Pratite nas

Analiza

Jan Ivanjek: Pakistanu je oboren F-16 i to od strane moderniziranog MiG-a 21 Bison

Objavljeno

na

Napetosti između Indije i Pakistana, nakon prošlotjedne eskalacije, uglavnom se smiruju Prekogranični vlak nastavio je prometovati, a Pakistan je ponovno otvorio svoj zračni prostor za civilne letove.

Danas je doduše došlo do manjeg incidenta, navodnog upada indijske podmornice u pakistanske teritorijalne vode, no pakistanska mornarica tvrdi da je uljez otjeran. Ne dogodi li se neki izuzetni događaj ili napad, izvjesno je da će se tenzije nastaviti smirivati kao i u brojnim ranijim okršajima.

Ćini se da je kratkotrajni sukob bio koristan i Indiji i Pakistanu. Indija idući mjesec održava izbore i pokazivanje zuba kroz uzvratni udar na teroristički napad, a potom i zračni okršaj sigurno neće odmoći aktualnom premijeru Narendri Modiju.

Pakistansko-kineski lovac JF-17 prošao je svoje vatreno krštenje, oborivši jedan od navodno dva srušena MiG-a 21. Malo je modernih lovaca koji su od ulaska u upotrebu oborili neprijateljski lovac u zračnoj borbi, i to će Pakistanu biti od marketinške koristi.

S ishodom cijele priče nezadovoljne mogu biti Sjedinjene Države, jer izgleda da Pakistanu doista jest oboren F-16, moguće jedan od novijih Blockova 52, i to od strane moderniziranog MiG-a 21 Bison s ruskom raketom kratkog dometa R-73, što je istoj prvo obaranje zapadnog borbenog aviona.

Detalji i dalje nisu jasni, no ostaci AIM-120C-5 koje u Pakistanu nose samo F-16 potvrđuju njihovu nazočnost, a ostaci dijela motora nalikuju PW F100 motoru pakistanskih F-16. Čini se da su ispaljena dva AMRAAM-a, od kojih je jedan promašio, dok je drugi srušio MiG-21.

Vjerojatno su neke okolnosti spriječile pakistanske pilote da ne lansiraju AMRAAM daleko izvan dometa R-73. Kako god bilo, trebaju se izvući pouke. Zračna bitka nad Kašmirom sugerira kako presudni faktor nije tehnologija aviona, već situacijska svijest, obučenost pilota, te sustav potpore.

Dakako da MiG-21 Bison nije bolji avion od F-16, no čini se da su potvrđene stare ruske tvrdnje da je MiG-21-93, iz kojeg je Bison razvijen, usporediv s ranijim F-16.

Stoga posebno boli činjenica da je političko slijepilo 2000. godine HRZ-u uskratilo sličan avion iz Izraela, otkazavši modernizaciju na standard MiG-21-2000 na koji su trebala biti dovedena 24 naša MiG-a. To bi nam dalo bazu iskustva s modernim zapadnim sustavima borbenih aviona koji bi znatno olakšali tranziciju na budući borbeni avion.

Presudna je važnost ljudskog faktora u razvojz sustava, koji mu je i temelj, a čiji su kritični elementi obuka i školovanja tehničara, inžinjera i pilota te doktrina.

Za Hrvatsku to znači da treba nastaviti raditi na privlačenju kadra, jer s 15-ak zrakoplovaca po letjelici, što je trenutni i daleko preniski omjer, trebalo bi s vremenom dosegnuti minimalno 30 ljudi po letjelici, kako je u brojnim usporedivim zrakoplovstvima, a idealno i 50. Napori su to koji će trajati godinama, ali čine razliku između pobjede i poraza, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek

 

Jan Ivanjek: Ono što izaziva zabrinutost MZ je činjenica da i Pakistan i Indija raspolažu nuklearnim oružjem

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

HRejting: 53,4% anketiranih protiv uvođenja eura

Objavljeno

na

Objavio

U središnjem Dnevniku HRT-a nastavlja se objava rezultata drugog redovitog mjesečnog istraživanja HRejting.

Večerašnja tema je ulazak Hrvatske u eurozonu, odnosno uvođenje eura. Najveće istraživanje raspoloženja hrvatskog biračkog tijela za HRT je provela Promocija plus. Anketa je provedena od 12. do 18. travnja na 1400 ispitanika, a statistička pogreška je +/- 2,62%.

Prema rezultatima ankete – čak je 53,4% anketiranih građana protiv uvođenja eura, dok je za zajedničku europsku valutu njih 39,3%. Neodlučnih je 7,3%.

Podsjetimo, ulazak u eurozonu jedan je od ciljeva aktualne Vlade, a kao mogući datum spominje se početak 2024. godine.

Na pitanje treba li Hrvatska ući u Europsku monetarnu uniju i uvesti euro umjesto kune – 12,8% ispitanika kaže da treba što prije, 18,7% slaže se s tim, ali tek kad budemo spremni. Da ne želi euro sve dok se ekonomija potpuno ne oporavi izjasnilo se 23,7% ispitanika, a 23,1% smatra da bi kuna uvijek trebala ostati hrvatska valuta. Neodlučnih je bilo 7,3%.

Zanimljivo je kako na uvođenje eura gledaju birači pojedinih stranaka. HDZ-ovi birači su 46,3% za uvođenje eura, a 48,8% protiv.

Kad je riječ o SDP-ovim biračima – njih 38,4% je za uvođenje eura, a 56,3% protiv. Za uvođenje eura u najvećem postotku su birači GLAS-a sa 69,2%, dok ih je 23,1% protiv, a HRAST-ovi birači najmanje podupiru uvođenje eura i to s 11,1%, dok se sa 77,8% izjašnjavaju protiv.

Iako potpora građana uvođenju eura lagano opada, poduzetnici i analitičari smatraju da bi to Hrvatskoj donijelo više koristi nego štete.

Usto, ulazak u eurozonu već je određen ulaskom u Europsku uniju. Pitanje je samo kada će se to dogoditi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Analiza političkih preferencija za EU izbore (3. dio)

Objavljeno

na

Objavio

Za treću analizu političkih preferencija u oči izbora za Europski parlament, odabrali smo grad Zagreb i Dubrovačko-neretvansku županiju. U obje županije primjetna je kataklizma HDZ-a, te postojanost SDP-a i u usporedbi s Narodnom i Domoljubnom koalicijom 2014 godine. Vidljivo je da samostalnim izlaskom na izbore, te stvaranjem desnih stranaka, koalicija i neovisnih lista, najviše gubi HDZ, dok se kod SDP-a to znatno manje osjeti.

Piše: Ante Rašić

Kod grada Zagreba primjetna je velika disperzija glasova, dok u Dubrovačko – neretvanskoj županiji čak tri stranke imaju istu podršku i to HDZ, MOST i Živi zid.

Treba napomenuti da smo opet bazirali podatke na broju birača i izlaznosti iz 2014. godine bez uračunavanja smanjenja broja birača uslijed demografskog odlijeva, te bez obračuna neodlučnih birača.

Da su danas izbori za EP u Gradu Zagrebu, uz izlaznost od 27 % ukupnog broja upisanih birača, najbolji rezultat ostvario bi SDP s potporom od 20,83 % ili 38 353 birača, što je manje za 18.225 birača od 2014., kada je SDP, odnosno Narodna koalicija, ostvarila rezultat od 30,73 % ili u biračima 56.578.

Kod HDZ-a je razlika veća, osvojio bi samo 17,19 % za razliku od 2014. kada je Domoljubna koalicija polučila 36,66 %.

U broju birača Domoljubna koalicija je 2014. osvojila 67.506 glasova, dok bi danas sam HDZ osvojio 31.651 glas, što je manje za 35.855 glasova.

Rezultati u Dubrovačko – neretvanskoj županiji su kataklizmični za HDZ, očekivani za MOST i Živi zid, ali i ohrabrujući za pristalice SDP-a.

Dok HDZ ostvaruje naoko nestvarno loš rezultat, rezultati MOST-a i Živog zida upućuju da je u ovom istraživanju ipak riječ o relevantnosti podataka.

Gubitak SDP-a ukazuje da je ta politička stranka puno bezbolnije prošla samostalnim izlaskom od HDZ-a i da još uvijek ima stabilno biračko tijelo u toj županiji.

Da su danas izbori SDP bi osvojio 20 % glasova, za razliku od 26,80 % prije 5 godina uz izlaznost od 27,35 % ili u broju birača 5.926 prema 7.940 iz 2014. godine uz gubitak od samo 2014 glasova.

Kod HDZ-a imamo ogromni pad u odnosu na 2014. godinu kada je Domoljubna koalicija prikupila 49,67 % glasova , pa bi tako danas samostalno HDZ osvojio 10 %.

U broju glasova to izgleda još zanimljivije, jer se pojavljuje razlika od 11.754 u odnosu na 2014. Tada je HDZ-ova koalicija osvojila 14.714 glasova, a danas samo 2.963.

Kako će se ispitivanje svih županija i Grada Zagreba raditi u 3 navrata, bit će zanimljivo ponovo analizirati rezultate u ovoj županiji, koja slovi kao jedno od uporišta HDZ-e.

Ako gledamo ukupni rezultat nakon prvog kruga za 18 županija (nedostaju Primorsko-goranska i Istarska županija) rezultat je u potpunosti neizvjestan jer HDZ ima 18,66 % u, a 17,99 % SDP – riječ je o minimalnoj razlici od svega 0,67 %.

Za očekivati je da se taj rezultat nešto promijeni nakon obrade županija koje nedostaju.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari