Pratite nas

Komentar

Jan Ivanjek: Dugoročni cilj i dalje treba biti nabava 18 lovaca

Objavljeno

na

Kako je u tijeku novi natječaj za višenamjenski borbeni avion, dobar je trenutak da se nešto detaljnije osvrnem na sam broj aviona. U taktičko-tehničkoj studiji definirana je potreba za 12 VBA.

Struka je zapravo tražila 24, što je broj koji je zadnje bio aktivan prije 20-ak godina. Tada je, da bi se to zadržalo, dogovorena modernizacija 24 MiG-a na izraelski standard 21-2000.

No promjenom vlasti 2000., među brojnim štetočinskim potezima prema HV-u, od modernizacije se odustaje i ide na mnogo jeftinij remont samo 12 aviona u Rumunjskoj, a druga serija od 12, i to mlađih MiG-ova, nikada nije upućena na isti, te je jedna od dvije lovačke eskadrile ugašena.

Zbog financijskih, tehničkih i ljudskih ograničenja aktualna T-T studija se zadovoljila s 12 borbenih aviona, iako se nije odustalo od dugoročne želje za većim brojem aviona.

S 12 se omogućava gradnja novog sustava, obuka mladih pilota, kojih se s 12 aviona godišnje može obučiti samo par, održavanje dežurstva, redovne trenaže, te razvoj borbenih sposobnosti.

Ako procijenimo 70% ispravnosti, računica kaže da će 3-4 aviona uvijek biti na održavanju. Od preostalih 8-9, 3 su rezervirana za dežurni borbeni dvojac, DBD, što ostavlja 5-6 aviona za obuku i trenažu.

Dugoročni cilj i dalje treba biti 18 lovaca, što je uvjetovano ne samo rastom kapaciteta i sposobnosti, već i geografijom Hrvatske.

Da bi se pravodobno mogao presresti svaki cilj u hrvatskom zračnom prostoru, uključujući i na krajnjem jugu zemlje, oko našeg jadranskog bisera Dubrovnika, potrebna su 2 DBD-a. Jedan na Plesu, i jedan u Zemuniku. Dakle 6 ispravnih aviona moralo bi biti uvijek na dežurstvu, što je neostvarivo s ukupno 12 aviona, ali je itekako izvedivo s njih 18.

Zato ideje poput 6 ili manje novih aviona nemaju svrhu: odbijanjem DBD-a, ostala bi 2-3 aviona, što je nedovoljno i za trenažu. Spominjala se i mogućnost nabave modalitetom 8+4. S obzirom na dinamiku isporuke, gradnje sustava i infrastrukture, te tijek obuke osoblja, ova opcija mogla bi biti prihvatljiva.

Tako bi se počelo plaćati prvih 8, a nekoliko godina kasnije preostala 4, no njihova isporuka ne bi smjela biti sporija od dinamike kojom bi posljednja 4 aviona ionako bila isporučena.

U ovoj varijanti je presudno da se ugovorom obuhvati svih 12 aviona i spriječi bilo kakvo odustajanje od druge serije u slučaju promjene političke klime, kako se ne bi reprizirala grozna odluka od prije 20 godina. No ipak se treba težiti nabavi svih 12 odjednom.

I jedno semantičko pitanje za kraj. Zašto se govori borbeni avion, a ne zrakoplov? Svaka je letjelica zrakoplov, a avion je specifična vrsta zrakoplova. Svi avioni su zrakoplovi, ali nisu svi zrakoplovi avioni, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek

Večeras me možete gledati na prvom programu HTV-a u Temi dana, odmah poslije Dnevnika, na temu napetosti u Hormuškom tjesnacu.

 

Bugarska kupuje američke borbene zrakoplove F-16 Block 70

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Što je svrha globalne akcije – djeca slikaju dugu, promovirane na Nova TV?

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/Facebook

Nakon dirljive i “spontane” akcije poticanja dječice na identifikaciju s novim državnim junacima, koji su sasvim slučajno ministri, Nova TV je promovirala još jednu, ovaj put globalnu, hvalevrijednu aktivnost za dječicu u izolaciji.

Djeca diljem svijeta i Hrvatske u svojim domovima, uz oduševljene tate, mame, didove i bake slikaju dugu, a kamere inventivne Nova TV dijele tu dječju radost hrvatskom narodu. Nema što, hvalevrijedna akcija očito nekog globalnog zaljubljenika u Dinka Šimunovića. Kulturološka zamisao rijetko viđene inventivnosti, jedino valja otkriti kojem je globalnom vizionaru to palo na pamet, da ga ili da ju djeca odmah navale crtati. Naravno pred kamerama Nova TV, a tu je i zainteresirani RTL za takve ljepote.

Možda je eruptirala sinergijska veza Obuljen-Divjak s njihovim međunarodnim vezama, motivirana iskorakom odgojnih, kulturnih i obrazovnih metoda, samo ne znam jesu li se potrudili otisnuti dovoljan broj primjeraka antologijske knjige Dinka Šimunovića “Duga” i prevesti ju na sve važnije svjetske jezike.

Očita je namjera djecu potaknuti na ljepotu duginih boja, pogotovo na suvremenu simboliku duge u duhu relativizacije spolnosti, obitelji, prirode i Boga i poticanja svemoći ljudskog izbora i volje, koja nema zapreka. Izuzev naravno virusa, potresa i sličnih gluposti. I potaknuti najmlađe na čitanje, jel da?

Pitanje za čitatelje: što mislite, je li ova akcija osmišljena i promovirana da bi se u samoizolaciji djeci približio Dinko Šimunović i potaklo ih se na čitanje, ili se radi o približavanju djeci neke druge, specifične simbolike i modela identifikacije? Onako, baš svjetske akcije ljubavi, solidarnosti, snošljivosti i ljepote novoproizvedenog čovjeka nasuprot primitivca kojega će korona i ostali virusi istrijebiti. Ili mu razviti dugin imunitet, čitao ili ne Šimunovića.

Marko Ljubić/Facebook

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

‘Korona obveznice’ potenciraju stare sukobe

Objavljeno

na

Objavio

ECB

Za spašavanje krize zbog pandemije virusa države kao što su Španjolska i Italija i još neke predlažu da bi Europska zajednica izdala tzv. korona obveznice za koje bi jamčila Europska središnja banka. Obveznice bi imale potražnju, jer ECB stoji iza toga.

Nizozemska i Njemačka se protive tom prijedlogu, jer, kako kažu, neće opet spašavati rastrošne države koje su zadužene preko 100% svoga GDP i nemaju štedljivu proračunsku politiku. Njemačka se odrekla svoje marke samo radi toga da dobije zabranu financiranja javnog duga rastrošnih država juga Europe.

Od postanka EZ to je i temeljnu sukob među njima, a radi se o fikciji. Kada je 2008. nastupila kriza potaknuta slomom američkih CDO obveznica, tada je kancelarka Merkel uputila kritiku američkim bankarima da se u pogledu upravljanja financijama ugledaju na štedljive švabske kućanice, da bi joj nakon toga priopćili iz Ministarstva financija da su i njemačke bake pred bankrotom.

Visina kredita kojim je tada trebalo spašavati, Njemačke, Nizozemske, Francuske i banke Velike Britanije je bila 10000 dolara po glavi stanovnika, a ista ta visina kredita kojom je trebalo spašavati američke banke je bila 258 dolara po glavi stanovnika. To znači, da su europsko bankari bili 38,8 puta lakomisleniji ulaganjem u američke CDO obveznice nego američki bankari.

Tada su banke spašavane tako, da je Europska središnja banka između prosinca 2011. i veljače 2012. preuzele dug oko 1 bilijun eura i to posudila insolventnim bankama eurozone u zamjenu za bezvrijedni kolateral. Tada nije bilo prigovora na rastrošnu politiku koje danas upućuje Nizozemska i Njemačka iste one članice koje se bore protiv toga.

Ostale članice Europske zajednice kao što su članice iz srednje i istočne Europe ne bi smjele podleći toj fikciji kojom se manipulira od slučaja do slučaja. Ne treba zaboraviti da je i Hrvatske donedavno bila u proceduri prekomjernog deficita i bila blizu te kategorije rastrošnih država.

Zvonko Koprivčić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari