazao da o tome ima dovoljno dokumenata.

Suprotno tvrdnjama tužiteljice, Harbinja je rekao i da postoje dokumenti da je hrvatska vojska spavala u kućama civila u Uzdolu.

Prema njegovim riječima, civili su bili kolateralna šteta, jer ih je zapovjednik ostavio na borbenoj liniji.

Tužiteljica i vještak ostali su pri suprotnim tvrdnjama postoji li ili ne Buzin izvještaj s informacijama o Uzdolu.

Harbinja je potvrdio da je naveo da je ABiH bila jedina legitimna vojna sila, da je HVO izvršio agresiju, da je u Prozoru izvršen “fašistički metod etničkog čišćenja”, a da je “sve u Uzdolu medijska i psihološka propaganda”.

Na pitanje suca Minke Kreho je li ABiH u borbenoj zoni dozvoljavala dolazak oficira neprijateljske vojske, vještak je kazao da takvih slučajeva nije bilo u Goraždu, gdje je on bio, ali je spomenuo kasarnu “Maršal Tito”.

Suđenje će se nastaviti 18. lipnja, prenosi Birn./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gluposti

Potvrđena druga optužnica protiv Zdravka Mamića, ponovno mu određen istražni zatvor

Objavljeno

na

Objavio

Optužno vijeće osječkog Županijskog suda u utorak je nakon višesatnog ročišta, iz sedmog pokušaja, potvrdilo drugu Uskokovu optužnicu protiv bivšeg čelnika NK Dinama Zdravka Mamića i još šestorice okrivljenika koje tužiteljstvo tereti da su, u sklopu zločinačkog udruženja, ovaj klub oštetili za oko 200 milijuna kuna.

Optužno vijeće prihvatilo je prijedlog tužiteljstva da se Zdravku Mamiću odredi istražni zatvor, izjavio je nakon sjednice zamjenik ravnateljice Uskoka Sven Mišković te izrazio zadovoljstvo takvom odlukom.

Uskok: Očekujemo da ćemo Zdravka Mamića uskoro vidjeti u Hrvatskoj

Na upit novinara što će biti s izručenjem Zdravka Mamića Hrvatskoj Mišković je odgovorio kako će se tražiti njegovo izručenje iz BiH sukladno sporazumu koji je Hrvatska potpisala s tom zemljom. “Očekujemo da ćemo Zdravka Mamića uskoro vidjeti u Hrvatskoj”, poručio je Mišković.

Odvjetnica menadžera Nikky Arthura Vuksana, Ksenija Vržina, izjavila je kako su ukinute privremene mjere blokade imovine, koje su se odnosile na njezina branjenika te Maria Mamića, a koje smatra protuzakonitim.

Glasnogovornik Suda Miroslav Rožac izjavio je novinarima kako će se uskoro elektronskim putem odrediti raspravni sudac u ovome predmetu, a da bi u roku od dva mjeseca trebalo biti zakazano pripremno ročište.

Dodao je kako će se o izuzeću predsjednika Županijskog suda, što je danas tražila obrana, odlučivati naknadno, nakon što spis bude dostavljen predsjedniku Vrhovnog suda, koji je nadležan za takvu odluku. Pojasnio je kako će Vrhovni sud odlučivati i o žalbi na određivanje istražnog zatvora Zdravku Mamiću, za što je rok tri dana, dok na odluku o potvrđivanju optužnice žalba nije dopuštena.

Rožac: Ako Vrhovni sud potvrdi odluku istražnom zatvoru može može početi procedura izručenja

Ako Vrhovni sud potvrdi odluku o određivanju istražnog zatvora, može početi procedura izručenja, koja ide preko Ministarstva pravosuđa, s obzirom da je optuženik na području druge države, rekao je Rožac, dodavši da će nakon potvrđivanja takve odluke biti potrebno raspisati i tjeralicu.

Nije želio odgovoriti na pitanje kada bi se Zdravka Mamića moglo vidjeti u Hrvatskoj, ocjenivši kako je to hipotetsko pitanje te da to ovisi o primjeni Sporazuma o izručenju koji postoji između Hrvatske i BiH. “BiH bi ga mogla izručiti, ako se bude držala tog sporazuma”, dodao je Rožac.

Komentirajući nakon ročišta određivanje drugog istražnog zatvora Zdravku Mamiću odvjetnik Veljko Miljević ocijenio je kako se to “u povijesti ove države, od 1990. godine, još ni jednom nije dogodilo” jer od 1993. godine imamo jedinstven stav Vrhovnog suda, da nema procesnih pretpostavki za odlučivanje o drugom istražnom zatvoru protiv okrivljenika, dok je na snazi prva odluka o određivanju istražnog zatvora.

Od tada do danas imamo 20-tak odluka Vrhovnog suda, koje o tome govore, a Uskok je danas samo na tome inzistirao, iako sam ja očekivao da ćemo raspravljati o optužnici i našim prijedlozima, jer o istražnom zatvoru bi trebalo odlučivati izvanraspravno, a na optužno vijeće, pojasnio je Miljević.

Miljević: Još doživio da optužno vijeće nastavlja s radom i ne uručuje odluku

Istaknuo je da je o zahtjevima za izuzećem samo djelomično odlučeno, jer je zamjenica predsjednika Županijskog suda odbila prijedlog za izuzećem članova optužnog vijeća, a o zahtjevu za izuzećem predsjednika suda još nije odlučeno.

Nisam još doživio da optužno vijeće nastavlja s radom i ne uručuje odluku, jer su branitelji tražili da im se uruči to rješenje o odbijanju izuzeća. Tome nije udovoljeno, iako su rekli da im to treba za podnošenje žalbe koja je zakonom propisana, ustvrdio je Miljević.

Drugom optužnicom, uz Zdravka Mamića, obuhvaćeni su njegov sin Mario, brat Zoran, bivši “Dinamov” direktor Damir Vrbanović, poduzetnici Sandro Stipančić i Igor Krota te menadžer Nikky Artur Vuksan.

Optužnica Zdravka Mamića tereti da je, od prosinca 2004. do prosinca 2015. ostale okrivljenike organizirao u zločinačko udruženje te da su sklapanjem fiktivnih ugovora između “Dinama” i više stranih tvrtki te ispostavljanjem računa o plaćanju nepostojećih usluga za transfere igrača klub oštetili za više od 144 milijuna kuna. Uz navedeno, tvrdi se u optužnici, NK Dinamo je neosnovano obvezan za plaćanje dodatnog iznosa od još 7.35 milijuna eura, odnosno 55,8 milijuna kuna.

Mamić je u lipnju prošle godine nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora, zbog izvlačenja oko 116 milijuna kuna iz Dinama, a neposredno uoči izricanja te presude otišao je u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima, te danas živi u Međugorju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari