Pratite nas

Pregled

Jan Ivanjek: SAD od ljeta gomilaju snage u Iraku i regiji

Objavljeno

na

Smrt Americi, uzvikivali su zastupnici u iranskom parlamentu nakon što su jednoglasno prihvatili povećanje proračuna za Revolucionarnu gardu. Teheran razmatra 13 mogućih scenarija kojima će se osvetiti za ubojstvo svog generala.

Poručuju da je i onaj najblaži noćna mora za Sjedinjene Američke Države. Snage NATO-a povukle su se iz Iraka u Kuvajt, među njima i hrvatski vojnici. Kako će se razvijati situacija na Bliskom istoku?

O tome su u emisiji HRT-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić razgovarali dekan Veleučilišta Vern prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, arabist i bivši veleposlanik RH u Egiptu Danijel Bučan, doc. dr. sc. Robert Barić, s Fakulteta političkih znanosti, vojni analitičar Jan Ivanjek i glavni urednik portala Euroactiv.hr Željko Trkanjec.

>Na pitanje hoće li biti rata Cvrtila je rekao:

– Ne onakvog kako ga mi zamišljamo, u smislu da se sukobe dvije države da se nađu na nekakvom terenu i da na tom terenu dvije vojske se sučele jedna drugoj i da nešto na tom terenu riješe. Takvog rata sigurno neće biti, ali da će biti različitih vrsta incidenata, pritisaka koje će koristiti i cyber prostor toga će sigurno biti. Ova kriza neće završiti ovom opasnom verbalnom retorikom s jedne i druge strane nego će sigurno imati i svoju materijalnu realizaciju samo je pitanje kada i kako.

Cvrtila je podsjetio da je od travnja 2019. bilo nekoliko ozbiljnih incidenata kada se razgovaralo o krizi koja se mogla potencijalno pretvoriti u rat.

– Ovaj sada pritisak se uklapa u tu strategiju maksimalnog pritiska, ali ono što je proizvelo taj maksimalni pritisak doveo je do socijalne mobilizacije ne samo u Iranu već i u Iraku. Niti jednoj ni drugoj strani ne odgovara velika radikalizacija jer bi to imalo ozbiljne posljedice na regiju, ali i na unutarnje odnose u SAD-u jer još nije objašnjeno koji su to neposredni razlozi koji su doveli do te akcije i sadašnje situacije, rekao je.

– Je li Amerika imala pravo napraviti to što je napravila je velika kontroverza, istaknuo je Barić, te nastavio: To je također sukob između Republikanaca i Demokrata. Radi se o pitanju legalnosti tog napada jer postoje ograničenja i u samom američkom zakonu. I činjenica je da Iran i SAD nisu formalno u ratnom stanju, kada bi još taj potez mogao i proći. Kad se pogledaju sve moguće konvencije to je jako sklisko pitanje i iskreno, o samoj legalnosti tog poteza duboka je sumnja u legalnost i u SAD-u, ali i na globalnoj razini, rekao je.

Dodao je i da Trumpova administracija nema nikakvu strategiju što se tiče Bliskog istoka.

– Ovakvi potezi koje vuče Trump pridonose samo radikalizaciji onih najradikalnijih i ako možemo govoriti, o nečemu, barem se tako meni čini, što je sigurna posljedica ovog Trumpovog poteza nije rat ili ne rat nije ovo ili ono, nego revitalizacija radikalnog islamizma uključujući i ISIL. SAD, napose Trump, ne shvaća važnost Irana u toj regiji. Iran je velika država razvijene tehnologije, brojna nacija i što je vrlo važno stup šijizma. I umjesto da se međunarodne velike sile brinu o ravnoteži šijita i sunita u tom području, oni čine sve da tu ravnotežu onemoguće. Po mom mišljenju, neprijateljska politika prema Iranu do te mjere da se vrše ovakvi, kako su Iranci rekli, teroristički napadi nikako ne može pridonijeti stabilizaciji u regiji. Ne znam što Amerikanci time mogu dobiti osim što naravno idu na ruku svojim saveznicima, s jedne strane Izraelu, a s druge strane Saudijskoj Arabiji, naglasio je Bučan.

– Svojedobno se iz Trumpovih izjava moglo naslutiti da ima stanovitu strategiju da je njegov cilj bio srušiti režim u Iranu, time što će postojeće nezadovoljstvo pojačati sankcijama. Ako se on još drži te strategije, izgleda da se preigrao s ovim potezom, jer je upravo ojačao režim. Postigao je obrnuti efekt. Ako je to bila njegova strategija očito je on u svojim taktičkim potezima koji su trebali služiti u ovoj strategiji debelo pogriješio, istaknuo je Bučan.

– SAD od ljeta gomilaju snage u Iraku i regiji. Uspostavljene su nove postrojbe, nove formacije i zrakoplovstva. Prije koji dan je šest bombardera B52 prebačeno u zrakoplovnu bazu Diego Garcia koja je SAD-u izrazito bitna jer je izvan dosega iranskih balističkih projektila i  jedina može kontinuirano održavati operacije teških bombardera. Sve ostale zrakoplovne baze koje SAD ima u regiji su unutar dosega iranskih raketa. U Sredozemlju je i ekspedicijska postrojba američkih marinaca koja se može brzo rasporediti na Bliskom istoku, iako je to oko 2500 marinaca koji su prvenstveno usmjereni na očuvanje američkih života Američkih građana, evakuacija i slično. S obzirom na rast snaga SAD očekuje da će se nešto dogoditi, ali to nije gomilanje koje je priprema za rat jer za takvo nešto bi trebalo biti daleko veći broj vojnika daleko više vremena da bi se to moglo pripremiti, rekao je Ivanjek, dodavši da moramo imati na umu da bez obzira kolika je ukupna moć Irana i SAD-a neusporediva jedino što se stvarno računa su snage koje možete koristiti u nekoj zoni operacija, a tu Iran ima puno veće snage u svojoj vlastitoj zemlji nego što ima SAD u susjedstvu i toj regiji. Bilo kakvi veliki sukob nije u interesu nikoga.

– Današnji Putinov dolazak u Siriju je značajan. On je došao pokazati tko je ovdje na svoj način gazda. Od kada se Trump povukao iz Sirije, situacija se iz temelja promijenila. Rusija je zauzela strateški prostor i na svoj način ona upravlja procesima. S druge strane Kina koja pomno pazi da se nikome ne zamjeri i da sa svima bude u dobrim odnosima, ali je s druge strane vrlo jasno promijenila odnos. Više ne kupuje naftu od Irana, već od Saudijske Arabije. Pazi da ne naruši američke sankcije, ali čuva dobre odnose s Iranom, tvrdeći da su oni važan dio njihovog projekta jedan pojas jedan put. Rusija i Kina jasno su se definirale. Turska je u nezgodnoj poziciji. Oni su sunitska zemlja, ne mogu podržati Iran u potpunosti, nisu baš u dobrim odnosima s Amerikancima pa ne mogu podržati ni njih, a dobro bi im bilo s Rusima podijeliti neke prostore. Jedini koji nemaju strategiju je Europska unija, istaknuo je Trkanjec.

 

Iran napao dvije američke vojne baze (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Vili Beroš otkrio zašto krivulja rasta zaraze u Hrvatskoj nije eksponencijalna

Objavljeno

na

Objavio

Kraj epidemije još se ne nazire, građani imaju niz pitanja, a na neka od njih je u Dnevniku Nove TV pokušao odgovoriti ministar zdravstva Vili Beroš.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Njemačka ministrica obrane zahvalila Krstičeviću: Prijatelji se drže skupa

Objavljeno

na

Objavio

Zrakoplovom Vlade RH medicinski timovi Hrvatske i Njemačke vojske stigli su u Litvu kako bi pružili pomoć pripadnicima Borbene grupe u situaciji epidemije koronavirusa

Medicinski tim Hrvatske vojske koji čine doktor medicine i medicinski tehničar zajedno sa neophodnim medicinskim materijalom stigli su zrakoplovom Vlade RH u nedjelju 29. ožujka 2020. godine oko podnea u Litvu, gdje su upućeni kako bi se što prije ojačala skrb za pripadnike 2. hrvatskog kontingenta NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti (eFP – enhanced Forward Presence), u situaciji epidemije koronavirusa.

Istim avionom, u Litvu je stigao i njemački vojni medicinski tim od sedam pripadnika koji su se ukrcali u Berlinu, a koji će također u Litvi biti angažirani na pružanju pomoći oboljelim pripadnicima Borbene grupa NATO aktivnosti, u kojoj je Njemačka inače vodeća nacija.

Njemačka ministrica obrane zahvalila Krstičeviću: Hvala mom hrvatskom kolegi Damiru Krstičeviću. Prijatelji se drže skupa.

Zajednički prijevoz hrvatskih i njemačkih snaga potvrda je dobrih prijateljskih i partnerskih odnosa dviju zemalja. U tom kontekstu njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer zahvalila je potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću za ovu inicijativu i zajedničku skrb za naše vojnikinje i vojnike rekavši kako dvije zemlje blisko surađuju i u borbi protiv koronavirusa. „Hrvatski i njemački liječnici danas zajedno lete prema našim postrojbama u Litvi nakon što se i tamo pojavilo nekoliko slučajeva pozitivnih na koronavirus. Hvala mom hrvatskom kolegi Damiru Krstičeviću. Prijatelji se drže skupa“ istaknula je njemačka ministrica Kramp-Karrenbauer.

Po dolasku u Litvu doktor medicine natporučnik Luka Gmaz rekao je da je putovanje proteklo u redu te da je zahvalan što je imao priliku zajedno sa njemačkim kolegama putovati danas u Litvu kako bi tamo zajednički pomagali kolegama koji sudjeluju u NATO aktivnosti.

Pripadnica njemačkog medicinskog tima koja je također stigla u Litvu rekla je da je došla ovdje zajedno sa kolegama iz Hrvatske kako bi pružila potrebnu pomoć i potporu svojim kolegama u ovoj složenoj situaciji. „Mi ćemo preuzeti medicinsku skrb za sve vojnike, a provodit ćemo i zdravstvenu edukaciju. Drago mi je što imamo priliku steći nova iskustva te surađivati sa pripadnicima iz drugih država, a posebno s kolegama iz Hrvatske“, rekla je.

U NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Litvi pored zemlje domaćina ukupno sudjeluje 1018 savezničkih vojnika. Uz hrvatske vojnike, radi se o pripadnicima vojski Nizozemske, Norveške, Belgije i Češke koji sudjeluju u aktivnosti u okviru Borbene grupe pod vodstvom Savezne Republike Njemačke. Zaraženi vojnici izmješteni su iz baze Rukla gdje su inače smješteni, na 100 kilometara udaljeno vojno vježbalište Pabrade. Hrvatska vojska trenutno u Litvi sudjeluje sa 187 pripadnika 2. hrvatskog kontingenta od kojih su četiri pripadnika pozitivna na koronavirus te imaju blaže simptome bolesti, a 39 pripadnika nalazi se u samoizolaciji.

Kako bi se što prije ojačala skrb za oboljele pripadnike hrvatskog kontingenta Vlada Republike Hrvatske ustupila je službeni zrakoplov kojim je u Litvu upućen dodatni medicinski tim te stotinjak kilograma medicinskog materijala uključujući medicinsku i zaštitnu opreme te lijekove, priopćio je MORH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari