Pratite nas

Analiza

Jan Ivanjek: Hrvatska kupuje ukupni borbeni sustav sa svim njegovim sposobnostima

Objavljeno

na

Tijek novog postupka nabave višenamjenskih borbenih aviona za HRZ ponovno je postao aktualna tema. Više se spominje Mirage 2000 kao jedna od opcija, a mediji su se bavili ulogama i položajem ljudi uključenih u proces. Svakako da je međuresorno povjerenstvo podiglo nabavu iz strogih okvira MORH-a na širu državnu razinu, te na prvi pogled HV ima mali udio s 4 od 16 članova, no ipak je to i najveći broj članova iz bilo kojeg pojedinog resora.

U javnosti povremeno znaju isplivati teze o tome kako se uz sve izazove nabave zapravo ni ne zna što se želi. To s istinom dakako nema veze. Hrvatska točno zna što želi: potpuni paket višenamjenskog borbenog aviona s cjeloživotnom potporom i logistikom, ukupno njih 12, s cjelokupnim spektrom sposobnosti koje odabrana platforma nudi, i uz uvjete koje mora zadovoljavati.

Djelovanje u svim vremenskim uvjetima danju i noću, protiv svih vrsta zračnih, kopnenih i pomorskih ciljeva, kako na malim, vizualnim, tak i na velikim udaljenostima van vizualnog dometa, te izvršavanje brojnih drugih kinetičkih i nekinetičkih zadaća. Hrvatska ne kupuje avione za air policing, niti za prelete obljetnica. Hrvatska kupuje ukupni borbeni sustav sa svim njegovim sposobnostima, isključivo u izravnom dogovoru države s državom.

To što se ne kupuje odmah i cjelokupni paket oružja, od pametnih bombi, preko proturaradskih i protubrodskih raketa, do BVR raketa poput AMRAAM-a, a da se ne spominje sve ostalo, ne znači apsolutno ništa u smislu ciljanih sposobnosti. Sustav borbenog aviona, kada stigne, tražiti će godine, 5, 6, pa i više, da se dosegnu pune sposobnosti upotrebe svog oružja. A za to vrijeme kupljenom bi oružju, osuđenom na godine skladišta, isticali resursi.

Potrebe HRZ-a jasno su definirane, najneposrednije u taktičko-tehničkoj studiji koja traži pune sposobnosti višenamjenskog borbenog aviona, njih 12, što je prihvaćeni minimum ispod kojeg se ne može i neće ići, a struka je zapravo tražila 24 aviona.

Dakako da to nije jedini dokument koji je vodio definiranje potreba, no postoji razlog zašto su takve stvari klasificirane. To što svatko na ulici nema uvid u ključne strateške dokumente obrane ne znači da oni ne postoje, iako su razne predrasude razumljive u svjetlu preko 15 godina namjerne devastacije HV-a, koja se tek počela ispravljati.

Nažalost, prostora za brigu ima. Želja da se avioni nabave do kraja iduće godine priziva neugodna sjećanja na beskrajne mantre o riješavanju nagodinu, a HRZ vremena više nema.

Ipak je to jasno svim sudionicima procesa, kako iz struke, tako i iz politike, koji su svjesni posljedica propasti nabave i efektivnog gašenja lovačke komponente pred same parlamentarne izbore. Čak i ako sve gledamo krajnje cinično, kroz prizmu interesa, može nas utješiti da je politici od velike predizborne važnosti da se avioni uspješno nabave, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek

 

Jan Ivanjek: Hrvatska vojska se sada razvija sustavno, od temelja

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Ivanjek: Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu

Objavljeno

na

Objavio

Je li Hrvatski proračun rupa bez dna? Na kraju godine Vlada je pristala izdvojiti dodatni novac za povećanje plaća prosvjetarima a morali smo očito odgovoriti i na ultimatum SAD-a i povećati izdvajanje za HV. Ulaganje za vojsku povećat ćemo za 40 posto. Točnije 2 posto BDP-a a to je dio akcijskog plana kojeg moramo predstaviti NATO-u. Koliko je to novca i za što će se utrošiti objasnio je u Studiju 4 vojni analitičar Jan Ivanjek.

Hrvatska tijekom pet godina poveća izdvajanje za obranu u iznosu od dva posto BDP-a, što je gotovo 9 i pol milijardi kuna godišnje, odnosno povećanje od 40 posto. Za to je već pripremljen i akcijski plan.

– Povećanje će omogućiti Hrvatskoj da pojača modernizaciju HV-a. Nabavit će se borbeni avioni, imamo potrebu za zamjenu borbenih vozila pješaštva, dolaze helikopteri Black Hawk, s vremenom će se zamijeniti cjelokupna flota starijih Mi8 varijanti, imamo projekte gradnje obalnih brodova – izjavio je Ivanjek.

Objasnio je da trenutno trošimo enormno za vojne mirovine i plaće, a zapravo najmanje novca ide u modernizaciju.

– Većina novaca je išlo na personalne troškove, zbog toga je cijeli ovaj postotak sredstava za modernizaciju koji je jako bitna stavka, sveden na vrlo mali postotak – ispod 7 posto. Kada 2024. dosegne tih 2 posto planiranih državnog proračuna, onda bi rezultat trebao biti da udio modernizacije bude nekih 20 posto. S tim se može, naravno daleko više – smatra.

Situacija nakon rata je takva, kaže, da otkad vojska više nije bila neophodna za sam opstanak države, promatrala se je kao neželjeno dijete državnog proračuna i kad god se nešto moglo odgoditi tipa investicije ili povećavanje državnog proračuna, to se je odgađalo. Rezultat sada je taj da moramo sve popravljati jer nas se je pritisnulo izvana.

– Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu. Imati programe i ideje izaći iz NATO-a, rezati vojni proračun je suludo – poručio je.

 

Odbor za obranu dao pozitivno mišljenje opremanju HV-a helikopterima Black Hawk

 

 

Prva Patria s izraelskim topom

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Crobarometar: Predsjednica i dalje favorit, Kolakušiću raste potpora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidati ušli su u završnicu. Dijeli nas manje od 31 dan do izbora, a sljedeći tjedan znat ćemo i formalno tko ulazi u utrku. Redovito mjesečno istraživanje koje objavljuje Dnevnik Nove TV pokazuje pad potpore svim kandidatima osim jednom.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i dalje vodi, ali u posljednjih 30 dana počela joj se topiti potpora i sada je na 32,4 posto. Puno više glasova izgubio je Zoran Milanović, koji trenutačno može računati na 21,9 posto potpore ispitanika. Potporu je blago izgubio i Miroslav Škoro, sada može računati na 17,3 posto. Jedini koji može biti zadovoljan u posljednjih mjesec dana je Mislav Kolakušić s potporom od 7,4 posto, ali ona raste.

Od ostalih kandidata tu je Dalija Orešković s potporom od 3,1 posto. Ivan Pernar ima potporu od 3 posto, Ava Karabatić 2,1 posto, a Dejan Kovač, kao i mjesec dana prije, može računati na 1,6 posto. Ostali kandidati zajedno osvajaju 3,3 posto, a neodlučnih je 7,9 posto.

Tko su birači vodećih kandidata

Predsjednica može računati na veću potporu birača starijih od 60 godina i tu bi dobila 42 posto. Više birača ima s osnovnom školom ili 42 posto. Već tradicionalno, kao i njezina stranka, predsjednica veću potporu ima u Dalmaciji i Slavoniji.

Milanović također može računati na veću potporu kod birača iznad 60 godina ili 26 posto. Kod birača sa srednjom školom 24 posto, a veću potporu ima u Zagrebu i okolici, gdje ima 28 posto. Veću potporu ima i među biračima u Istri i Primorju 38 posto.

Miroslav Škoro više birača ima među onima do 30 godina i tu bi dobio 27 posto, kao i među biračima s osnovnom školom gdje može računati na 26 posto, a veću potporu ima u Slavoniji gdje dobiva 30 posto.

Mislav Kolakušić više birača ima među građanima od 31 do 44 godine, njih 11 posto, malo veću potporu ima među visokoobrazovanima te u Zagrebu.

Predsjednica pobjeđuje u drugom krugu protiv Milanovića

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. Predsjednica u srazu sa Zoranom Milanovićem osvaja 53,2 posto, a Zoran Milanović može računati na 33,3 posto potpore. 8,7 posto birača neće izaći na birališta, a njih 4,8 posto ne zna.

U mjesec dana predsjednici je u tom srazu porastao rejting, Milanoviću pao. Predsjednica pobjeđuje Milanovića među biračima svih stranaka osim SDP-a, a birači Mislava Kolakušića su se podijelili, jedna trećina će biti za Kolindu Grabar-Kitarović, jedna za Zorana Milanovića, a jedna trećina neće izaći na birališta.

Neizvjestan sraz sa Škorom

Predsjedničin sraz s Miroslavom Škorom malo je neizvjesniji. Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 44,6 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 37,9 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,4 posto ispitanika, a njih 6,1 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, njih 88 posto. Miroslav Škoro pak dobiva 47 posto birača SDP-a, ali i 47 posto birača Mislava Kolakušića glas bi dalo Miroslavu Škori.

Škoro bi pobijedio Milanovića

Miroslav Škoro postao bi predsjednik samo ako bi u drugom krugu protukandidat bio Zoran Milanović. Škoro u tom slučaju dobiva 47,7 posto, a Zoran Milanović 35,3 posto. Na birališta ne bi izašlo 11,3 posto ispitanika, a ne zna 5,7 posto. Škoro dobiva 68 posto birača HDZ-a, Milanović pak 87 posto birača SDP-a. 46 posto birača Mislava Kolakušića glas daje Miroslavu Škori.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari