Pratite nas

Analiza

Jan Ivanjek: Srbija planira nabavu moćnih MiG-ova 35 u narednom desetljeću

Objavljeno

na

Foto: AP

Danas će Vojska Srbije i službeno preuzeti četiri borbena aviona MiG-29 koje joj donira Bjelorusija, a ugovor se potpisuje u sklopu posjete srbijanskog ministra obrane toj zemlji.

MiG-ovi jednosjedi podverzije 9.13 zaokružiti će cjelinu od 14 borbenih aviona kao okosnice lovačkog zrakoplovstva Srbije, s 11 jednosjednih lovaca, od čega jedan 9.12A, tri jugoslavenska 9.12B i sedam 9.13, te tri dvosjeda trenažera 9.51, čije su borbene mogućnosti znatno ograničene u odnosu na jednosjede.

Četiri donirana 9.13 biti će remontirani u bjeloruskom zrakoplovnom zavodu u Baranovičima prije isporuke Srbiji, kako bi bili dovedeni na zajednički standard s ostatkom MiG-ova.

Čini se da su remontom svi donirani MiG-ovi, i ruski i bjeloruski, dovedeni na razinu preživjelih srbijanskih MiG-ova koja je postignuta nakon remonta 2008., kada je ugrađen jedan višenamjenskih prikaznik, novi HUD i gornja kontrolna ploča ispod samog HUD-a.

Većih zahvata nema, iako su srbijanski dužnosnici više puta najavljivali novi radar, Žuk-ME, kao i nove rakete zrak – zrak. Hoće li i kada doći do same modernizacije koja bi osjetnije povećala borbene sposobnosti MiG-ova tek treba vidjeti, no Srbija se nema potrebe žuriti u tome.

Sustav će biti ionako opterećen nabavam novih helikoptera H145M, Mi-17 i Mi-35M, a kontinuitet lovačkog zrakoplovstva sada je osiguran. Smisao dublje modernizacije ionako je upitan: remontirani MiG-ovi, ponekad označavani kao MiG-29SD iako proizvođač tu oznaku koristi za NATO kompatibilne slovačke dvadesetdevetke, riješenje su za 10-15 godina, a ionako se učestalo naglašava da je Srbija sada najmoćnija zrakoplovna sila u regiji.

Doduše, ta regija evidentno ne uključuje susjedne Mađarsku s eskadrilom Gripena, Rumunjsku, koja cilja na pedesetak F-16 od kojih je 12 već isporučeno, niti Bugarsku, koja će ukupno kupiti 16 novih F-16 Block 70/72.

Srbija je prvenstveno kupila vrijeme te je logičan idući korak, umjesto sipanja novca u modernizaciju zastarjelih aviona, nabava daleko moćnijih i sposobnijih MiG-ova 35 u narednom desetljeću.

Da se o tome ozbiljno razmišlja govori i projekcija MiG-a 35 korištena u planirnju novih hangara dežurnog borbenog dvojca na Batajnici, a s obzirom da je riječ o vrhuncu evolucije MiGa- 29, uvođenje u upotrebu bilo bi daleko bezbolnije nego prijelaz na neki drugi tip aviona.

Srbija za sad ipak može biti mirna u nadmoći svog zrakoplovstva nad hrvatskim, koje se nakon američke blokade i propasti nabave F-16 Barak našlo u poziciji da ponovno mora birati budući avion.

Ovaj puta stvari će se raditi znatno tiše i s manje medijske pozornosti, ali zaključak saborske interpelacije naveo je kontinuiranu podršku nabavi novih borbenih aviona i stvari za sada djeluju ohrabrujuće, napisao je vojni analitičar Jan Ivanjek

 

Srbija dobila četiri MIG-a 29 od Bjelorusije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

HRejting: Predsjednica nema protivnika koji bi je mogao poraziti na izborima

Objavljeno

na

Objavio

U središnjem Dnevniku HTV-a počeli su s objavom rezultata drugog redovitog mjesečnog istraživanja HRejting.

Riječ je o dosad najvećem istraživanju raspoloženja hrvatskog biračkog tijela, koje je za HRT provela Promocija plus prema načelu “cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica”. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika pa je statistička pogreška samo +/- 2,62%. Anketa koju objavljuju provedena je od 12. do 18. travnja.

Da je jučer održan prvi krug predsjedničkih izbora HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović ponovno bi dobila najviše glasova – više od 35%. 17%  za njom zaostaje Zoran Milanović.

U odnosu na prošli mjesec potpora je aktualnoj predsjednici narasla za gotovo 1,5 posto. Svima ostalima ostala je ista ili pala. Zoranu Milanoviću potpora je pala za 1%.

Preostalih osam potencijalnih kandidata koje je testirao HRejting rasporedili su se ovako – najbliža je vodećem dvojcu bivša predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, a sad predsjednica Starta Dalija Orešković koju bi biralo 9,5 posto birača. Slijedi čelnik Živog zida s tek nešto više od 5% i gubitkom oko 1% glasova u odnosu na prošli mjesec. Sinčiću za vrat puše sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.

Jedan od SDP-ovih potencijalnih predsjedničkih kandidata Tonino Picula, najviše je pao u odnosu na ožujak. Više od 2 posto i sad je na manje od 4. Pali su, ali neusporedivo manje i prvi Mostovac Božo Petrov te Milan  Bandić.

Ovaj mjesec smo prvi put testirali još dva imena koja se spominju u kontekstu predjedničke kandidature – Brunu Esih i Predraga Freda Matića. Čelnica Neovisnih za Hrvatsku u premijernom nastupu od birača dobiva oko tri posto, a bivši SDP-ov ministar branitelja jedvo prelazi jedan.

Za SDP-ove potencijalne kandidate, HRejting pokazuje da ih SDP-ovi birači baš nisu prepoznali. Tako ih ni 10 posto ne bi glas dalo Toninu Piculi, a za također SDP-ovca Freda Matića glasalo bi samo 2% SDP-ovih birača.

Isto toliko podijelili bi i svi ostali koje je netko nekad spomenuo ili zaželio za predsjednika države. I jedna razlika ovih u odnosu na izbore za Hrvatski sabor i Europski parlament – broj neodlučnih birača u 1. krugu raste. U odnosu na prošli mjesec čak 3 i pol posto.

Kako dvoje najviše plasiranih kandidata prolaze u drugom krugu izbora?

Da je jučer održan drugi krug predsjedničkih izbora, Kolinda Grabar-Kitarović danas bi primala čestitke za drugi predsjednički mandat. Dobila bi gotovo 13% glasova više od protukandidata.

Za aktualnu predsjednicu glasovalo bi više od 53% birača, dok bi Zoran Milanović bio odabir njih 40%. Čak i kad bi se dogodilo nemoguće – da  pridobije svih 6 i pol posto neodlučnih – opet je otprilike isto toliko u zaostatku.

Nedostižnosti Kolinde Grabar-Kitarović sigurno pridonosi i jedan podatak iz HRejtinga – više od 10 posto SDP-ovih birača u drugom bi krugu glasovalo za HDZ-ovu kandidatkinju.

Disciplina HDZ-ovi birača, pak, i na predsjedničkim je izborima na djelu. Njih gotovo 95% ne dvoji koga treba zaokružiti.

Kako bi se između Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića podijelili glasovi njihovih protukandidata iz prvog kruga?

Nevjerojatni zvuči da bi gotovo 76% onih koji su u 1. krugu glasovali za SDP-ovca Tonina Piculu, u 2. zaokružilo HDZ-ovu kandidatkinju, a samo 16% Zorana Milanovića.

Nije očekivano ni 25% glasova koje bi Kolinda Grabar-Kitarović dobila od birača još jednog SDP-ovca – Predraga Freda Matića ili gotovo 23% glasova Dalije Orešković.

Iako je aktualna predsjednica donedavno slovila kao ikona hrvatske desnice, nastavi li se trenutačni trend HRejtinga, taj bi joj epitet uskoro mogao “oteti” bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović. Čini se da se nekim svojim izjavama i potezima s kraja premijerskog mandata te prijateljstvima i druženjima s pojedinim hrvatskim ratnim generalima ili istaknutim braniteljima, umilio dijelu desnog biračkog tijela. Tako bi gotovo 60% birača Mostovca Bože Petrova, u 2. krugu glasovalo za Zorana Milanovića. Dobio bi i ne malih 19% od Brune Esih.

Jedan zanimljiv detalj iz naše ankete može se iščitati o dvije stranke koje slove kao lijevo-liberalne. Prva je HSLS, a druga HNS, čiji je predsjednik dogovorio povijesni prebježnički akt. Odveo je svoju stranku od oporbenog SDP-a ka vladajućem HDZ-u. Ali je Ivan Vrdoljak svejedno nedavno javno podupro predsjedničku kandidaturu Zorana Milanovića.

No više od 30% HNS-ovih birača glas bi ipak dalo Kolindi Grabar Kitarović, a tek 10 posto više Zoranu Milanoviću. I HSLS-ovi birači pokazuju da teško mogu pozicionirati svoju stranku, pa jednak broj glasova od njih dobivaju i HDZ-ova kandidatkinja i bivši šef SDP-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Analiza političkih preferencija za EU izbore (2. dio)

Objavljeno

na

Objavio

Nastavljamo s analizom političkih preferencija u dvije nove županije i to Koprivničko križevačku i Sisačko moslavačku, koja je jedna od ključnih županija za dobivanje izbora, ponajprije parlamentarnih pa može poslužiti i kao usporedba za nadolazeće parlamentarne izbore. Ispitivanje je napravljeno u razdoblju od 14. do 17. travnja 2019 godine.

Piše: Ante Rašić

Ono što se primjećuje je evidentan pad HDZ-a i iznenađujući rast SDP-a, kao i pojedinih političkih opcija kojih nije bilo na izborima 2014., što se prije svega odnosi na Živi zid i listu Marijane Petir.

Dok je na izborima 2014. Narodna koalicija predvođena SDP-om u Koprivničkoj–križevačkoj županiji uz izlaznost od 20,93 % osvojila 5.845 glasova ili 27,92 %, da su danas izbori, SDP bi samostalno osvojio čak 11.211 glasova ili vrtoglavih 53,57 %, odnosno 5.366 glasova više nego 2014. godine.

HDZ je 2014. godine osvojio 9149 glasova ili 43,71 % u sklopu Domoljubne koalicije, dok bi sada samostalno osvojio tek 14,29 % ili skromnih 2.990 glasova, čak 6.159 manje nego 2014.

Po HDZ još više poražavajući rezultati stižu iz Sisačko-moslavačke županije, gdje po trenutnim podacima HDZ doživljava pravu kataklizmu, bez obzira na to što ni SDP ne ostvaruje rezultat bolji od 2014. godine, no događa se velika disperzija glasova pa veliki broj stranaka ili lista osvaja glasove iznad ili neznatno ispod izbornog praga.

Tako je HDZ 2014. godine u sklopu Domoljubne koalicije, osvojio 16.651 glas ili 45,37 % uz izlaznost od 23,31 % dok bi danas osvojio tek 3.490 glasova ili za tu stranku skromnih 9,51.

SDP 2014. godine imao je rezultat od 9.790 glasova ili 26.68 % dok bi danas osvojio 9.584 glasa ili u postocima 26,19. Tako u ovoj županiji HDZ ima ogromni pad osvojenih glasova od čak 13.161, dok je pad SDP-a, zanemarivih 206 glasova.

U ukupnom zbroju, nakon 19 županija i prvog od tri kruga ispitivanja, HDZ ima 19,13 % , a SDP 17,87 %. Iako će se ovi rezultati mijenjati nakon svakog kruga, te ne pokrivaju cijelu Hrvatsku, pošto u analizu nisu uključeni Grad Zagreb i Istarska županija, evidentan je trend pada HDZ-a i trend rasta SDP-a.

Analizu takvih rezultata, prepuštamo političkim analitičarima i analitičkim odijelima tih stranaka. Naš jedini cilj je nepristrano prikazati trenutni odabir građana i usporediti ga s rezultatima iz 2014 godine.

Analizu za Grad Zagreb i Istarsku županiju, koji bi mogli poremetiti odnos snaga između HDZ-a i SDP-a, kao i kod nekih koalicija, objavit ćemo u sljedećoj analizi.

Napomena: Analiza je rađena nepristrano i objektivno, te se radi sukladno svim standardima u tri navrata ispitivanja po županijama plus Grad Zagreb. Naziv agencije koja vrši ispitivanje, sukladno dogovoru s njom, nećemo objaviti do zadnje analize neposredno pred izbore, kako bi se izbjegli pritisci bilo kakve vrste.

Analiza političkih preferencija za EU izbore (1. dio): Mrtva utrka SDP-a i HDZ-a, dramatičan pad HDZ-a u Slavoniji, kazna za nebrigu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari