Pratite nas

Politika

Jandroković: Sazrio je trenutak da vratimo 30. svibnja kao Dan državnosti!

Objavljeno

na

U povodu Dana Hrvatskog sabora, predsjednik Gordan Jandroković istaknuo je u četvrtak na prigodnoj svečanosti kako je 30. svibnja 1990. bio povijesna prekretnica kada je konstituiran prvi Hrvatski sabor izabran na demokratskim, slobodnim i tajnim izborima na kojima je hrvatski narod izabrao svoje istinsko predstavništvo opredijelivši se za slobodu i demokraciju.

Nošeni višestoljetnim težnjom za vlastitom državom i na valu dubokih promjena na europskom kontinentu, hrvatski narod bez straha je progovorio opredijelivši se za slobodu i demokraciju, rekao je Jandroković u Saboru.

Tamo su se okupili bivši predsjednici Sabora, predstavnici zakonodavne, izvršne, na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, i sudbene vlasti, gospodarskog, znanstvenog, kulturnog i javnog života, oružanih snaga, sindikata,vjerskih zajednica i drugi.

Stožerno mjesto narodnog predstavništva

Nakon dugo vremena tog su dana u sabornicu ušli izabran narodni predstavnici s različitim programima i idejama, ali s dobrom voljom da zajedno traže rješenja za boljitak hrvatskog naroda i grade društvo na zdravim temeljima pravednosti, jednakosti istine i slobode.

Također i da vrate značenje Hrvatskom saboru koje je imao tijekom duge povijesti hrvatskog naroda i države – ulogu stožernog mjesta u kojem se očituju “opstojnost, samosvojnost i samoodređenje“,  narodnog predstavništva koji čuva suverenitet i štiti interese hrvatskoga naroda, nositelja pravnog poretka, jamstva sloboda i prava građana te općeg civilizacijskog napretka. I mjesta u kojem su se događala sva važnija zbivanja u političkom i kulturnom životu, istaknuo je Jandroković.

Dodao je kako nam te povijesne značajke Sabora ostaju u trajno nasljeđe kao podsjetnik na ulogu Sabora kao istinskog političkog i misaonog predstavništva hrvatskog naroda, s uvijek izraženom jakom nacionalnom i državnopravnom svijesti.

Sazrelo vrijeme da se Dan državnosti vrati 30. svibnja

Konstituiranjem višestranačkog Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine ponovno je rođena hrvatska država, a hrvatskom narodu vraćeni ponos i dostojanstvo, naglasio je Jandroković. I zato je taj datum prvobitno izabran od tadašnjeg vodstva da “ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti”. Danas je, uvjeren sam, sazrio trenutak da ponovo, slijedeći osjećaje hrvatskih ljudi i njihovu privrženost konačnom stvaranju demokratskog narodnog predstavništva, vratimo obilježavanje ovog datuma kao središnjeg praznika naše domovine – Dana hrvatske državnosti, poručio je.

Podsjetio je i na riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora istaknuo kako je “Hrvatska je do 30. svibnja 1990. prešla tek kratki dio puta u parlamentarnu demokraciju”.

Povratak europskoj civilizacijskoj tradiciji

To je bio presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i hrvatske države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji“, rekao je tada predsjednik Tuđman. Također i da “samo kritičkim i pozitivnim intelektualnim stvaralaštvom, svi zajedno možemo pridonijeti blagostanju svog naroda i općem boljitku društva u kojem živimo i djelujemo“.

Te riječi trebaju sve nas koji se bavimo javnom djelatnošću podsjećati na odgovorno, mudro i razborito ponašanje, uz uzajamno poštovanje te prihvaćanje načela rada za opće dobro i interese naših građana i domovine. Ali, i da u svakom izazovu vidimo šansu za pronalazak održivog i trajnog rješenja za daljnji napredak, a ne defetizam, kazao je Jandroković.

Podsjetio je kako je jedna od najvažnijih zadaća zastupnika – rad za opće dobro države i građana. U proteklih dvije i pol godine, radili smo na očuvanju političke stabilnosti te osnaživanju zakonodavnog okvira. Usvajali smo zakonske prijedloge i politike znajući da moramo odgovoriti na zahtjeve, potrebe i brige svih građana i, u konačnici – podići kvalitetu i standard njihova življenja. Do danas, donijeli smo 498 zakonskih rješenja iz mnogih područja života, naveo je Jandroković.

Dodao je kako kako je aktualni saziv postao i najučinkovitiji u proteklih deset godina. Smatra kako ta brojka nije i ne smije biti samo gola statistika, već se mora odražavati i u stvarnom životu.

Pozitivni gospodarski trendovi

Ustvrdio je kako su dosadašnjim zakonodavnim aktivnostima stvorili pozitivno ozračje  te da to potvrđuju i podaci da je Hrvatska izašla iz postupka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, rast BDP-a u prvom tromjesečju ove godine veći je 3,9 posto nego u istom razdoblju prošle godine, i trenutačno je najveći u Europskoj uniji.

Hrvatska ostvaruje proračunski višak već drugu godinu zaredom, smanjen je javni i vanjski dug, kreditni rejting vraćen je na investicijsku razinu, a investicije također rastu zahvaljujući znatnim povećanjem korištenja europskih fondova.

U konačnici, pozitivne gospodarske trendove osjetili su i građani povećanjem dohotka i posljedično, povećanom osobnom potrošnjom. Ti ohrabrujući gospodarski pokazatelji potvrda su odlučnosti u kojem smjeru želimo razvijati našu domovinu, ali i obaveza da moramo još više uložiti znanja, predanosti i promišljenosti u razvoj političkih i gospodarskih vrijednosti u našoj zemlji, naglasio je Jandroković.

Posebno je istaknuo da Hrvatski sabor mora dati doprinos osnaživanju solidarnosti u hrvatskom društvu, većoj socijalnoj osjetljivosti i brizi za najpotrebitije kao i najvažnijem pitanju našeg naroda – demografskoj obnovi i iseljavanju.

Daljnja izgradnja političke kulture

Učinkovitost rada ovog saziva Hrvatskoga sabora govori o našoj svijesti o ulozi koju Sabor prvenstveno treba imati, a time i o našoj odgovornosti prema hrvatskim građanima koji su nam dali svoje povjerenje i u čije ime donosimo odluke, rekao je Jandroković.

Ta odgovornost mora se odraziti i na političku kulturu koju razvijamo u ovom domu vodeći naše rasprave. Jedino raspravom temeljenom na demokratskoj toleranciji, razumijevanju izrečenogi uvažavanju kolega i njihovih suprotnih, ali argumentiranih stavova i mišljenja možemo utjecati na percepciju javnosti i osnažiti povjerenje građana u naš rad. Nadam se da će nam u daljnjoj izgradnji političke kulture još više pomoći i Etički kodeks koji ćemo uskoro donijeti, najavio je.

Obljetnicu konstituiranja Hrvatskog sabora obilježit ćemo iduće godine tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije. Samo 28 godina od hrvatske samostalnosti i šest godina od članstva u EU, Hrvatska preuzima po prvi puta u povijesti predsjedanje zajednicom od pola milijarde ljudi. To je ogromno postignuće i priznanje cijelom hrvatskom narodu i događaj od strateške, društvene i političke važnosti, ocijenio je Jandroković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

IDS donio odluku: Na izbore idu s Restart koalicijom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

IDS će na parlamentarne izbore izaći sa strankama Restart koalicije, odlučeno je na sjednici Savjeta IDS-a u petak navečer, a jedan od uvjeta za koaliranje bio je zahtjev da Istra u budućim promjenama teritorijalnog ustroja ostane samostalna kao regija, odnosno županija.

Odluka IDS-a o stupanju u koaliciju donesena je nakon brojnih razgovora s SDP-om, koji je prihvatio uvjete IDS-a.

IDS u koaliciju ulazi sa regionalnom partnerom PGS-om.

“Progresivna koalicija ima realnu šansu nakon izbora sastaviti vladu i upravljati Hrvatskom sljedeće četiri godine. Mi smo na stol stavili dvije stvari – decentralizaciju s kojom će profitirati svi dijelovi Hrvatske i jačanje regionalne politike, a u okviru toga samostalnost Istre kao regije, odnosno županije.

Istra je pokretačka snaga Hrvatske, a nažalost često je zakinuta, što zbog svog indeksa razvijenosti, što zbog svoje progresivnosti, što zbog političkih interesa. To se mora promijeniti i pregovori s SDP-om su trajali sve dok nismo dobili uvjerljive garancije da će tako biti!”, priopćeno je iz IDS-a po završetku Savjeta.

Na Savjetu je donesena i odluka o kandidatima IDS-a na listi u 8. izbornoj jedinici.

Za mandate u Hrvatskom saboru na zajedničkoj listi nadmetat će se Tulio Demetlika, Katarina Nemet, Marin Lerotić i Emil Daus. Predsjednik IDS-a Boris Miletić rekao je kako su ti ljudi odličan spoj iskustva i nove energije .

“IDS je stranka koja kontinuirano ulaže u nove generacije. Na listu ne ide nitko samo zbog imena, nego će na listi biti ljudi koji će zaista ići u Zagreb i boriti se za interese Istre u Saboru. Ljudi trebaju znati da ne glasaju za ime, nego za konkretnog čovjeka koji će ih zastupati u parlamentu”, istaknuo je predsjednik IDS-a Boris Miletić.

On, kao predsjednik stranke, nije na listi, jer, kako je objasnio,”sad, kad se borimo s pandemijom i njezinim posljedicama, moje mjesto je ovdje, u Istri!

“Tulio, Katarina, Marin i Emil su izuzetni ljudi koji žive za Istru i s punim povjerenjem tvrdim da će biti prava snaga naše regije u Saboru”, istaknuo je predsjednik IDS-a Boris Miletić. (Hina)

Izbori: Domoljubna sujeta i razmažena derišta dovode SDP na vlast

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Raspudić: Mi ne možemo biti hot spot. Moramo zatvoriti granicu i braniti je na sve moguće načine

Objavljeno

na

Objavio

Davor Božinović (HDZ), Joško Klisović (Restart), Stjepo Bartulica (Domovinski pokret) i Nino Raspudić (Most) sučelili su se na portalu dnevnik.hr.

Tijekom burne rasprave najviše je iskri frcalo oko pitanja migrantske krize. Davor Božinović jedva je kontrolirao emocije pa ga je Bago u jednom trenutku upozorio da se smiri jer ću mu otkazati srce.

Mislav Bago, urednik i komentator sučeljava ključne političare stranaka koje pretendiraju na vladajuću poziciju u državi. U drugom po redu sučeljavanju Bagini gosti odgovaraju na pitanja iz unutarnje i vanjske politike te sigurnosti.

U nastavku pročitajte što o aktualnim temama i zbivanjima misle Davor Božinović iz HDZ-a, Joško Klisović iz Restart koalicije, Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta te Nino Raspudić uime Mosta.

Koja je trenutno najveća ugroza sigurnosti – korupcija ili migranti?

Božinović: Još uvijek smo u fazi epidemije. Vidimo koliko je svijet ranjiv. Migracije su sigurno jedan od većih problema i sigurno će obilježiti godine pred nama. Korupcija je problem za svaku državu i nešto s čime se treba boriti na nacionalnoj razini

Klisović: Najveća ugroza dolazi iznutra i to je korupcija. Ortački kapitalizam donosi neizmjerne štete. Institucije ove države ne funkcioniraju

Bartulica: Korupcija očito nije nestala, članstvo u EU očito nije garancija da će ona nestati. Što se tiče migracije, to je suvremena prijetnja, a mene smeta nedostatak volje da se postavimo da zaštitimo naše interese.

Raspudić: Ne bih idealizirao EU, i ona je puna korupcije. Ona slabi državu. Prihvaćanje Marakeškog sporazuma stavlja nas u ranjivu poziciju. Milanović je rekao da ga je Merkel tražila da  prihvatimo 100 tisuća migranata. To je skandalozno.

Božinović: Situaciju da migranti dolaze u valovima ne možete riješiti osim na međunarodnoj razini

Klisović: Marakeški sporazum je dobra mjera. Ono što nije dobro je da EU nije uspjela donijeti zajedničko poziciju o masovnim migracijama. Hrvatska je propustila dovesti tu temu u fokus tijekom predsjedanja

Božinović: Hrvatska je aktivna po tom pitanju. Gospodina Ostojića iz vaše vlade nitko nije vidio u Bruxellesu. Nije povukao novac koji je bio na stolu

Klisović je potom ustvrdio kako je Ostojić napravio puno toga vezano uz migrantsku krizu na međunarodnoj razini, na što mu je Božinović uzvratio: “Ne znate o čemu pričate”

Bartulica: U EU postoje ljudi koji sanjaju svijet bez granica, to je jedno apstraktno shvaćanje realnosti. Granice su bitne.

Božinović: Papa je podržao Marakeški sporazum

Raspudić: Mi ne možemo biti hot spot. Moramo zatvoriti granicu i braniti je na sve moguće načine

Klisović: Ne smijemo zatvoriti granicu nego zaštititi te ljude koji bježe od rata. Našu vladu nikad nisu kritizirali zbog ponašanja prema migrantima. Kako ćete braniti granicu, hoćete li pucati?

Božinović: Nismo dopustili da Hrvatska postane hot spot i to vas ne mora brinuti. Kakav rat u Pakistanu? Moramo braniti granicu upravo onako kako je branimo. Vi to dojavljujete o nekim kršenjima prava…

Raspudić: 100 tisuća migranata dolazi preko granice, kako biste vi riješili taj problem

Klisović: Glavni kriterij je sigurnost, a zatim humano postupanje prema migrantima. Uveli bismo humanitarnu vizu i štitili granicu na zakoniti način.

Božinović: Za vrijeme vaše vlade većina migranata je bilo iz Sirije i bili su pozvani da dođu u Njemačku i druge zemlje

Štiti li Orban dobro nacionalne interese Mađarske kad su u pitanju migranti?

Bartulica: On kontrolira tko ulazi i izlazi iz Mađarske, ne želi nekontrolirani ulazak ljudi bez papira u zemlju. Danas se više ne radi o ratnim područjima. Ne kontroliramo tko je sve ušao

Raspudić: Pokazalo se da je Orban bio u pravu, on je kontrolirao tko ulazi u zemlju

Klisović: Ne trebate dizati žicu niti slati vojsku da biste kontrolirali tko ulazi u zemlju. On je prešao razinu demokratskog društva

Božinović: Zaštitili smo granicu, ne može se u Hrvatsku ulaziti kroz šumu, a prema migrantima postupamo humano. Što se tiče Slovenije, ona će podržati naš ulazak u Schengen, SDP-ova vlada ništa nije napravila po tom pitanju

Klisović: Priznajte kontinuitet svih hrvatskih vlada, gospodine vidno uzrujanom Božinoviću na što mu je Bago poručio da se smiri jer ću mu srce otkazati

Je li odluka Austrije da zatvori granice prema Hrvatskoj naš poraz i jesmo li to mogli spriječiti?

Božinović: Mi nemamo granicu s Austrijom. Austrija se otvara prema Slovenije i to je pitanje vremena. Siguran sam da prisitak koji Austrija osjeća od svojih građana popustiti. Oni dolaze, vrlo brzo će se Austrija otvoriti prema Hrvatskoj. 15. lipnja bi se trebalo ukinuti zatvaranje granica unutar članica EU

Klisović: Vjerujem da će se granice brzo otvoriti, ali odluka Austrije sigurno govori o tome kakvi su naši odnosi

Božinović: Jedine gužve turista na granici u svijetu su na našim granicama

Bartulica: Bojim se koliko ćemo se oporavljati od ove krize. Daj Bože da spasimo nešto iz ove sezone. Mi smo privlačna destinacija, ali moramo biti svjesni da moramo i druge reforme provesti, a ne samo ovisiti o turizmu

Raspudić: EU je potreban restart i ovo pokazuje da je to jedan polupropali projekt. Svako gleda svoje interese

Klisović: EU nije mrtav projekt, sve oči su uprte tamo zbog novca kojeg ćemo dobiti kako bismo obnovili gospodarstvo

Božinović: EU je pomogla ovoj Vladi kad je riječ o migrantskoj krizi. Da nije bilo njihovih milijuna eura, mi ne bismo mogli ovako opremiti našu policiju

Bartulica: Solidarnost je često samo mrtvo slovo na papiru, anti EU raspoloženje jako je poraslo u Italiji

Koga će Austrijanci slušati? Božinovića ili Kurza?

Božinović: Otvorit će granice i Austrijanci neće morati u samoizolaciju po povratku

Kako će se uvjeriti štedljive članice da pristanu na 10 milijardi eura pomoći Hrvatskoj

Božinović: To je dogovoreno na razini onih koji su najveći kontributori. Hrvatska je među zemljama koje su dobile najveći dio tog kolača

Klisović: Ovih 10 milijardi smo imali i u prethodnom okviru, a ovih drugih 10 se dijelilo sektorski. Nije to ništa novo što ste vi postigli

Raspudić: Mislim da to neće ići tako. HDZ i SDP prodaju europske bajke. Plaćat ćemo poreze za još neke buduće fondove za koje ne znamo kako će funkcionirati

Bartulica: Čak i da dobijemo glavni dio novca pitanje je kako će se on raspodijeliti. Nema jamstva da će se on trošiti transparentno

Božinović: SDP-ova vlada je ugovorila jedan posto od tih fondova, jasno mi je da je naših 94 posto za njih ništa

Treba li Hrvatska strahovati od neprijateljskih preuzimanja nekih naših tvrtki od recimo Kine

Raspudić: Svaka zemlja mora voditi računa o svojim strateškim interesima

Božinović: Činimo sve da takvih preuzimanja ne bude. Međunarodni odnosi doživljaju tektonske promjene, moramo imati dobre odnose sa što više aktera i ne možemo živjeti kao otok

Klisović: Strateške tvrtke se moraju utvrditi i o njima se mora brinuti

Bartulica: Slušali smo kako će komunisti iz Kine spasiti brodogradilišta u Istri, a od toga nije bilo ništa

Božinović: Da, jer smo to napravili sami

Izaziva li Trump svojom politikom rasnu netrpeljivost?

Bartulica: Stanje u SAD-u je kompleksno. Danas svjedočimo tragičnoj smrti Georgea Floyda. Imamo kaotično stanje i Trumpova pozicija je nezahvalna, ali huškanje medija nije u redu

Klisović: Stvari koje su dosad tinjale, sada su izašle na površinu, a Trump tome doprinosi

Raspudić: Trump ima ekonomske uspjehe, ovo je složeni problem i situacija je izmakla kontroli

Božinović: U kombinaciji s koronakrizom situacija je eskalirala

Hrvatska vojska u mirovnim misijama – trebamo li vratite naše vojnike?

Raspudić: Preuzeli smo obveze ulaskom u NATO pakt

Božinović: Naši vojnici su priznati profesionalci, kod svakog cilja mora postojati jasni interes. Mi nismo toliko moćni da je naš odlazak nešto što će promijeniti odnos snaga

Klisović: Hrvatska treba sudjelovati u mirovnim misijama, ali ne moramo srljati baš u svaku misiju

Bartulica: Dobro je da sudjelujemo u tim misijama, naši vojnici su cijenjeni, ali pitanje je što je postignuto nekim misijama, moramo se voditi našim interesima

Da dobijete poziv za ručak biste li radije išli na onaj s Angelom Merkel ili Melanijom Trumpom?

Božinović: Merkel jer se u politici vodim raciom

Bartulica: Donald Trump. On je na vlasti, ali između ovo dvoje s Merkelom

Raspudić: Pitao bih Melaniju hoće li i supurg biti na ručku. Ako da, onda bih otišao s njima da razgovaramo. Ako nema supruga, onda s Merkel

Klisović: Napravio bih analizu prvo. Mislim da u ovom trenutku više s Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari