Pratite nas

Iz Svijeta

Jan Ivanjek: Oružane snage Sjedinjenih Država postale su veće za još jednu, šestu granu

Objavljeno

na

Oružane snage Sjedinjenih Država jučer su postale veće za još jednu, šestu granu. Po prvi puta u više od 70 godina, od ustrojavanja Zračnih snaga Sjedinjenih Država, stvorena je nova grana: Svemirske snage Sjedinjenih država.

Prvi zapovjednik Svemirskih snaga je general John W. Raymond, a službeno nosi titulu načelnika svemirskih operacija.

Osnovne zadaće Svemirskih snaga biti će osigurati SAD-u slobodu djelovanja u svemiru, iz svemira i prema svemiru te brzo i trajno provođenje svemirskih operacija kako bi se zaštitili američki interesi i odvratila agresija u svemiru.

Svemirske su snage nastale transformacijom Svemirskog zapovjedništva Zračnih snaga, čijih oko 16,000 pripadnika će postupno prijeći u Svemirske snage, a izgledno je da će taj broj u budućnosti i rasti kad najnovija grana oružanih snaga postane operativna u narednih dvije godine.

Infrastrukturno, nekoliko baza zrakoplovstva u SAD-u koje su usmjerene na svemirske operacije biti će preimenovane i prebačene u sastav Svemirskih snaga, a moguće je i da organizacijska struktura bude drugačija od eskadrila i krila koje koristi zrakoplovstvo, o čemu još nije donešena odluka.

Izvjesno da je svemir nova domena ratovanja, nakon što su sredstva smještena u svemiru desetljećima pružala kritičnu potporu svim oblicima vojnih operacija, napredak tehnologije čini neminovnim da će se svaki budući sukob većih razmjera, posebno između visokotehnoloških supersila, dijelom voditi i u svemiru.

Više to neće biti samo kroz izvidničku, komunikacijsku i obavještajnu potporu, već direktnim, kinetičkim operacijama izvan atmosfere. Kako će postupno druge supersile hvatati korak s razvojem operacija u svemirskoj domeni, izgledna je realizacija i operacionalizacija koncepata poput satelita ubojica, oružja usmjerene energije, a potencijalno i platformi za taktičko i strateško oružje.

Važeći Ugovor o svemiru iz 1967. ne brani militarizaciju svemira, već samo nebeskih tijela, te postavljanje nuklearnog oružja u orbitu. S obzirom na brzinu kojom su u posljednje vrijeme odbačeni neki ugovori o kontroli naoružanja, pitanje je koliko će se velike sile na njega obazirati u narednim desetljećima, posebno dođe li do utrke u svemirskom naoružanju.

Izuzetno potentni koncepti oružja za masovno uništenje, poput kinetičkog bombardiranja, ionako nisu zabranjeni, jer se ne radi o nuklearnom oružju.

No u bliskoj budućnosti treba promatrati kako će Svemirske snage uopće stati na noge u narednih godinu i pol, na skromnom budžetu koji bi za prvu godinu trebao iznositi svega 40 milijuna dolara.

Od jučerašnjeg ustrojavanja do potentne borbene grane sposobne ratovati izvan atmosfere zasigurno će proći nekoliko godina, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj?

Objavljeno

na

Objavio

Vladimir Putin stalno umiruje Erdoğana, ali ovaj je na rubu živaca te neki ne isključuju da bi Turska i Rusija ponovno mogli zahladiti odnose kao i 2015. godine kada su Turci srušili jedan ruski borbeni zrakoplov u Siriji.

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj? Je li suradnja sada tako krhka da bi moglo doći i do izravnog sukoba dvaju donedavnih glavnih igrača u Siriji?

Razlog je Idlib, odnosno jedini teritorij koji u Siriji ne kontroliraju snage predsjednika Bašara al Asada, koji je sada uz pomoć Irana, navalio na područje koje drže antibašarovske snage i to uz pomoć Turske. Ankara taj dio Sirije smatra zonom svog utjecaja zbog vlastite sigurnosti, a s Rusijom su u Sočiju 2017. godine i dogovorili demilitarizaciju Idliba koju osigurava Turska.

Sad je, pak Bašar al Asad, ojačan ruskom podrškom (on je opstao na vlasti zahvaljujući Rusima) odlučio i taj dio Sirije “priključiti ” sebi – prvo zato što je tamo značajna antibašarovska Nacionalna vojska Sirije (nekada poznata kao Slobodna sirijska armija), a tamo prolaze i dvije najznačajnije ceste M 4 i M 5, glavne transportne žile kucavice Sirije, piše jutarnji list

U napadima na Idlib, gdje ima najmanje 3 do 4 milijuna izbjeglica, ima puno poginulih civila, ali i turskih vojnika, što je razbjesnilo turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je tražio od ruskog kolege Vladimira Putina, da smjesta obuzda Bašara al Asada i Irance, ali i da sa svojom avijacijom i logistikom ne sudjeluje u napadima na Idlib (Moskva, Teheran i Damask inače tvrde da su tamo ostaci vojnih struktura iz Islamske države i njenih saveznika).

Naime, Ankari je posve jasno da Bašar al Asada u potpunosti ovisi o Rusima i teško da bi jednu takvu vojnu operaciju poduzeo na svoju ruku, bez odobrenja ili konzultacija s Kremljem. Turska se čak, nakon dugogodišnjih napetih odnosa sa SAD-om, sada odjednom obratila Washingtonu, tražeći od njih raketni sustav Patriot koji bi razmjestili u dometu Idliba.

No, sada je problem da je Turska, ignorirajući, upozorenja Bijele kuće, kupila od Rusa njihov proturaketni sustav S 400. No, neki čak u šali kažu da bi se u Idlibu mogla dogoditi bizarna i apsurdna situacija da S 400 bude uporabljen protiv Asada pa čak i Rusa!?

Osim toga, Turci navodno žele da se i Amerikanci uključe u patroliranje i nadgledanje neba iznad Idliba, što bi moglo dovesti do toga da se Rusi i Amerikanci gledaju preko nišana.

Vladimir Putin stalno umiruje Erdoğana, ali ovaj je na rubu živaca te neki ne isključuju da bi Turska i Rusija ponovno mogli zahladiti odnose kao i 2015. godine kada su Turci srušili jedan ruski borbeni zrakoplov u Siriji.

Tako da je sada situacija vrlo napeta te bi, nakon određenog primirja, ponovno moglo doći do razbuktavanja sukoba, ali ovaj put uz direktno sudjelovanje dvaju saveznika na suprotstavljenim stranama.

Teško je, za sada, povjerovati u takav rasplet, (i Moskva i Ankara bježe od izravnog sukoba), ali Turska neće dozvoliti da izgubi kontrolu nad tim dijelom Sirije, što je za njih od strateške važnosti, no ne želi se konfrontirati s Rusijom, pogotovo jer je još uvijek u napetim odnosima sa SAD-om i EU.

Moskva također ne bi htjela izgubiti važnog saveznika, pogotovo jer preko Turske dodatno destabilizira NATO, što je jedna od najvažnijih strateških ciljeva Rusije. No, ipak treba napomenuti da su čak tri runde rusko-turskih razgovora propale, ali se čeka nastavak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Samit EU-a završen bez dogovora o proračunu

Objavljeno

na

Objavio

EPA

Izvanredni sastanak čelnika 27 zemalja članica EU-a završen je u petak navečer bez dogovora o novom višegodišnjem proračunu.

Ni najnoviji prijedlog da sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a bude 1,069 posto bruto nacionalnog dohotka nije dobio potporu čelnika.

Najveći dio izvanrednog sastanka na vrhu sazvanog kako bi čelnici postigli kompromis oko proračuna za sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027. protekao je u bilateralnim sastancima, dok je plenarni sastanak odgađan cijeli dan.

Nakon što je napokon pripremljen novi prijedlog s malim preinakama ranijeg prijedloga predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, čelnici EU-a su se ponovno okupili, ali su se brzo razišli bez dogovora, prenosi  Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari