Pratite nas

Komentar

Jan Ivanjek: Postoji samo jedna opcija prije novog natječaja

Objavljeno

na

Više sam puta naglašavao da je razlog blokade Baraka bio novac i ponude drugim zemljama.

Redom su to bile: Rumunjska, Bugarska, Kolumbija, Austrija, a navodno i Poljska. O dubinama odnosa SAD-a i Izraela teško je uopće nagađati. Ali o korupciji nema govora, piše Jan Ivanjek.

Izrael je uistinu bio korektan, ponudivši najviše za novac, avione borbenim sposobnostima daleko ispred svih ostalih kandidata s izuzetkom F-16 Block 70/72 uz sjajan pripadajući paket.

Sada treba vidjeti hoće li i kako SAD kompenzirati što preko hrvatskih leđa disciplinira izraelsku želju za dodatnim mušterijama, jer takvo ponašanje nije savezničko.

Odličan ministar obrane Jim Mattis, naš veliki priatelj, dobio je otkaz između ostaloga jer je tražio da se Trump prema saveznicima ponaša s poštovanjem.

U nastavku ću iznijeti onoliko koliko smijem da stvar bude jasnija. Hrvatska je u aktualnom postupku čak 4 puta izravno od SAD-a tražila rabljene Blockove 50/52 i svaki put bila odbijena.

A problem oko Baraka pojavio se tek prije par mjeseci. U rujnu 2017. od Izraela je stiglo odobrenje State Departmenta za prezentaciju i ponudu F-16 C/D Barak Hrvatskoj radi moguće buduće prodaje.

Zatim je američkoj strani predstavljena cjelokupna ponuda, bez primjedbi na avione. Željko Ninić je prošlog travnja letio na Baraku, što je američka strana odobrila.

Izrael i SAD su često komunicirali, do ljeta su bili i redovni sastanci, uključujući i jedan trilateralni, i na njima se raspravljalo o manjim primjedbama koje su se odnosile na sve od oružja, preko osobina radarskog odraza do taktika kojima bi se učilo naše pilote.

Sve su riješene, a bez riječi prigovora na samu opremu Baraka ili NATO kompatibilnost. Nikakav non-paper nije došao ni do MORH-a ili stručnog tima, a nije ga vidio ni premijer.

Sad postoji samo jedna opcija prije novog natječaja. Američka strana je naglasila da žele Hrvatsku s modernim borbenim avionima. Žele, nakon vađenja sve izraelske opreme, sami moderniziraju avione, te tvrde da bi tako modernizirani bivši Baraci bili još bolji.

No takav zahvat bi SAD morale ponuditi u okvirima novca koji Hrvatska ima, odnosno oko pola milijarde dolara, sa cijelim paketom.

Definitivnom propašću nabave mi ostajemo i bez industrijske suradnje: tvornice streljiva, koja bi napokon prekinula ovisnost HV-a o streljivu iz suparničkih Srbije i BiH, privatizacija i razvoj ZTC-a, što bi oživilo gotovo nepostojeću zrakoplovnu industriju u Hrvatskoj, te centar za cyber sigurnost.

Ishoda su samo tri: ili će SAD ipak odobriti Barak, ili za sličnu cijenu ponuditi jednako dobro riješenje u svom aranžmanu, ili će Hrvatska morati ponovno u neizvjesni postupak, komentirao je Jan Ivanjek

 

Željko Ninić: Ovo nije kraj nabavke zrakoplova

 

 

 

SAD optimističane kad je riječ o pronalasku rješenja oko prodaje zrakoplova F 16 Hrvatskoj

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Glasnović: Kroz medije jugozomboidi definiraju što su ljudska prava

Objavljeno

na

Objavio

Dok mi intolerantne toleriramo oni pretvaraju našu budućnost, okolinu i sadašnjost u onu krvavu diktaturu iz koje smo se 90-tih s velikim žrtvama jedva izvukli, tako da nam prekrivaju našu prošlost (pogledajte samo koliko ima masovnih grobnica u Zagrebu).

Crveno plemstvo u Hrvatskoj kontrolira javne medije (štampu) i generira automatski javno mišljenje. Kroz medije jugozomboidi definiraju što su ljudska prava.

Ali ne postoje ljudska prava koja se provode selektivno, ne postoje ljudska prava na otimačinu, ne postoje ljudska prava za nagradu na nesposobnost, jer nesposobnost je samo ljudska mana a ne vrlina.

Hrvatskom iseljeništvu je dodijeljeno ljudsko pravo da financira godišnje sa 2,6 milijardi eura crvene Kmere u Hrvatskoj koje žive u osobnoj otimačini ili otimačini njihovih roditelja. Hrvatski narode probudi se!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Plenković: Povećanjem plaća pokazujem susretljivost i otvorenost prema ljudima

Objavljeno

na

Objavio

Izvor: N1

Premijer Andrej Plenković nalazi se u Bruxellesu gdje sudjeluje na sastanku na vrhu EU-a. Prije sastanka dao je izjavu novinarima.

Komentirao je dogovor o Brexitu, ali i najavu nastavka štrajka u osnovnim i srednjim školama.

“Zahtjev za koeficijent kojega su postavili sindikati osnovnih i srednjih škola košta 476 milijuna kuna na godišnjoj razini. Dodatni zahtjev koji je odmah stigao nakon toga je upravo iz Sindikata visokog obrazovanja, a cilj povećanja koeficijenta sindikata osnovnih i srednjih škola je bilo stići jedan stupanj u visokom obrazovanju.”

Istaknuo je kako dizanje plaća u visokom obrazovanju neće dovesti do smanjenja razlika u plaćama.

“Sad stiže zahtjev Sindikata visokog obrazovanja da se i njima diže. Dakle, ponovo se taj razmak radi. To je bilo, koliko sam čuo od ministara koji su radili kalkulaciju, minimalno 200 milijuna kuna.”

Dodao je i sljedeće:

“I zato smo išli u kontekstu mogućnosti, konzistentnom politikom, povećanjem plaća, odustajanjem od opće stope PDV-a, da smanjimo za gospodarstvo. Dakle, odustajemo od onoga što sam obećao. Ja tu idem korak nazad, ali pokazujem susretljivost i otvorenost prema ljudima, da im omogućimo na jedan sustavan način veće plaće.”

U supstanci, ako stvar ogolimo do kraja, zahtjev je bio želimo šest posto veću plaću i oni će je dobiti u idućoj godini. Moramo onda razmisliti je li štrajk opravdan. Znači ako tražite neki iznos, taj iznos ćete baš dobiti, je li onda svrhovito i smisleno činiti štrajk?”

“Ja recimo radim po 15, 16 sati na dan, ne pitam nikog, niti me itko žali, niti tražim da ne itko žali. I radim to jer želim to raditi,” rekao je zaključno premijer, prenosi N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari