Pratite nas

Pregled

Jandroković na Bleiburgu: Sabor će i u budućnosti biti pokrovitelj komemoracije žrtvama

Objavljeno

na

Foto: Hina

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković rekao je u subotu na Bleiburškom polju kako će Sabor i u budućnosti biti pokrovitelj komemoracije bleiburškim žrtvama, koje su, naglasio je, jedno od teških poglavlja složene hrvatske povijesti, te je pozvao građane Hrvatske da istom odgovornošću kojom su stvarali neovisnu Republiku Hrvatsku, grade njezinu demokratsku pluralističku budućnost.

“Kao predsjednik Hrvatskoga sabora prošle godine sam obećao da će se pokroviteljstvo Sabora nad komemoracijom u Bleiburgu nastaviti u budućnosti. I te odluke čvrsto ću se držati. Prije svega zbog naše moralne, ljudske i civilizacijske obveze da iskažemo pijetet žrtvama zločina počinjenih iz osvete, mržnje, nesnošljivosti ili ideologije,” rekao je Jandroković što su pljeskom pozdravili okupljeni od kojih je dio sam početak njegova govora popratio snažnim zvižducima.

“Na Bleiburškom polju i u kolonama smrti – na križnim putovima – dogodila su se grozna, dugo godina prešućivana stradanja bez da su počinitelji zločina ikada bili izvedeni pred sud pravde. Danas na ovom mjestu odajemo poštovanje žrtvama – civilima i razoružanim vojnicima, svim izgubljenim životima, ali i preživjelima i njihovim obiteljima čija se svjedočenja ne smiju nikada zaboraviti,” rekao je Jandoković.

To je poglavlje hrvatske povijesti, naglsio je, bilo slom čovječnosti, ljudskog dostojanstva, slobode i racionalnog djelovanja.

Nakon fašističkih zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata, komunistička vlast je na Bleiburgu sustavnim i osmišljenim zločinima nad pripadnicima hrvatskog naroda utrla put totalitarizmu, neslobodi i progonu neistomišljenika i time ubila nadu da će graditi demokratsko društvo, rekao je. Desetljećima hrvatski narod bio je talac totalitarnog komunističkog režima i žrtva masovnih povreda ljudskih prava, fizičkog i psihičkog terora, kazao je Jandoković i istaknuo da je to hrvatska povijest: “Ona nije jednostavna – već je složena. Teška i bolna.”

Jedna od povijesnih stečevina na kojoj je izgrađena današnja moderna, samostalna i neovisna demokratska Republika Hrvatska je i Domovinski rat,  jedini u 20. stojeću, naglasio je, u kojem je hrvatski narod prevladao razlike i pokazao sposobnost okupljanja u ostvarenju prava na slobodu i vlastitu državnost.

“Danas kada imamo svoju državu, obaveza je svih nas stalno se podsjećati na sve žrtve … i iskazati poštovanje svakom čovjeku koji se hrabro i časno suprotstavio svakom obliku nedemokratskog vladanja. Ako se želimo odgovorno suočiti s prošlošću i graditi budućnost toga trebamo biti svjesni, to priznati i prihvatiti. Prihvaćanje istine znači i prihvaćanje odgovornosti,” poručio je predsjednik Hrvatskog sabora i pozvao da se s istom odgovornošću s kojom je stvarana, nastavi demokratska pluralistička izgradnja Hrvatske.

To znači, poručio je, “suživot različitih interesa i načina života okupljenih oko temeljnih vrijednosti hrvatskog naroda – naših kršćanskih korijena i pripadnosti europskom civilizacijskom nasljeđu,” podrazumijeva društvo koje se “temelji na duhovnosti, plemenitosti i humanizmu i u kojem se poštuje drugi čovjek, njegovo dostojanstvo i prava.”

Takvo se društvo zasniva na djelotvornom dijalogu i pronalaženju zajedničke osnove za suradnju i rješavanje problema u interesu svih hrvatskih ljudi, u domovini i iseljeništvu, istaknuo je.

“Stoga svi zajedno moramo pronaći u sebi dodatnu snagu i hrabrost da prepoznamo i prihvatimo takav sustav vrijednosti kojim ćemo zrelo i odgovorno pokušati prevladati sve nesnošljivosti i podjele u društvu. Zato je na svima nama da pridonesemo daljnjem uspješnom demokratskom razvoju jedine naše Hrvatske – u pamćenju, ali i oprostu – u prihvaćanju drugog – i u zajedništvu i solidarnosti,” poručio je predsjednik Sabora.

Čović. Više nego ikad trebamo svehrvatsko jedinstvo

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, član Predsjedništva BiH Dragan Čović u svom je govoru naglasio da komemoracijom na Bleiburgu “čuvamo sjećanje na sve križne puteve hrvatskoga naroda”.

“Iskazujući zahvalnost za svaku žrtvu Križnog puta, misa sjećanja i trganja od zaborava Bleiburga neka nas ojača da pošaljemo snažnu civiliziranu poruku i onima koji bi ponovno pisali povijest našeg naroda u ime nas, kojima iznova smeta i ova komemoracija i naše hodočašće”, rekao je.

Istaknuo je nužnost svehrvatskog jedinstva, pogotovo danas kada si i Hrvatska i BiH suočene s problemom demografije.

“I sada nam je potrebno, više nego ikada, svehrvatsko jedinstvo. Opet se na kušnju stavlja naša demografska snaga i u Hrvatskoj i BiH. Potaknuti globalnim kretanjima ljudi i potragom za boljim životom, jer svatko iz svoje perspektive smatra da im današnje domovine nisu ponudile dovoljno, počeli smo ponovno napuštati svoja ognjišta i naseljavati druge zemlje”, upozorio je Čović.

Upozorio je i da su Hrvati u BiH neravnopravni spram druga dva naroda te da postoje nastojanja da se Hrvate potpuno obespravi i izbriše.

“Međutim, kao i mnogo puta do sada, kada smo bili stavljeni na najveća povijesna iskušenja, uspjeli smo se otrgnuti. Uvjeren sam da ćemo ponovno pronaći zajedništvo koje nam je sada potrebno više nego ikad prije te iznači način i formirati zajednički odgovor na ova moderna iskušenja našeg naroda”, kazao je.

Naglašava i da Hrvati u BiH to ne mogu sami. “Treba nam snažna pomoć Vlade RH”, rekao je te zahvalio predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću i ministrima u Vladi RH na zajedničkom traženju nužnih rješenja.

Puljić: Bleiburg je metafora progona, mučenja i pogibije

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK), zadarski nadbiskup Želimir  Puljić u propovijedi je istaknuo da je Bleiburg “metafora progona, mučenja i pogibije silnoga mnoštva naših sunarodnjaka” koji su bez procesa i suda, bez groba i imena, umirali po logorima i grobištima u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Srbiji.

“I ovogodišnje okupljanje u znaku je vjere, molitve i poštovanja prema žrtvama kolektivnog stradanja koje su, kako znamo, počinili partizani po okončanju Drugog svjetskog rata, a koje se, nažalost, desetljećima zatiralo, pravdalo ili umanjivalo”, naglasio je.

Bleiburg nam je opomena i poziv, poručio je nadbiskup Puljić,  gledati na prošlost očima vjere s pogledom uprtim “u onoga koji vodi povijest ljudi i naroda”.

“Vrijeme u kojem živimo traži nove ljude, stvaratelje novoga svijeta, nove i drugačije Hrvatske i Europe. Na potezu su sada angažirani kršćani koji se nadaju i vjeruju i ljube, koje prožima duh Evanđelja, pa su kadri živjeti i svjedočiti mir, ljubav i toleranciju”, dodao je.

Naglašava da se, “pred iskustvom netrpeljivosti, zbog čega su i Hrvatska i Europa u 20. stoljeću gorjeli u plamenu mržnje i prezira”, današnji poklonici Kristovoga križa i štovatelji križnih puteva stradale braće osjećaju „pozvanima svjedočiti i propovijedati utopiju mira, ljubavi, praštanja i povjerenja, kako bi nas Gospodin očuvao od kuge, gladi, rata i zla vremena”.

Uvjeren je da i današnje hodočašće ide u tom smjeru. “Ovo je naš odgovor svima onima koji se boje našeg okupljanja ovdje. Molimo zato da našoj domovini Gospodin udijeli trajnu stabilnost i toliko žuđeni mir i slobodu, koje su nam izvojevali naši hrabri branitelji”, dodaje.

Na kraju mise nadbiskup Puljić je zahvalio svim hodočasnicima na ozračju u kojem je održana te se osvrnuo na kritike koje u dijelu javnosti izaziva bleiburška komemoracija. Među ostalim, u dijelu javnosti ona se opisuje kao okupljanje neonacista.

“Čitali ste, digla se cijela Europa. Piše se svašta. Ljudi moji, gdje ti ljudi nalaze takve informacije i dezinformacije. Mi se samo Bogu želimo moliti i Bogu preporučiti one koji su stradali i potaknuti sve da se konačno završi Drugi svjetski rat, ako smijem tako govoriti. Da izgrađujemo Domovinu, ali da ne zaboravljamo one koji su bez suda i osude stradali”, poručio je Puljić uz pljesak okupljenih.

Molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti predvodio je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice iz Gunje Idriz Bešlić.

Središnja komemoracija u povodu 73. obljetnice Bleiburške tragedije i hrvatskoga Križnog puta završena je polaganjem zajedničkog vijenca predsjednice Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Vlade Republike Hrvatske i paljenje svijeća uz Spomenik na Bleiburškom polju.

 

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pupovac u NU2: ‘Lojalnost se najviše iskušava u kriznim vremenima’

Objavljeno

na

Objavio

Gost emisije “Nedjeljom u dva” je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac.

Upitan da kaže što je za njega patriotizam – rekao je da “ima različitih definicija. I različitih situacija. Ovisno o povijesnim procesima u kojima se nalazi nacionalna zajednica, državna”, smatra.

“Mislim da je nama u Hrvatskoj jako dugo nakon prestanka rata primarno jačanje ustavnog partiotizma, poštivanje vlastitog Ustava, njegovih vrijednosti, pravila, zakona koji iz njega proizlaze, uzusa koje ljudi trebaju slijediti i kad ne znaju sasvim što piše u Ustavu i zakonu ali smo naslijedili od starijih i od predaka bez obzira kroz koji sistem prolazili – neki sistem koji možemo u cjelini nazvati Ustavnim patriotizmom koji se u ratnim, kriznim vremenima može poremetiti, može nestati, može ga se zamijeniti nekom drugom vrstom patriotizma, koja baš i ne mora biti, u najboljem smislu te riječi, pravi, istinski patriotizam koji uključuje sve, koji mogu svi slijediti, i koji sve obavezuje i nema jednih koji mogu reći da su više, a drugi da su manje”, rekao je.

Na pitanje smeta li ga što svako malo, jednom dijelu javnosti, teba dokazivati svoju lojalnost zajednici u kojoj živi, odnosno državi u kojoj živi – odgovorio je da nema tu potrebu. “Lojalnost se najviše iskušava u kriznim vremenima. Za ljude koji žive u nekoj zajednici, sredini, koja vremena ih stavljaju na kušnju, kojima mogu ostati bez dobrog dijela svojih sunarodnjaka, kao što sam ja ostao. Ostati bez svojim zavičaja, kao što su mnogi ljudi ostali i Hrvati i Srbi – s tim da Srbi s manje šanse da ih obnove. Mogu se neprestano suočavati s optužbama da zato što tražiš da svi ljudi budu jednaki pred zakonom i Ustavom, da ne budu diskriminirani. Da ih se ne gleda kao razbojnike i izdajnike zato što su drugačije vjere i nacije iako ničim nisu napravili ništa što bi narušilo osnovna pravila patriotskog ponašanja. Ili obrnuto bilo u ratu ili miru. Dakle, za mene je lojalnost – lojalnost prema prijatelju, susjedu, kolegi na poslu. Za mene je lojalnost prema vrijednostima za koje znam da ih slijede ljudi koje možda nikad neću sresti, ali o kojima ovisi kako će se ti ljudi sresti sa drugim ljudima. Za mene je lojalnost osjećaj sigurnosti kod svih onih koji žive u ovom slučaju u našoj zemlji Hrvatskoj. Da će se susretati s ljudima koji prema njima neće imati loše raspoloženje niti namjere ili na bilo koji način izdati pravila prema kojima živimo ili trebamo živjeti”, istaknuo je.

“Ispod časti mi je da pomislim da bih ja sad trebao nabrajati što sam sve smatrao da trebam učiniti za zemlju u kojoj živim i za narod kojem pripadam. Jer je to bio moj motiv življenja. Moj osjećaj lojalnosti prema ljudima s kojima sam radio, koji su me odgajali. Prema mojoj rodbini i jedne i druge nacionalnosti. Prema mojem razumijevanju dobra i budućnosti zemlje u kojoj živim. A to što postoje ljudi koji olako ili iz zlopromišljenosti ili osmišljene strategije druge ljude i druge grupe prozivaju nelojalnim, neprijateljima – samo zato što su Srbi, Židovi, socijaldemokrati ili socijalisti, ili liberali. To je pokazatelj građanske nelojalnosti i ustavne nelojalnosti onih koji to rade. A ne mene. Ne onih koji su liberali”, rekao je.

“Postoje ljudi koji misle da ako imaš državu, ako imaš javnost, moć, policiju, državno odvjetništvo, medije. Možeš sve proglašavati neistinom. Možeš proglašavati istinom i ono što je daleko od istine. To neće daleko doći. To nije povijest”, rekao je.

“A oni koji misle da će izbrisati iz sjećanja ono što se moralo događati ljudima koji su ostajali bez posla, stanova ili radeći na poslu dobivali su poruke da su ostali bez stanova. Ti ljudi danas, kao i ja, unatoč tom iskustvu ne smatraju da se ne trebaju boriti za svoju zemlju, niti da trebaju biti manje ustavni patrioti od naših sugrađana koji su hrvatske nacionalnosti, koji su iz drugih sredina, morali bježati sa svojim vrećicama iz svojih domova koji su nakon toga bili porušeni”, kazao je.

Zamoljen da komentira svoju reakciju na nedavni Vučićev govor, odogovorio je pitanjem. “Jeste li vi mene ikada čuli da nazivam Hrvatsku ustaškom državom? Jeste li ikada čuli ili vidjeli da sam uspoređivao Hrvatsku od 1990. na ovamo s bilo kojom nacističkom, fašističkom tvorevinom? Ja sam se prema Vučičevom govoru vrlo jasno odredio. Da ste pročitali moju izjavu, koju sam dao nakon što se napad na mene smirio, onda bi vidjeli da sam dao izjavu”, naglasio je.

“Kada bismo mi u Hrvatskoj imali drugačiji odnos prema činjenici da je iz Hrvatske protjerano 250 -300 tisuća Srba za vrijeme rata, onda bi svaki moj odgovor na tu vrstu stvari bio puno jednostavniji. Ovako kad se mi pravimo da se to nije dogodilo, kao da nije istina da se to dogodilo. Ili ako se dogodilo, onda je to samo krivicom tih ljudi koji su morali otići. Onda bi moj odgovor bio sasvim jednostavan. Ovako kad imate egzodus od kojeg se srpska zajednica u Hrvatskoj nikada neće oporaviti, i kad znam sve što znam zašto je do toga došlo. I tko je sve iskazivao želje da do toga dođe, kroz razgovore koje sam imao tijekom godina svog političkog djelovanja onda biste trebali razumijeti da ja nisam u istoj poziciji kao netko tko nema isto to iskustvo i to znanje”, istaknuo je.

“Ja nisam rekao i ne bih rekao to što je predsednik Vučić kazao”, istaknuo je Pupovac. “Za tu činjenicu što su Srbi morali otići iz Hrvatske krivci i odgovorni nisu samo na jednoj strani. I to samo stvar čini dodatno kompleksnijom”, naglasio je.

“I treću stvar koju želim reći – nakon što sam sudjelovao u jednoj haškoj konferenciji u jesen 1991. o mogućem spašavanju Srba u Hrvatskoj kao pretpostavka međunarodnog priznanja Hrvatske, vratio sam se i zatekla me vijest o masovnom ubojstvu Srba u Gospiću. Pozvani da dođu sa svojih poslova koje su radili drugdje. I kad su se vratili bili su pobijeni. I kad sam digao glas protiv toga, bio sam proglašen neprijateljem broj 1”, rekao je.

“Kad se vratim iz Bačke Palanke s osjećajem prema pijetetu ljudi za zločine za koje dan danas nitko nije odgovarao, osim možda jedne osobe i kada čujem riječi za koje znam da se Hrvatsku ne može optužiti. Može se optužiti neku politiku u Hrvatskoj, neku grupaciju u Hrvatskoj, ali Hrvatska svakako ne. To znači kolektivno pripisivanje krivice. Ja to dobro znam jer živim u ovoj zemlji. I radim s ljudima koji se bore protiv toga da se ne događa ono što se događa u zadnje vrijeme”, kazao je.

“Hrvatska i Srbija moraju prekinuti rat oko pitanja izbjeglica, manjina, oko pitanja ratnoga naslijeđa. Moraju se vratiti u razgovor. I oko ratnih zločina i oko ostvarivanja prava manjina, i oko prava izbjeglica. Optužbe kao što su ove – neće tome doprinijeti. Samo će povrijediti jednu stranu. Djelovanje te vrste može biti samo manipulativno kada je posrijedi izbjegličko stradanje, a ne i stvarno rješenje za probleme koji još uvijek postoje među izbjeglicima i ne stvarno rješenje za odnose između Hrvatske i Srbije”, smatra.

Ustrajavanjem na pitanju je li Vučićev govor u kojem uspoređuje Hrvatsku s nacističkom Njemačkom bio neprimjeren, Pupovac je rekao da je upravo odgovorio. “Predlažem drugačiji pristup”.

U emisiji se još osvrnuo na braniteljske zahtjeve da se o njemu i njegovoj stranci raspravlja u Saboru te na aktualna pitanja mirovinske i porezne reforme.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Pejčinović Burić na sastanku ministrica vanjskih poslova posvećenog osnaživanju uloge žena

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sudjelovala je protekla dva dana na sastanku ministrica vanjskih poslova u Montrealu posvećenog ravnopravnosti i osnaživanju žena kao ključnog faktora u izgradnji mira, smanjenju siromaštv i ekonomskog rasta, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Sastanak je organiziran u okviru kanadskog predsjedavanja G7.

Uz teme ravnopravnosti i osnaživanja žena govorilo se i o aktualnim vanjskopolitičkim temama uključujući Siriju, Libiju, Ukrajinu, Nikaragvu, te stradanja Rohindža u Mjanmaru.

Tom je prigodom ministrica održala izlaganje na temu „Osnaživanje demokracije i otpornosti u mirnim i uključivim društvima“.

U okviru izlaganja, ministrica Pejčinović Burić osvrnula se na ulogu žena i pitanje zastupljenosti na svim razinama u RH. Govorila je o ulozi žena u Domovinskom ratu i navela hrvatska iskustva u mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja.

„Žene u Hrvatskoj imale su aktivnu i važnu ulogu u obrani naše zemlje i doprinose izgradnji trajnog mira i naprednog društva“, kazala je ministrica.

Istaknula je zastupljenost žena u svim djelatnostima, od policije i vojske, preko znanstveno-istraživačkog sektora do liderskih pozicija u poduzetništvu.

„Više od 330 žena iz Hrvatske služilo je u mirovnim misijama i operacijama širom svijeta, uključujući i onu u Afganistanu“, istaknula je ministrica.

Zaključno je rekla kako je jedan od izazova kako zadržati i stalno unapređivati razinu zaštite žena i osjetljivih skupina te uključiti sve potencijale i talente koje društvo ima. To se može optimalno ostvariti ako su jednako uključeni svi – žene i muškarci jednako.

Potpredsjednica Vlade i ministrica Pejčinović Burić sudjelovala je na panelima o osnaživanju žena, političkom sudjelovanju i vodstvu, unaprjeđenju globalnog mira, sigurnosti i napretka u okviru međunarodnog poretka koji se temelji na pravu te naporima za suzbijanje svih vrsta nasilja na osnovu spola u konfliktnim i post-konfliktnim društvima.

Drugog dana održan je sastanak ministrica vanjskih poslova s predstavnicima organizacija civilnog društva u sklopu kojega je otvorena i izložba fotografija pod nazivom “Ne bojimo se” o ženama žrtvama nasilja u ratnim sukobima.

Nakon sastanka upriličena je komemoracija za žrtve masakra na Montrealskom sveučilištu u École Polytechnique. Ministrice su odale počast ženama koje su ubijene na sveučilištu i prisjetile se tragedije koja je u Kanadi pokrenula velike promjene po pitanju kontrole oružja te zaštite žena od nasilja.

Zaključno je dogovorena daljnja suradnja djelovanja na područjima od međusobnog interesa, a dijalog će se nastaviti i na marginama predstojećeg sastanka Opće skupštine UN-a u New Yorku.

Prigodom boravka u Montrealu, ministrica se također susrela na Sveučilištu McGill s uglednim hrvatskim profesorima i studentima. Domaćin susreta bio je prof. Ante Padjen, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta i predsjednik AMCA Montreal.

Program u Montrealu završen je susretom s predstavnicima hrvatske zajednice.

U godini u kojoj se obilježava 25. obljetnica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Hrvatske i Kanade, ministrica je zahvalila hrvatskoj zajednici na cjelokupnom doprinosu u izgradnji demokratske Hrvatske te istaknula kako oni predstavljaju važnu poveznicu između dviju zemalja. Pohvalila je napore hrvatskih župa kao i folklornih i umjetničkih društava u očuvanju hrvatske kulture i identiteta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari