Pratite nas

Pregled

Jan Ivanjek: SAD od ljeta gomilaju snage u Iraku i regiji

Objavljeno

na

Smrt Americi, uzvikivali su zastupnici u iranskom parlamentu nakon što su jednoglasno prihvatili povećanje proračuna za Revolucionarnu gardu. Teheran razmatra 13 mogućih scenarija kojima će se osvetiti za ubojstvo svog generala.

Poručuju da je i onaj najblaži noćna mora za Sjedinjene Američke Države. Snage NATO-a povukle su se iz Iraka u Kuvajt, među njima i hrvatski vojnici. Kako će se razvijati situacija na Bliskom istoku?

O tome su u emisiji HRT-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić razgovarali dekan Veleučilišta Vern prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, arabist i bivši veleposlanik RH u Egiptu Danijel Bučan, doc. dr. sc. Robert Barić, s Fakulteta političkih znanosti, vojni analitičar Jan Ivanjek i glavni urednik portala Euroactiv.hr Željko Trkanjec.

>Na pitanje hoće li biti rata Cvrtila je rekao:

– Ne onakvog kako ga mi zamišljamo, u smislu da se sukobe dvije države da se nađu na nekakvom terenu i da na tom terenu dvije vojske se sučele jedna drugoj i da nešto na tom terenu riješe. Takvog rata sigurno neće biti, ali da će biti različitih vrsta incidenata, pritisaka koje će koristiti i cyber prostor toga će sigurno biti. Ova kriza neće završiti ovom opasnom verbalnom retorikom s jedne i druge strane nego će sigurno imati i svoju materijalnu realizaciju samo je pitanje kada i kako.

Cvrtila je podsjetio da je od travnja 2019. bilo nekoliko ozbiljnih incidenata kada se razgovaralo o krizi koja se mogla potencijalno pretvoriti u rat.

– Ovaj sada pritisak se uklapa u tu strategiju maksimalnog pritiska, ali ono što je proizvelo taj maksimalni pritisak doveo je do socijalne mobilizacije ne samo u Iranu već i u Iraku. Niti jednoj ni drugoj strani ne odgovara velika radikalizacija jer bi to imalo ozbiljne posljedice na regiju, ali i na unutarnje odnose u SAD-u jer još nije objašnjeno koji su to neposredni razlozi koji su doveli do te akcije i sadašnje situacije, rekao je.

– Je li Amerika imala pravo napraviti to što je napravila je velika kontroverza, istaknuo je Barić, te nastavio: To je također sukob između Republikanaca i Demokrata. Radi se o pitanju legalnosti tog napada jer postoje ograničenja i u samom američkom zakonu. I činjenica je da Iran i SAD nisu formalno u ratnom stanju, kada bi još taj potez mogao i proći. Kad se pogledaju sve moguće konvencije to je jako sklisko pitanje i iskreno, o samoj legalnosti tog poteza duboka je sumnja u legalnost i u SAD-u, ali i na globalnoj razini, rekao je.

Dodao je i da Trumpova administracija nema nikakvu strategiju što se tiče Bliskog istoka.

– Ovakvi potezi koje vuče Trump pridonose samo radikalizaciji onih najradikalnijih i ako možemo govoriti, o nečemu, barem se tako meni čini, što je sigurna posljedica ovog Trumpovog poteza nije rat ili ne rat nije ovo ili ono, nego revitalizacija radikalnog islamizma uključujući i ISIL. SAD, napose Trump, ne shvaća važnost Irana u toj regiji. Iran je velika država razvijene tehnologije, brojna nacija i što je vrlo važno stup šijizma. I umjesto da se međunarodne velike sile brinu o ravnoteži šijita i sunita u tom području, oni čine sve da tu ravnotežu onemoguće. Po mom mišljenju, neprijateljska politika prema Iranu do te mjere da se vrše ovakvi, kako su Iranci rekli, teroristički napadi nikako ne može pridonijeti stabilizaciji u regiji. Ne znam što Amerikanci time mogu dobiti osim što naravno idu na ruku svojim saveznicima, s jedne strane Izraelu, a s druge strane Saudijskoj Arabiji, naglasio je Bučan.

– Svojedobno se iz Trumpovih izjava moglo naslutiti da ima stanovitu strategiju da je njegov cilj bio srušiti režim u Iranu, time što će postojeće nezadovoljstvo pojačati sankcijama. Ako se on još drži te strategije, izgleda da se preigrao s ovim potezom, jer je upravo ojačao režim. Postigao je obrnuti efekt. Ako je to bila njegova strategija očito je on u svojim taktičkim potezima koji su trebali služiti u ovoj strategiji debelo pogriješio, istaknuo je Bučan.

– SAD od ljeta gomilaju snage u Iraku i regiji. Uspostavljene su nove postrojbe, nove formacije i zrakoplovstva. Prije koji dan je šest bombardera B52 prebačeno u zrakoplovnu bazu Diego Garcia koja je SAD-u izrazito bitna jer je izvan dosega iranskih balističkih projektila i  jedina može kontinuirano održavati operacije teških bombardera. Sve ostale zrakoplovne baze koje SAD ima u regiji su unutar dosega iranskih raketa. U Sredozemlju je i ekspedicijska postrojba američkih marinaca koja se može brzo rasporediti na Bliskom istoku, iako je to oko 2500 marinaca koji su prvenstveno usmjereni na očuvanje američkih života Američkih građana, evakuacija i slično. S obzirom na rast snaga SAD očekuje da će se nešto dogoditi, ali to nije gomilanje koje je priprema za rat jer za takvo nešto bi trebalo biti daleko veći broj vojnika daleko više vremena da bi se to moglo pripremiti, rekao je Ivanjek, dodavši da moramo imati na umu da bez obzira kolika je ukupna moć Irana i SAD-a neusporediva jedino što se stvarno računa su snage koje možete koristiti u nekoj zoni operacija, a tu Iran ima puno veće snage u svojoj vlastitoj zemlji nego što ima SAD u susjedstvu i toj regiji. Bilo kakvi veliki sukob nije u interesu nikoga.

– Današnji Putinov dolazak u Siriju je značajan. On je došao pokazati tko je ovdje na svoj način gazda. Od kada se Trump povukao iz Sirije, situacija se iz temelja promijenila. Rusija je zauzela strateški prostor i na svoj način ona upravlja procesima. S druge strane Kina koja pomno pazi da se nikome ne zamjeri i da sa svima bude u dobrim odnosima, ali je s druge strane vrlo jasno promijenila odnos. Više ne kupuje naftu od Irana, već od Saudijske Arabije. Pazi da ne naruši američke sankcije, ali čuva dobre odnose s Iranom, tvrdeći da su oni važan dio njihovog projekta jedan pojas jedan put. Rusija i Kina jasno su se definirale. Turska je u nezgodnoj poziciji. Oni su sunitska zemlja, ne mogu podržati Iran u potpunosti, nisu baš u dobrim odnosima s Amerikancima pa ne mogu podržati ni njih, a dobro bi im bilo s Rusima podijeliti neke prostore. Jedini koji nemaju strategiju je Europska unija, istaknuo je Trkanjec.

 

Iran napao dvije američke vojne baze (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nataša Novaković: ‘Tražit ćemo Reinera da ispravi imovinsku karticu i deklarira da je vitez’

Objavljeno

na

Objavio

U rubrici Točka na tjedan gostovala je predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković koja je govorila o članstvu državnih dužnosnika u tajnim ali i svim ostalim udrugama, te zašto su to dužni prijaviti.

Prošli tjedan glavna su tema bile tajne organizacije u Hrvatskoj, konkretnije masoni kojih je član i sada već bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić koji je zbog čitave afere podnio ostavku. Je li članstvo u udruzi masona sporno?

“Ne bih se osvratala na konkretni predmet jer glavni državni odvjetnik nije pod ingerencijom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Državni dužnosnici prema zakonu moraju deklarirati svako članstvo u svakoj udruzi, pa tako i u masonima, jer smatramo da je to koruptivni rizik.

Povjerenstvo ima jako puno predmeta vezano za udruge, pogotovo na lokalnoj razini. One se većinom financiraju iz proračuna, što se odnosi i na udruge na lokalnoj razini, a lokalni dužnosnici su često članovi nekih udruga. Stoga, naravno da dužnosnik ne bi smio odlučivati o financijskim sredstvima udruge koje je član. Transparentnost je jako bitna, ako imate rubriku udruga na imovinskoj kartici, a niste ju ispunili, na pamet vam padne određena sumnja”, rekla je Novaković.

Poznato je i kako je potpredsjednik hrvatskog Sabora Željko Reiner također član jedne udruge, odnosno reda Vitezova Svetog groba Jeruzalemskog. No, niti on tu činjenicu nije prijavio. Hoće li biti sankcija?

“Povjerenstvo ide sa zaključkom kako bi dužnosnici deklarirali svoje članstvo. Prema njemu će Povjerenstvo ići sa zaključkom da ispravi karticu”, potvrdila je Novaković.

Nakon što se utvrdilo da su pojedini dužnosnici, konkretnije bivši ministar Milan Kujundžić i ministar obrane Damir Krstičević krivo ispunili imovinske kartice, postavlja se pitanje jesu li ostali naučili nešto iz njihovog, ali i Jelenićevog primjera. Odnosno, jesu li nakon afere mason došli ispravljati podatke vezane za članstvo u udrugama?

“Čim se nešto medijski pojavi, svi počnu o tome razmišljati. Članstvo u udruzi samo po sebi nije problem, samo to treba deklarirati u imovinskoj kartici. Neki zaborave, pozivam ih da sjednu, razmisle i upišu sve jer inače izazivaju sumnju javnosti”, rekla je Novaković i dodala da se, u slučaju da nisu sigurni što trebaju upisati i prijaviti, slobodno obrate Povjerenstvu.

Nataša Novaković napominje kako postoje i funkcije koje su nespojive s članstvom u udrugama.

“Neću konkretno navoditi dužnosnika, no pokrenuli smo postupak u predmetu u kojem dužnosnik obavlja upravljačku funkciju u jednoj agenciji, a u u udruzi je koja promovira jedan dio rada te agencije. Dakle, udruga se bavi jednim dijelom energetike, a sama agencija se bavi energetikom kao takvom. Postavlja se pitanje može li on biti neovisan”, rekla je Novaković i potvrdila da je Povjerenstvo već kažnjavalo dužnosnike koji su pogodovali udrugama.

“Imali smo nekoliko predmeta, mislim da je jedan bio vezan za bivšu ministricu Bernardicu Juretić. Imate razne situacije poput onih u kojima dužnosnik nije sudjelovao u postupku davanja novčanih sredstava, ali je dao potpis, te u kojoj je doista sudjelovao u davanju novčanih sredstava, pa se stoga radilo o zloupotrebi položaja”.

S obzirom da je članstvo u tajnim organizacijama relativno nova problematika, otvara se novi niz pitanja poput onih koliko je to spojivo s dužnostima ministara, saborskih zastupnika i sličnim pozicijama.

“Povjerenstvo bi o tome trebalo zauzeti stav jer se radi o članovima koji su tajni, te je teško utvrditi tko i kako utječe. Naravno, nisu sve udruge iste, postoje razlike. Takav predmet još nismo imali, bilo bi zanimljivo zauzeti stav oko toga, a isto je s lobiranjem koje nije zakonski uređeno, a trebalo bi biti jer mi se čini bliskim s tajnim udrugama.

Moglo bi se razmisliti da se u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa reguliraju sva ta pitanja, a Povjerenstvo je spremno da se regulira i lobiranje jer je to izrazito bitno. Dakle, ono nije regulirano,a događa se svugdje. Ako nije uređeno, otvara se prostor za zlouporabe. Javnost bi trebala biti upoznata tko sudjeluje i za što se zalaže”, smatra Nataša Novaković i dodaje kako bi se to područje trebalo regulirati kako je već učinjeno na razini EU.

“Postoje uvjeti i popisi lobista, morate reći koliko ste novca potrošili i na koje aktivnosti, svaki dužnosnik bi trebao objaviti s kime se sastaje i kada, o čemu se razgovara, iako je sve to teško kontrolirati, no tako to države u EU propisuju”.

Napominje kako do sada nisu imali slučaj da su već a priori nekoga upozoravali da članstvo u određenoj udruzi nije prihvatljivo, te da je svakako moguće da se o tome otvori rasprava.

Što se prijedloga Zakona o sprječavanju sukoba interesa tiče, Novaković kaže da bi idućeg tjedna trebala biti imenovana nova radna skupina, no nije sigurna da ćemo ga dočekati do kraja mandata ove Vlade.

“Krenuli bismo od početka, no čini se da nemamo puno vremena. Rad možemo započeti pa ćemo vidjeti koliko će biti zahtjevno, no oko nekih stavova ćemo teško naći komprimis”, zaključuje Novaković, piše N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Božo Ljubić: Hrvati u BiH nemaju javni servis – HRT ignorira teme koje se tiču političkog djelovanja bh. Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

javni servis

U Hrvatskom se saboru raspravljalo o izvješću tj. poslovanju Hrvatske radio televizije. Saborski zastupnik Božo Ljubić poseban je naglasak u svome izlaganju stavio na činjenicu o tome kako HRT tretira teme koje dolaze iz Bosne i Hercegovine.

HRT je kao javna televizija potreban Republici Hrvatskoj. Svi mi – i Sabor i Vlada i HRT trebamo učiniti sve da HRT odgovori svojim obvezama kao javna televizija na način da predstavi svu kompleksnost i različitost hrvatskoga društva. Pri tome ne treba smetnuti s uma da izvan granica Hrvatske živi jednako brojna izvandomovinska “Hrvatska”.

Kada je riječ o programima i financiranju programa i emitiranju, ova činjenica mora biti uvažena i od HRT- a i od svih institucija Hrvatske, kazao je Ljubić dodajući kako je u protekle tri godine urađen značajan napredak u informiranju Hrvata izvan Republike Hrvatske, prenosi Jabuka.tv.

Hrvati u BiH nemaju javni servis

Većina emisija, njihov format i programi na kojima se emitiraju, je namijenjena informiranju Hrvata izvan Republike Hrvatske o onome što se događa u Hrvatskoj. Trebali bi također biti informirani o tome što se događa izvan Hrvatske, govori Ljubić dodajući kako je Hrvatima u BiH posebno potreban HRT.

Hrvati u BiH, za razliku od druga dva konstitutivan naroda, nemaju svoj javni servis.

Srbi imaju RTRS u Banjoj Luci, Bošnjaci imaju Federalnu televiziju, a više-manje imaju i BHRT koji je zamišljen kao državni i javni servis. Hrvati stoga uglavnom gledaju HRT čak i onda kada ih ignorira, kazao je Ljubić.

Naveo je kako se ignoriraju teme, posebice one o političkom djelovanju Hrvata u BiH. Čak su i dopisništva otvorena u Sarajevu i Mostaru jedna vrsta alibi projekta.

U iznajmljenom prostoru u Sarajevu sjede dva čovjeka bez kamere i kamermana pa i nije čudno da iz Sarajeva, gdje su sve relevantne institucije, ne dolaze nikakve informacije. O materijalnoj opremljenosti ekipe u Mostaru govori i nepostojanje studija sličnog onom u npr. Splitu ili Šibeniku, naglašava saborski zastupnik Božo Ljubić.

Emisija “Pogled preko granice” u apsurdno kasnom terminu

Kada je u pitanju emisija “Pogled preko granice” tu je situacija poprilično apsurdna.

Uredništvo, novinari i sugovornici ulože veliki napor da bi obradili teme. Onda se ta emisija emitira na HRT 4 u 23.40. Tko to može gledati u terminu dvadeset minuta prije ponoći, zapitao se Ljubić dodajući kako se ista emisija reprizira za tjedan dana u popodnevnim satima na HRT1 kada većina obrađenih tema uopće više nije aktualna.

Kada je u pitanju izvještavanje Hrvatskoga sabora ovdje je prije više od godine bila rasprava o Deklaraciji o položaju hrvatskoga naroda u BiH. Na HRT to nije bilo dostojno ni za temu dana, ni za Otvoreno, a da ne kažem da se nitko nije udostojio od novinara upitati o čemu mi to ovdje raspravljamo, naglasio je saborski zastupnik Ljubić dajući nekoliko primjera o nemaru HRT prema Hrvatima izvan Hrvatske.

Spomenut ću sjednicu Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske održane prošle godine u Varaždinu. Tada je moj kolega Željko Raguž dobronamjerno iznio prijedloge. Predstavnik HRT tada je rekao: “Nismo mi ovdje da ispunjavamo želje slušatelja!” Nismo mi ovdje slušatelji, zaključio je Ljubić u svom izlaganju.

U kontekstu onoga što sam govorio, tj. činjenice da Hrvati u BiH nemaju svoj javni servis, potičem ravnatelja na uspostavljanje suradnje s RTV Herceg Bosne koju su uspostavile općine i gradovi u BiH s hrvatskom većinom, prenosi Dnevnik.ba

Na HRT-u počinje emitiranje emisije ‘Pogled preko granice – Hrvati u BiH’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari