Pratite nas

Geopolitika

Jan Ivanjek: Nije nezamislivo da Turska potpuno zamrzne članstvo u NATO-u

Objavljeno

na

Turskoj je danas isporučena prva bitnica ruskog PZO raketnog sustava S-400, isporuka je izvršena transportni avionima An-124 u zrakoplovnoj bazi Murted nedaleko Ankare, a na snimkama turskih medija vidljivi su TEL-ovi 5P85TE3 i kamioni BAZ-6909, no bez samih kontejnera s raketama.

Zbog sigurnosnih razloga i nedovršene obuke posada, rakete će biti isporučene brodom za 2 mjeseca. Vjerojatno je da će sada eskalirati raskol između Turske i SAD-a, kao i NATO-a, u kojem je Turska posljednjih godina glavni remetilački faktor, te sabotira i donošenje najjednostavnijih odluka Saveza.

Gotovo je izvjesno da od isporuke F-35 Turskoj više nema ništa, a isključivanje turskih tvrtki iz logističkog i proizvodnog lanca F-35 koštati će barem 200 milijuna dolara.

Turskoj bi moglo biti otežan ili obustavljeni helikopterski programi, poput CH-47F i dalnje proizvodnje UH-60, a zrakoplovstvo navodno već prikuplja što veće količine dijelova za F-16, kojih u turskom zrakoplovstvu ima oko 245, te se očigledno priprema i na mogućnost američkog nametanja šireg vojnog embarga.

Također je vjerojatno da će SAD Tursku podvrgnuti i ekonomskim sankcijama kroz CAATS zakon koji predviđa sankcije državama koje kupuju vojnu opremu od američkih suparnika poput Kine i Rusije.

Dodatni čimbenik napteosti je zrakoplovna baza Incirlik, koja je za SAD od velike važnosti, ali još i važnije je pitanje što s oko 50 taktičkih nuklearnih bombi koje su tamo smještene.

Pitanja o sigurnosti američkog nuklearnog oružja u bazi su se pojavila nakon pokušaja puča prije 3 godine, te postaje sve jasnije da držanje ovog oružja na Turskom tlu postaje sve nesigurnije dugoročno riješenje. Oružje će vjerojatno biti izmješteno, ako već i nije, a kao alternativa njgova smještaja mogla bi biti Rumunjska.

Materijalizira li se ovdje navedeno, posebno sankcije i embargo, pitanje je kako će nestabilna turska ekonomija podnijeti takve udarce, no izvjesno je još snažnije okretanje Rusiji i Kini.

Već se prošle godine spominjala mogućnost nabave ruskog Su-57 umjesto F-35, a Turska je prije par tjedana predstavila i vlastiti borbeni avion 5. generacije TF-X. U konačnici nije nezamislivo da Turska potpuno zamrzne članstvo u NATO-u, ili ga čak i formalno napusti, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Plenković: Želimo se fokusirati na razvoj gospodarstva i stvarati modernu hrvatsku vojsku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na summitu NATO-a u Londonu komentirao je članstvo Hrvatske u NATO-u, snagu Sjevernoatlantskog saveza, kao i hrvatska ulaganja u obranu.

“Drago mi je da sam danas s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem, ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom na 70. obljetnici Sjevernoatlantskog saveza na ovom summitu koji se odvija u Londonu. On je izrazito važan i bitan za savez, za naše partnere, za naše saveznike. Hrvatska slavi ove godine 10 godina članstva u NATO-u. Obilježili smo nedavno i 30 godina od pada Berlinskoga zida. Puno je globalnih izazova i sigurnosnih izazova koji su na dnevnom redu saveza u raspravama koje će se uglavnom odvijati danas neformalno, a sutra na samom sastanku. Ono što je za nas važno je da je Hrvatska vojska jamac hrvatske sigurnosti. Zahvaljujući, prije svega, slobodi koja je ostvarena požrtvovnošću hrvatskih branitelja, a članstvo u NATO-u i njegov članak 5 daju nam onaj ključni kišobran kolektivne sigurnosti koji sigurno u budućnosti, a i danas prevenira bilo kakve situacije agresije na Hrvatsku kakve smo imali početkom devedesetih godina”, kazao je uvodno Plenković.

Je li NATO u stanju moždane smrti?

Nije. Moramo gledati izjave na koje se referirate, predsjednika Macrona. On kao što znate, a to je na neki način u duhu francuske politike i diplomacije – oni vole pokretati i otvarati teme, a nakon toga i svojevrsne procese. Dakle, kao što ćemo vidjeti, a Dubravka Šuica će voditi nekoliko godina na europskoj razini sa strane Europske komisije cijeli proces Konferencije o budućnosti Europe, tako se i ovdje govori o grupi mudrih ljudi, dakle eminentnih stručnjaka za pitanje sigurnosti i obrane koji će također promišljati budućnost Saveza. Prema tome, moramo nekada doživjeti i istupe pojedinih čelnika, osobito Francuske, koja ima inače tu zadaću, to je nekako u tkivu francuske politike, tu zemlju dobro poznajem da pokrenu određene procese. NATO je čvrst, snažan. Ima ponekad razmirica, ima ponekad nekih otvorenih pitanja, ali savez je tu.

Hrvatska stiže s vrlo ambicioznom planom u London na summit. Imate li plan B ako se taj plan izjalovi?

Idemo gledati stvari u perspektivi. Dakle, mi smo naslijedili jedan proračun za obranu koji se godinama smanjivao. Mi smo preokrenuli te trendove, povećali ukupna izdvajanja, stavili u fokus naše pozornosti hrvatskoga vojnika u svim aspektima, fokus na modernizaciju. Dakle, evo ministar obrane je jučer bio prisutan pred odborima u Hrvatskom saboru gdje se govorilo i o nabavi novog helikoptera. Dakle, ovaj put Hrvatska kupuje Jastrebe, dakle Black Hawk kako smo ih znali vidjeti u onom čuvenom filmu. Ono što je najvažnije da će tih 1,68 na kojih smo danas s jednim sustavnim planom povećavanja izdvajanja kroz sljedećih pet godina, govorim o planu do 2024. uz projekcije rasta biti nešto što mislimo da možemo dosegnuti. Istodobno, onaj segment koji je još važniji, a to je unutar tih dva posto. Onaj drugi benchmark, a to je onih dvadeset posto izdvajanja za opremanje i modernizaciju – da smo uspjeli prošle godine finalizirati proces s nabavom borbenih zrakoplova, tada bismo i tu bili na bitno većem postotku, no već s ovom nabavkom helikoptera doći ćemo skoro na 10 posto. Kada se okonča i krene taj proces nabave zrakoplova, mi ćemo vrlo brzo podići naš udio u tom postotku modernizacije i opremanja kao što su u ovom trenutku učinile primjerice Bugarska ili Slovačka koje su iskoračile malo dalje u pogledu nabavke F16.

Za sve će to Hrvatska imati novac?

Hrvatska ima mogućnosti. Mi smo Vlada koja je osigurala zdrav rast, dakle mi se nismo zaduživali kao vlade prije nas. Naprotiv. Idemo s tim rastom koji je ove godine, vidjeli ste, 3,9 prvi kvartal, 2,4 drugi i sada 2,9. Želimo riješiti puno tih naslijeđenih problema ekonomske tranzicije, imati svojevrsnu čistu situaciju i fokusirati se na razvoj hrvatskoga gospodarstva, ulaganja, imati europske fondove u idućih deset godina kao dodatnu polugu javnih investicija i stvarati modernu vojsku koja je interoperabilna s našim saveznicima. Voditi računa da Hrvatska je prisutna, ne samo u Afganistanu, ne samo na Kosovu, prisutna i u nekoliko drugih misija u Poljskoj. Damir i ja smo bili u Poznanu. Iduće godine ponovno idu naši vojnici u Litvu. Prema tome, Hrvatska za svoj staž i za svoju veličinu participira na jedan vrlo primjeren i dostojanstven način u svim aspektima što se tiče funkcioniranja saveza.

Kritike američkog predsjednika prema savezu?

“Ciljevi iz Walesa su bili u konačnici i prije predsjednika Trumpa. To je jedna politika koja je konzistenta, razlika između ranijih vlada i nas je ta što mi ono što smo rekli da radimo i ostvarujemo. To naravno ide postupno. Sagledavamo troškove i u svim drugim aspektima i mislim da smo tu našli pravi balans”, kazao je premijer.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Geopolitika

Jan Ivanjek: Srbija je počela provoditi otvorene provokacije

Objavljeno

na

Objavio

Facebook

Tenzije između Hrvatske i Srbije u proteklim tjednima u neprestanom su porastu, a Srbija je počela provoditi i otvorene provokacije, poput pokušaja ubacivanja skupine svojih časnika i kadeta u Hrvatsku s navodnim ciljem obilježavanja sjećanja na jasenovačke žrtve. Ta je provokacija uspješno spriječena, iako je Srbija u nju krenula s očitim zaključkom da ne može izgubiti.

Da su pripadnici VS prošli granicu, ostvarila bi propagandnu pobjedu srpskih vojnika kako nesmetano šetaju Hrvatskom, a budući da je upad spriječen sada se govori o nehumanoj zabrani prolaska srpske delegacije, što se opet pokušava propagandno iskoristiti.

Istovremeno se Vojska Srbije modernizira, s različitim stupnjevima uspjeha i kvalitete, od nabave odličnih helikoptera H145M i Mi-35M, preko remontiranih MiG-ova 29 i lakoprijenosnih raketnih sustava Mistral, do forsiranja nabave lošeg Lazara 3. Kampanja etničke mržnje koja se paralelno provodi u Vučićevim režimskim medijima tolikog je opsega i intenziteta da su joj čak i mediji u Hrvatskoj morali posvetiti pažnju. Cilj joj je homogenizacija Srba protiv zajedničkog neprijatelja, prvenstveno Hrvata i Albanaca, a u manjoj mjeri i Crnogoraca i Makedonaca.

Vučićevom režimu takva je proizvodnja vanjskih i unutarnjih neprijatelja potrebna kako bi se održao na vlasti, no istovremeno predstavlja dugoročnu psihološku pripremu stanovništva na rat neprekidnom kampanjom dehumanizacije i demonizacije drugih, uz istovremeno predstavljanje Srba kao vječitih i isključivih žrtava.

Hrvatska je vlast odnedavno počela odlučnije reagirati na provokacije iz Srbije, a modernizacija i razvoj HV-a se nastavlja, unatoč tome što se može činiti da su takvi napori u posljednje vrijeme usporeni. Značajniji rezultati će polako početi pristizati, od čega je najbitnija nabava višenamjenskih borbenih aviona. Treba imati na umu različite pristupe opremanju i modernizaciji oružanih snaga u Srbiji i Hrvatskoj, pa i redovnih aktivnosti poput vojnih vježbi.

Za potrebe režimske propagande, vojne se vježbe u Srbiji organiziraju kako bi bile prvenstveno televizijski, uživo prenošeni, spektakli pa se tek potom razmišlja o njihovoj taktičkoj i strateškoj svrsishodnosti, a isto se primjenjuje i na nabavu tehnike. Zanimljivo je da se Srbija kronično plaši HV-a i prema svijetu pokušava odaslati sliku da im nije jasno zašto se Hrvatska naoružava, iako je sasvim uredu da isto čini Srbija, ili Mađarska. Time se posredno ponovno stavlja Srbiju u ulogu žrtve, pokopavajući istinu da su srpske snage okupirale trećinu Hrvatske, a da ni jedan hrvatski vojnik nije palio, ubijao, pljačkao i silovao po Srbiji, komentirao je Jan Ivanjek

Više o svemu ovome možete pogledati i sutra ujutro na četvrtom programu HTV-a, gdje će Ivanjek u 8:35 govoriti o ovim temama u Studiju 4.

Analiza Jutarnjeg Lista: Industrija mržnje u Srbiji

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari