Pratite nas

Pregled

Jan Ivanjek: Ispali smo kolateralna žrtva odnosa Izraela i SAD-a (VIDEO)

Objavljeno

na

Radi se o procesu, postupku koji je u daleko većim državama koje imaju kontinuitet u nabavi borbenih aviona vrlo težak, složen i razvlači se godinama

Danas u Zagreb stiže izraelsko izaslanstvo koje će napokon objasniti Hrvatskoj što je s kupnjom njihovih polovnih borbenih zrakoplova F-16 Barak zbog američkog veta.

Uoči današnjeg ključnog sastanka, u Studiju 4 HRT-a govorili su Ivica Ivandić, član stručnog tima za nabavu višenamjenskog borbenog zrakoplova, Jan Ivanjek, vojni analitičar, i Josip Štimac, vojni pilot.

– Na današnjem sastanku očekujemo saznati gdje je došlo do prekida u komunikaciji i zašto se proces nije mogao realizirati do kraja. Od Izraelaca kao partnera očekujemo i prijedlog rješenja, trebali bi reći jesu li u mogućnosti isporučiti neku drugu inačicu aviona ili ne – izjavio je Ivica Ivandić, član stručnog tima za nabavu višenamjenskog borbenog zrakoplova.

Vojni analitičar Jan Ivanjek smatra da je hrvatska strana kolateralna žrtva odnosa Izraela i SAD-a koji su na području obrambene suradnje vrlo intenzivni.

– Zašto su upravo preko ove situacije odlučili razrješavati svoje nesuglasice, nije jasno, možda je stvar lošeg tajminga ili splet međunarodnih okolnosti, šira slika se posložila na način koji nije povoljan za nas – smatra Ivanjek.

Vojni pilot Josip Štimac uvjerava da je stručna ekipa odradila sve u detalje, ponude su bili na stolu, sve je bilo transparentno, zapreke nije bilo, bilo je tripartitnih razgovora i da su Amerikanci htjeli zaustaviti sve, imali su i prije tu mogućnost.

– Meni je indikativno što naša stručna ekipa nije imala “non paper” ili nešto što bi upućivalo na to da se dogovor neće realizirati. Bili bi ludi da su to radili, a nitko nije lud, svi su oni normalni – kaže Štimac.

I Ivica Ivandić je uvjeren da je problem nastao na relaciji SAD – Izrael jer, kako objašnjava, izraelska strana nam nije mogla ponuditi avion Barak bez američkog predodobrenja za to.

– U tom predodobrenju se daje i popis konfiguracija u kojima se trebaju nalaziti ti avioni. Za sve to postoji dokumentacija. A problematičan je bio TPT koji je odobrio američki Kongres i koji je nadopunjen s još jednim dokumentom gdje se daju restrikcije na ponuđeni avion – objašnjava Ivandić.

– SAD je imao neke manje primjedbe i to se odnosilo na sve, od oružja koje bi se poslije nabavljalo do taktika za koje bi se obučavali hrvatski piloti. I sve se rješavalo u hodu. Zašto je u jednom trenutku došlo do toga da je sama oprema postala problem, to je opet stvar odnosa SAD-a i Izraela – slaže se i Ivanjek.

Vojni pilot Josip Štimac smatra da cijela situacija i nije toliko dramatična jer nismo mi prvi koji smo prekinuli proces i da se takve stvari jednostavno događaju.
– Nikakve štete nema, možda dobijemo i bolje avione – kaže te naglašava da svaka ponuda ima svoje prednosti i nedostatke.

– Do sada nismo imali takva iskustva u pregovorima, svi ministri i vlade do sada su odgađali takve pregovore jer to je jako odgovoran i stresan proces – kaže Štimac.

S njim se slaže i Ivanjek. Još jednom naglašava da hrvatska strana nije učinila ništa krivo u pregovorima, da je sve odrađeno vrlo profesionalno, stručno i brzo.

– Radi se o procesu, postupku koji je u daleko većim državama koje imaju kontinuitet u nabavi borbenih aviona vrlo težak, složen i razvlači se godinama.

 

Jan Ivanjek: Postoji samo jedna opcija prije novog natječaja

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska se uključuje u istragu havarije Bourbon Rhodea

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će zadužiti predstavnika Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) da se uključi u sigurnosnu istragu oko potonuća broda “Bourbon Rhode”, potvrđeno je Novom listu jučer iz Ministarstva na upit o tome hoće li se Republika Hrvatska aktivno uključiti u istraživanje okolnosti potonuća broda u kojemu su četvorica članova posade izgubila život, trojica su spašena, dok se za sedmoricom, među kojima je i zapovjednik Dino Miškić, još uvijek traga.

Aktivna potraga za nestalim pomorcima prekinuta je prije tri dana, ali pojačano promatranje područja na kojemu se za njima tragalo, na središnjem Atlantiku, bit će nastavljeno još neko vrijeme putem satelita i brodova u prolazu.

S obzirom na niz nedoumica i otvorenih pitanja oko ove tragične havarije, koje bi trebala rasvijetliti istraga, Ministarstvu je Novi list uputio upit hoće li Hrvatska tražiti uključivanje svojih predstavnika u tijela i tijek istrage, na što ima pravo jer je jedan od nestalih članova posade hrvatski državljanin.

Fatalni prodor vode

Stručnjaci u pomorstvu, kao i stručnjaci za sigurnost u pomorstvu s kojima su novinari razgovarali kažu kako je to vrlo važno, zbog realne mogućnosti da se okolnosti nesreće pokušaju zataškati.

S obzirom da je riječ o brodu francuske kompanije, istragu vode frnacuske vlasti na Martiniqueu, a nitko od stradalih ili nestalih nije francuski državljanin pa nema pritiska tamošnje javnosti i medija da se istraže sve okolnosti nesreće. Ministarstvo smo upitali i jesu li u kontaktu s francuskim istražnim tijelima, kao i s istražnim tijelima Luksemburga, države pod čijom zastavom je brod plovio, a koja je također dužna provesti istragu.

– Ministarstvo nije zaprimilo informacije od francuskih vlasti vezano za tijek istrage budući da još uvijek traje potraga za nestalim pomorcima, kratko je odgovoreno iz Ministarstva.

Potraga je, podsjetimo, prvi put bila prekinuta svega tjedan dana nakon havarije, da bi ponovno bila nastavljena, nažalost, bez rezultata, nakon čega su francuske vlasti odlučile prekinuti aktivnu potragu za nestalima.

Upravo činjenica da niti jedna od preostale tri splavi za spašavanje s potonulog broda nije pronađena, a nisu detektirani ni signali EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje), kao ni SART-a (radarskog transpondera), zajedno sa svjedočenjima preživjelih o lošem stanju broda, izazvale su, kako piše Novi list, velike polemike u hrvatskoj stručnoj pomorskoj javnosti, ali i jasno govore o potrebi temeljite istrage svih okolnosti nesreće. Od utvrđivanja stanja broda, kao i odgovornosti za eventualne propuste u održavanju, do postupaka zapovjednika i kompanije, kao i procjene stanja broda od strane certifikacijske kuće koja je pregledala brod.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari