Pratite nas

Politika

Jandroković: Sazrio je trenutak da vratimo 30. svibnja kao Dan državnosti!

Objavljeno

na

U povodu Dana Hrvatskog sabora, predsjednik Gordan Jandroković istaknuo je u četvrtak na prigodnoj svečanosti kako je 30. svibnja 1990. bio povijesna prekretnica kada je konstituiran prvi Hrvatski sabor izabran na demokratskim, slobodnim i tajnim izborima na kojima je hrvatski narod izabrao svoje istinsko predstavništvo opredijelivši se za slobodu i demokraciju.

Nošeni višestoljetnim težnjom za vlastitom državom i na valu dubokih promjena na europskom kontinentu, hrvatski narod bez straha je progovorio opredijelivši se za slobodu i demokraciju, rekao je Jandroković u Saboru.

Tamo su se okupili bivši predsjednici Sabora, predstavnici zakonodavne, izvršne, na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, i sudbene vlasti, gospodarskog, znanstvenog, kulturnog i javnog života, oružanih snaga, sindikata,vjerskih zajednica i drugi.

Stožerno mjesto narodnog predstavništva

Nakon dugo vremena tog su dana u sabornicu ušli izabran narodni predstavnici s različitim programima i idejama, ali s dobrom voljom da zajedno traže rješenja za boljitak hrvatskog naroda i grade društvo na zdravim temeljima pravednosti, jednakosti istine i slobode.

Također i da vrate značenje Hrvatskom saboru koje je imao tijekom duge povijesti hrvatskog naroda i države – ulogu stožernog mjesta u kojem se očituju “opstojnost, samosvojnost i samoodređenje“,  narodnog predstavništva koji čuva suverenitet i štiti interese hrvatskoga naroda, nositelja pravnog poretka, jamstva sloboda i prava građana te općeg civilizacijskog napretka. I mjesta u kojem su se događala sva važnija zbivanja u političkom i kulturnom životu, istaknuo je Jandroković.

Dodao je kako nam te povijesne značajke Sabora ostaju u trajno nasljeđe kao podsjetnik na ulogu Sabora kao istinskog političkog i misaonog predstavništva hrvatskog naroda, s uvijek izraženom jakom nacionalnom i državnopravnom svijesti.

Sazrelo vrijeme da se Dan državnosti vrati 30. svibnja

Konstituiranjem višestranačkog Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine ponovno je rođena hrvatska država, a hrvatskom narodu vraćeni ponos i dostojanstvo, naglasio je Jandroković. I zato je taj datum prvobitno izabran od tadašnjeg vodstva da “ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti”. Danas je, uvjeren sam, sazrio trenutak da ponovo, slijedeći osjećaje hrvatskih ljudi i njihovu privrženost konačnom stvaranju demokratskog narodnog predstavništva, vratimo obilježavanje ovog datuma kao središnjeg praznika naše domovine – Dana hrvatske državnosti, poručio je.

Podsjetio je i na riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora istaknuo kako je “Hrvatska je do 30. svibnja 1990. prešla tek kratki dio puta u parlamentarnu demokraciju”.

Povratak europskoj civilizacijskoj tradiciji

To je bio presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i hrvatske države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji“, rekao je tada predsjednik Tuđman. Također i da “samo kritičkim i pozitivnim intelektualnim stvaralaštvom, svi zajedno možemo pridonijeti blagostanju svog naroda i općem boljitku društva u kojem živimo i djelujemo“.

Te riječi trebaju sve nas koji se bavimo javnom djelatnošću podsjećati na odgovorno, mudro i razborito ponašanje, uz uzajamno poštovanje te prihvaćanje načela rada za opće dobro i interese naših građana i domovine. Ali, i da u svakom izazovu vidimo šansu za pronalazak održivog i trajnog rješenja za daljnji napredak, a ne defetizam, kazao je Jandroković.

Podsjetio je kako je jedna od najvažnijih zadaća zastupnika – rad za opće dobro države i građana. U proteklih dvije i pol godine, radili smo na očuvanju političke stabilnosti te osnaživanju zakonodavnog okvira. Usvajali smo zakonske prijedloge i politike znajući da moramo odgovoriti na zahtjeve, potrebe i brige svih građana i, u konačnici – podići kvalitetu i standard njihova življenja. Do danas, donijeli smo 498 zakonskih rješenja iz mnogih područja života, naveo je Jandroković.

Dodao je kako kako je aktualni saziv postao i najučinkovitiji u proteklih deset godina. Smatra kako ta brojka nije i ne smije biti samo gola statistika, već se mora odražavati i u stvarnom životu.

Pozitivni gospodarski trendovi

Ustvrdio je kako su dosadašnjim zakonodavnim aktivnostima stvorili pozitivno ozračje  te da to potvrđuju i podaci da je Hrvatska izašla iz postupka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, rast BDP-a u prvom tromjesečju ove godine veći je 3,9 posto nego u istom razdoblju prošle godine, i trenutačno je najveći u Europskoj uniji.

Hrvatska ostvaruje proračunski višak već drugu godinu zaredom, smanjen je javni i vanjski dug, kreditni rejting vraćen je na investicijsku razinu, a investicije također rastu zahvaljujući znatnim povećanjem korištenja europskih fondova.

U konačnici, pozitivne gospodarske trendove osjetili su i građani povećanjem dohotka i posljedično, povećanom osobnom potrošnjom. Ti ohrabrujući gospodarski pokazatelji potvrda su odlučnosti u kojem smjeru želimo razvijati našu domovinu, ali i obaveza da moramo još više uložiti znanja, predanosti i promišljenosti u razvoj političkih i gospodarskih vrijednosti u našoj zemlji, naglasio je Jandroković.

Posebno je istaknuo da Hrvatski sabor mora dati doprinos osnaživanju solidarnosti u hrvatskom društvu, većoj socijalnoj osjetljivosti i brizi za najpotrebitije kao i najvažnijem pitanju našeg naroda – demografskoj obnovi i iseljavanju.

Daljnja izgradnja političke kulture

Učinkovitost rada ovog saziva Hrvatskoga sabora govori o našoj svijesti o ulozi koju Sabor prvenstveno treba imati, a time i o našoj odgovornosti prema hrvatskim građanima koji su nam dali svoje povjerenje i u čije ime donosimo odluke, rekao je Jandroković.

Ta odgovornost mora se odraziti i na političku kulturu koju razvijamo u ovom domu vodeći naše rasprave. Jedino raspravom temeljenom na demokratskoj toleranciji, razumijevanju izrečenogi uvažavanju kolega i njihovih suprotnih, ali argumentiranih stavova i mišljenja možemo utjecati na percepciju javnosti i osnažiti povjerenje građana u naš rad. Nadam se da će nam u daljnjoj izgradnji političke kulture još više pomoći i Etički kodeks koji ćemo uskoro donijeti, najavio je.

Obljetnicu konstituiranja Hrvatskog sabora obilježit ćemo iduće godine tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije. Samo 28 godina od hrvatske samostalnosti i šest godina od članstva u EU, Hrvatska preuzima po prvi puta u povijesti predsjedanje zajednicom od pola milijarde ljudi. To je ogromno postignuće i priznanje cijelom hrvatskom narodu i događaj od strateške, društvene i političke važnosti, ocijenio je Jandroković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Škoro se ponovno obratio javnosti: ‘Ne mislimo svi isto i, vjerujte mi, to je dobro…’

Objavljeno

na

Objavio

‘Ne mislimo svi isto i, vjerujte mi, to je dobro. Nastavimo razgovarati jer do sada nismo razgovarali uopće’

Miroslav Škoro objavio je odluku o kandidaturi putem Facebook profila i izazvao mnogo pažnje, koju je iskoristio kako bi se obratio hrvatskoj javnosti i uoči Dana državnosti.

Povod mu je ovog puta ipak bio imendan svima onima koji se zovu Ivan.

“Dragi moji, jučer sam, nakon objave, dobio doslovce na desetke tisuća poruka i poziva. Hvala vam. Očito je moje kratko i iskreno obraćanje da ovako dalje ne možemo izazvalo salve komentara i izljeva osjećaja. Jednako hvala onima koji su me kudili, kao i onima koji su me podržali. Jedino razmijenom stavova možemo napraviti bolji svijet. Ne mislimo svi isto i, vjerujte mi, to je dobro. Nastavimo razgovarati jer do sada nismo razgovarali uopće. Razgovarajmo i slušajmo jedni druge i to će nas odvesti na pravi put”, napisao je Škoro pa nastavio:

“Jučerašnje evanđelje po Luki govorilo je o tome kako je i Isus tražio potvrdu svog identiteta i obrazlagao smisao svog života. Na dobrom smo putu. Hvala svima od srca. I na kraju svima onima koji su dobili ime po današnjem svecu, Ivanu Krstitelju, čestitam imendan.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Porasli izgledi Pejčinović-Burić za izbor na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Izgledi hrvatske ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović da postane glavna tajnica Vijeća Europe porasli su nakon kritika na račun njena protukandidata, belgijskog šefa diplomacije Didiera Reyndersa, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Prošli tjedan čak 170 belgijskih sveučilišnih profesora poslalo je otvoreno pismo u kojem tvrdi da njihov ministar nikako ne bi smio preuzeti dužnost u organizaciji koja se bavi zaštitom ljudskih prava.

Oni upozoravaju Vijeće Europe na njegovu odluku da se iz sirijskih kampova za izbjeglice, u kojima su smještene obitelji pripadnika Islamske države koji su se kao belgijski državljani borili tamo, vrate samo djeca koja su ostala bez roditelja a ne sva belgijska djeca, piše Jutarnji list.

“Odluka nije u skladu s obvezom Vijeća Europe da štiti djecu u ratnim sukobima jer neprihvatljivo je da su vrata zatvorena za svu drugu belgijsku djecu u kampovima. Ministrova je logika da je jedno dijete nevinije od drugog”, piše u pismu

Renerds je liberal a Pejčinović-Burić pripada Europskoj pučkoj stranci (EPP), što nije zanemarivo jer u Parlamentarnoj skupštini EPP je u većini i broji 159 članova dok je članova ALDE grupe 77.

Premijer Andrej Plenković tvrde sugovornici Jutarnjeg lista u banskim dvorima, uspio je izlobirati da EPP napiše pismo podrške Mariji Pejčinović-Burić, u kojem predsjednik te grupacije Joseph Daul poziva sve članove EPP-a da glas daju njoj.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe, koja se sastoji od 324 zastupnika nacionalnih parlamenata iz 47 država članica u srijedu će u tajnom glasovanju izabrati novog glavnog tajnika na petogodišnji mandat.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari