Pratite nas

Komentar

JALOVA ZEMLJA

Objavljeno

na

Poznati novozavjetni tekst o prepoznavanju istinskih proroka za razliku od lažnih vrlo je jasan: „Dakle, po plodovima ćete ih njihovim prepoznati.“ (Mt 7:20).

Pretpostavivši kako s riječima prepoznati i njihovim nema poteškoća preostaje riječ plod kao čini se najvažnija jer kazuje neku vrstu mjerila. Metafora koristi plodove biljke, tj. stabla ili voćke na kojoj su plodovi najistaknutiji. Mjerilo stabla kaže da je stablo svaka višegodišnja biljka koja ima korijen, deblo i krošnju i viša je od 3m i promjer debla minimalno 10cm (sve niže i uže je grm). Među stablima najizrazitije plodove imaju voćke. Taj je simbolizam vrlo star i rasprostranjen svjetskim religijama zbog godišnjeg i životnog ciklusa listopadnih stabala pa se riječ plodovi u odnosu na stabla i voćke čini konzistentnim tom često korištenom simbolizmu.

Zanimljivo je kako se ne kaže kako će ih se prepoznati po drugim dijelovima stabla ili voćke, tj. po primjerice korijenu, deblu ili krošnji što su sve snažne metafore i simboli u religijama svijeta, nego baš po plodovima. Komotno se moglo reći kako je bez zdravog korijena nemoguć zdrav plod ili bez čvrstog debla velika krošnja ili bez velike krošnji puno plodova. Nasuprot ostalim dijelovima stabla izdvojen je baš plod.

1859. škotski filozof Bain u svojoj je knjizi „Emocije i volja“ napisao kako je „vjerovanje ono temeljem čega je čovjek spreman djelovati“, a kasnije je to preko St. Johna dospjelo do Peircea, pa Jamesa i Deweya i novijih pragmatista poput Rortyja, Putnama i vratilo se u Europu do Rylea i Wittgensteina u kojoj je već postojao paralelan iako na navedeni nevezan niz stavova od Pascalove oklade do Nietzschea i ostalih. Mjerenje ljudskog znanja i djelovanja učincima zove se pragmatizam i ti učinci podosta su slični novozavjetnim plodovima. Plod je krajnji učinak cijelog stabla, od vidljive krošnje i debla do nevidljivog korijena.

Ako rečeno primijenimo na Vlade RH od ulaska u EU, dakle, uskoro na zadnji 5 godina, možemo mirne duše reći kako su plodovi pukljavi, malo ih je i nisu osobite kakvoće. Riječ njihovim u izrazu njihovim plodovima ovdje je poučna, jer upitno je koliko su hrvatski plodovi hrvatski, a koliko su nusprodukt primjerice članstva u EU s obzirom na sredstva u gospodarstvu općenito ili loše pozicije konkurenata i klimatskih prilika s obzirom na rast prihoda od turizma itd.

U ovakvoj situaciji pokuda je prva reakcija. Jedni kude riječima, drugi djelima. Najgora pokuda svih Vlada RH u navedenom razdoblju je pokuda iseljavanjem. To zasigurno boli. Nasuprot statistike koja kaže kako se mali udio iseljenih vraća sve manje smisla imaju stihovi Ane Bešenić „Samo sem bregima dragim obečal da vrnul se bum nazaj.“. S obzirom na izborne rezultate čini se kako je oprost druga reakcija, a možda i dominantna. Čak i usprkos porastu trećih strana poput MOST-a i Živog zida najveći broj saborskih mjesta i dalje dobivaju HDZ-SDP što svjedoči o perverznoj vrsti oprosta.

2017. u časopisu „Philosophical Review“ kolega poslovni etičar i filozof prava N. Cornell objavio je članak „Mogućnost preventivnog oprosta“ u kojem brani mogućnost preventivnog oprosta. U tom svjetlu svakako je preventivni oprost moguć u većini slučajeva procesa učenja, usvajanja, pokušavanja i promašivanja vještina napose kod djece, pa čak i korekcija, promjena i smjenjivanja navika i rutina kod odraslih i sl., ali čini se da vlade RH, stranka HDZ-SDP, kao i oni koji im daju svoje glasove na izborima već 28 godina ne potpadaju pod te slučajeve preventivnog oprosta.

Nasuprot preventivnom oprostu, a zbog opetovanja pogrešaka koje nikako da nalete na pokudu i završe na „Stablu jauka“, mogli bismo se predati čarima vragolastog promišljanja preventivne osude, jer koliko je u jalovoj i neplodnoj zemlji u kojoj su birokratizacija, korupcija, siva ekonomija, prekršaji i kaznena djela pravila, a ne iznimka smisla preostalo u pretpostavci nedužnosti, nedužnosti neplodnih?

izv. prof. dr. Kristijan Krkač 14/05/2018/A propos

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Željko Huljev o presudi Ercegu: Na tuđoj bi krvi ubirao poene

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Općinski sud u Splitu nepravomoćno je odbio kao neosnovanu tužbu Zorana Ercega, u javnosti poznatog aktivista iz Splita koji je tužio Željka Huljeva, nekadašnjeg novinara, tražeći 60 tisuća kuna zbog povrede časti.

Općinski sud u Splitu je odlučio: Zoran Erceg bio je u službi Ratka Mladića, nije izgledao kao slučajni gost, avanturist ili osoba koja odaje strahom.

SlobodnaDalmacija je uspjeli doći i do Huljeva koji je rekao kako ga raduje da pravna država funkcionira. – Naravno, zadovoljan sam presudom ne toliko zbog sebe koliko zbog očuvanja diginiteta Domovinskog rata. Hvala časnom sudu što je pravilno i profesionalno procijenio činjenične elemente u postupku koji bi trebao biti poučan za bilo koga tko se drzne ubirati bilo kakve osobne i ine poene na tuđoj krvarini – komentirao je Huljev, piše SlobodnaDalmacija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Mate Knezović: ‘Šeparovićeva prijetnja upućena narodu’

Objavljeno

na

Objavio

”Dobro zapamtite ovaj intervju. Sasvim je izvjesno da Miroslav Šeparović ne govori samo u svoje ime, nego i u ime struktura kojima je pripadao i pripada. Ovaj intervju je dokaz da su te strukture u ozbiljnom strahu. Baš zato trebamo ustrajati”, napisao je Mate Knezović na svom FB profilu

Mate Knezović, zagrebački odvjetnik i predsjednik Obiteljske stranke, na svom je Facebook profilu  prokomentirao intervju Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda, objavljen u subotu u Jutarnjem listu, piše Promise.hr

Šeparović je, podsjetimo, izjavio da bi, prema njegovu mišljenju, na čelu Povjerenstva za sukob interesa –  institucije koje u Hrvatskoj koliko toliko nezavisno preispituje hrvatske političare i dijeli im packe – trebao biti predsjednik Vrhovnog suda, dakle osoba koju pomno biraju isti ti političari.

Šeparović se usprotivio najavljenoj inicijativi predsjedničkog kandidata Miroslava Škore, koji je kazao da će zatražiti izmjene Ustava i povećanje ovlasti predsjednika države – kao jedine osobe koja se neposredno bira od strane hrvatskih građana.

”Načelno ću reći da je nezamislivo da bi u državi vladavine prava bilo moguće Ustav donijeti na referendumu. Možete li zamisliti situaciju u kojoj bi građani koji izlaze iz crkava, koji su obavili kupovinu na tržnicama, izašli u šetnju gradom, zaokruživali da ili ne i tako odlučili o usvajanju novog Ustava? To je nemoguće!”, kazao je Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, za Jutarnji list.

Šeparovićeve izjave njegov je kolega – pravnik i odvjetnik Mate Knezović – nazvao prijetnjom upućenom narodu.

”Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda RH, je danas objavio hrvatskom narodu da u RH postoji politika ograničenog suvereniteta naroda. Poučio je hrvatski narod da on nema izvornu vlast, nego neke druge silnice.

Iz današnjeg intervjua YUlistu potpuno je jasno zašto su odluke Ustavnog suda usmjerene protiv dosadašnjih narodnih inicijativa (3 referenduma).

Šeparović je također najavio da će Ustavni sud spriječiti svaki pokušaj hrvatskog naroda da se ozbiljnije promijeni politički sustav i raspodjela moći. Najavio je da će u slučaju pobjede Miroslava Škore onemogućiti najavljeni referendum o promjeni Ustava, ako bi te promjene dirale u postojeću raspodjelu moći. Također će se onemogućiti donošenje novog Ustava na referendumu.

Drugim riječima javno je najavljen rat narodu ako izabere drugačiji put.

Dobro zapamtite ovaj intervju. On je javno objavljena prijetnja hrvatskom narodu da i ne pokušava nešto promijeniti.

Sasvim je izvjesno da Šeparović ne govori samo u svoje ime, nego i u ime struktura kojima je pripadao i pripada.

Ovaj intervju je dokaz da su te strukture u ozbiljnom strahu. Baš zato trebamo ustrajati”, istaknuo je odvjetnik Mate Knezović na svom Facebook profilu.

Cijeli, opširni intervju Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske Jutarnjem listu, možete pročitati OVDJE.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari