Pratite nas

Analiza

Jan Ivanjek: Hrvatska kupuje ukupni borbeni sustav sa svim njegovim sposobnostima

Objavljeno

na

Tijek novog postupka nabave višenamjenskih borbenih aviona za HRZ ponovno je postao aktualna tema. Više se spominje Mirage 2000 kao jedna od opcija, a mediji su se bavili ulogama i položajem ljudi uključenih u proces. Svakako da je međuresorno povjerenstvo podiglo nabavu iz strogih okvira MORH-a na širu državnu razinu, te na prvi pogled HV ima mali udio s 4 od 16 članova, no ipak je to i najveći broj članova iz bilo kojeg pojedinog resora.

U javnosti povremeno znaju isplivati teze o tome kako se uz sve izazove nabave zapravo ni ne zna što se želi. To s istinom dakako nema veze. Hrvatska točno zna što želi: potpuni paket višenamjenskog borbenog aviona s cjeloživotnom potporom i logistikom, ukupno njih 12, s cjelokupnim spektrom sposobnosti koje odabrana platforma nudi, i uz uvjete koje mora zadovoljavati.

Djelovanje u svim vremenskim uvjetima danju i noću, protiv svih vrsta zračnih, kopnenih i pomorskih ciljeva, kako na malim, vizualnim, tak i na velikim udaljenostima van vizualnog dometa, te izvršavanje brojnih drugih kinetičkih i nekinetičkih zadaća. Hrvatska ne kupuje avione za air policing, niti za prelete obljetnica. Hrvatska kupuje ukupni borbeni sustav sa svim njegovim sposobnostima, isključivo u izravnom dogovoru države s državom.

To što se ne kupuje odmah i cjelokupni paket oružja, od pametnih bombi, preko proturaradskih i protubrodskih raketa, do BVR raketa poput AMRAAM-a, a da se ne spominje sve ostalo, ne znači apsolutno ništa u smislu ciljanih sposobnosti. Sustav borbenog aviona, kada stigne, tražiti će godine, 5, 6, pa i više, da se dosegnu pune sposobnosti upotrebe svog oružja. A za to vrijeme kupljenom bi oružju, osuđenom na godine skladišta, isticali resursi.

Potrebe HRZ-a jasno su definirane, najneposrednije u taktičko-tehničkoj studiji koja traži pune sposobnosti višenamjenskog borbenog aviona, njih 12, što je prihvaćeni minimum ispod kojeg se ne može i neće ići, a struka je zapravo tražila 24 aviona.

Dakako da to nije jedini dokument koji je vodio definiranje potreba, no postoji razlog zašto su takve stvari klasificirane. To što svatko na ulici nema uvid u ključne strateške dokumente obrane ne znači da oni ne postoje, iako su razne predrasude razumljive u svjetlu preko 15 godina namjerne devastacije HV-a, koja se tek počela ispravljati.

Nažalost, prostora za brigu ima. Želja da se avioni nabave do kraja iduće godine priziva neugodna sjećanja na beskrajne mantre o riješavanju nagodinu, a HRZ vremena više nema.

Ipak je to jasno svim sudionicima procesa, kako iz struke, tako i iz politike, koji su svjesni posljedica propasti nabave i efektivnog gašenja lovačke komponente pred same parlamentarne izbore. Čak i ako sve gledamo krajnje cinično, kroz prizmu interesa, može nas utješiti da je politici od velike predizborne važnosti da se avioni uspješno nabave, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek

 

Jan Ivanjek: Hrvatska vojska se sada razvija sustavno, od temelja

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

HRejting: Da su izbori danas Grabar-Kitarović bi osvojila mandat u drugom krugu

Objavljeno

na

Objavio

Dnevnik HTV-a ekskluzivno donosi rezultate koje bi u drugom krugu izbora ostvarili potencijalni predsjednički kandidati koji, prema sadašnjim pokazateljima, imaju izgleda ući u završnicu.

Riječ je o najvećem istraživanju raspoloženja hrvatskog biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika, pa je statistička pogreška samo +/- 2,62%, a razina pouzdanosti 95%.

● Nakon rezultata prvog kruga, donosimo što bi donijela završnica, odnosno drugi krug predsjedničkih izbora.

U drugom krugu analizirana su tri duela, u skladu, naravno, s onime što je istraživanje pokazalo za prvi krug. Kao što smo objavili sinoć, očekivano najveću potporu birača dobiva samo troje potencijalnih kandidata i zasad samo oni imaju izglede za drugi krug.

1) Sraz Zoran Milanović – Kolinda Grabar-Kitarović

Da je danas drugi krug predsjedničkih izbora, u srazu sa Zoranom Milanovićem aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović osvojila bi drugi uzastopni mandat. Grabar-Kitarović dobila bi 52,3% glasova, Milanović 43,2%, a neodlučnih birača u ovom duelu nema mnogo – 4,5%.

● Pogledajte kako bi glasovali birači pojedinih stranaka, izdvojili smo ih pet

Kod HDZ-a i SDP-a stvari su jasne, čvrsta biračka tijela s više od 90% potpore svojim kandidatima, iako treba zamijetiti da bi 6,5% SDP-ovih birača svoje povjerenje ipak radije dalo Kolindi Grabar-Kitarović.

Birači Mislava Kolakušića u drugom bi krugu s 50% glasova poduprli Zorana Milanovića, a s 39,7% Grabar-Kitarović. Kod birača Mosta očekivana raspodjela, većina glasova otišla bi aktualnoj predsjednici, koja bi dobila i 50% glasova birača HSS-a, dok bi kandidatu ljevice pripalo 43,8%.

2) Kada bi u drugi krug ušli aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Miroslav Škoro, što bi se dogodilo

Ponovno bi pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović, no njezina prednost u ovom bi dvoboju bila manja nego u odnosu na Zorana Milanovića. Kad bi u završnicu predsjedničke utrke ušli Kolinda Grabar-Kitarović i Miroslav Škoro, kandidatkinja HDZ-a slavila bi s 49,2% glasova. Miroslav Škoro dobio bi 41,6%. Neodlučnih birača ovdje je malo više nego u prethodnom ogledu – 9,2%.

U srazu ovo dvoje kandidata posebno je zanimljivo pogledati kako bi se opredijelili birači HDZ-a. Grabar-Kitarović ima potporu njih 73,8%, međutim 23,9% ipak smatra da bi bolji predsjednik bio Škoro. Također je zanimljiv podatak da bi SDP-ovi birači, ako već nema njihova kandidata u drugom krugu, na Pantovčaku radije vidjeli Miroslava Škoru nego Kolindu Grabar-Kitarović – 49,3% SDP-ovih birača glasovalo bi za Škoru, a 41,3% za Grabar-Kitarović.

Birači Mislava Kolakušića s 58% priklonili bi se Škori, 24% bi ih glasovalo za Grabar-Kitarović, dosta ih je neodlučnih, čak 18%. Most je za Škoru 61,1%, HSS favorizira Kolindu Grabar-Kitarović s 54,8% glasova, u odnosu na 22,6% koliko bi dali Škori. I tu je udio neodlučnih znatan – 22,6%.

U duelu Kolinde Grabar Kitarović i Miroslava Škore izdvojili smo još jedan podatak, koji je različit od ovih preferencija koje smo sad vidjeli. Birači Zorana Milanovića iz prvog kruga u drugom bi krugu ipak više glasova udijelili Kolindi Grabar-Kitarović – 46,2%, Škoro bi dobio 41,5% njihovih glasova. Birači Kolinde Grabar-Kitarović čvrsto bi ostali i u drugom krugu uz nju, imala bi samo 2,2% prebjega u konkurentski tabor.

3) A što ako se u drugom krugu nađu Miroslav Škoro i Zoran Milanović?

U tom slučaju predsjednik Hrvatske postao bi Miroslav Škoro. Rezultati ogleda izgledali bi ovako: Miroslav Škoro 49,4%, Zoran Milanović 45,4%. Neodlučnih je malo – 5,2%.

HDZ, SDP, slika naravno jasna iako 13,6% HDZ-ovih birača smatra da bi Milanović bio bolji predsjednik od Škore, odnosno 5,5% birača SDP-a glas bi dalo kandidatu s desnog spektra.

Birači Mislava Kolakušića poduprli bi Miroslava Škoru s 63,5%, a Zorana Milanovića s 26,9%. Most bi s više od 80% glasova bio za Škoru, HSS podijeljen, 45,2% za Škoru, 41,9% za Milanovića, neodlučnih 12,9%.

Dakle, da ponovimo gradivo – kada bi Kolinda Grabar-Kitarović prošla u drugi krug predsjedničkih izbora, da su izbori danas, osvojila bi još jedan mandat, bez obzira na to je li joj protukandidat Zoran Milanović ili Miroslav Škoro. Zoran Milanović ne prolazi ni u jednoj kombinaciji jer se ne bi uspio izboriti ni protiv Miroslava Škore, koji bi u tom slučaju postao nasljednik aktualne predsjednice.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Jan Ivanjek: Ojačana nazočnost HV-a na jugu je nužna

Objavljeno

na

Objavio

Jučer je svečano obilježena 28. godišnjica Hrvatske ratne mornarice, ovaj puta u našem Dubrovniku, gdje se nalazi biser hrvatskog Jadrana. Njene sposobnosti se nakon dugih godina zanemarivanja polako oživljavaju i jačaju.

Flota se remontira i izgrađuje, a znatno je povećan angažman i u mirovnim misijama pa su u proteklih godinu dana po prvi puta u međunarodnu operaciju Sea Guardian u Sredozemlju upućene i raketne topovnjače. Po povratku s te zadaće u luku Gruž je prije nekoliko dana i uplovila raketna topovnjača 42 Dubrovnik, klase Helsinki.

Po prvi puta, provodi i remont pramčanih topova od 57mm koji čine osnovno topničko naoružanje raketnih topovnjača, a provest će se i veliki remont dvije topovnjače klase Kralj.

Krenuti će se u izgradnju drugog obalnog ophodnog broda klase Omiš, dok je prototip, OOB-31 Omiš, koji je također uveličao svečanost u Dubrovniku, zadovoljio sva očekivanja.

Mornarica od prošle godine raspolaže i s borbenom kopnenom komponentom, Satnijom mornaričkog desantnog pješaštva, koja će nastaviti razvoj i jačanje sposobnosti, a baziranost u Pločama, na jugu Domovine, osigurava mir i stabilnost naše zemlje i na tom trusnom području, kao i zaštitu samog juga te Dubrovniku.

Ojačana nazočnost Hrvatske vojske na jugu je nužna s obzirom na često neprijateljsku retoriku koja dolazi iz susjednih zemalja. Izuzetno je važan i Studij vojnog pomorstva koji je uveden prošle jeseni, jer bez specifičnog obrazovanja i obuke nije moguće stvarati kvalitetan i sposoban časnički kadar kakav treba našoj mornarici.

U budućnosti je pak nužno nastaviti gradnju obalnih ophodnih brodova, započeti odabir buduće protubrodskog raketnog sustava koji će zamijeniti RBS-15, te dobro razmotriti potrebu za većim plovilima, raketnim korvetama i izvanobalnim ophodnim brodovima kakvi su daleko pogodniji za međunarodne misije od raketnih topovnjača.

Nužna je i obnova protupodmorničkih sposobnosti, prvenstveno razvojem podmorske senzorske mreže i protupodmorničkim helikopterima. No sve navedeno traži mnogo vremena i još više novca, te nije realno očekivati da se u takve projekte krene u neposrednoj budućnosti.

Nekima se čak i koraci koji su već poduzeti čine malenima, no obnova cjelokupne mornarice iz stanja zanemarivanja dugotrajan je i spor proces koji ne daje rezultate odmah i sada.

Važno je da je pokazana nedvosmislena volja za razvojem Hrvatske ratne mornarice i da će njena budućnost biti svijetla, a naš Jadran i njegovo podmorje, od Istre do Dubrovnika, siguran. Svim hrvatskim mornarima čestitam njihov rođendan, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari