Pratite nas

Politika

Jandroković: Sazrio je trenutak da vratimo 30. svibnja kao Dan državnosti!

Objavljeno

na

U povodu Dana Hrvatskog sabora, predsjednik Gordan Jandroković istaknuo je u četvrtak na prigodnoj svečanosti kako je 30. svibnja 1990. bio povijesna prekretnica kada je konstituiran prvi Hrvatski sabor izabran na demokratskim, slobodnim i tajnim izborima na kojima je hrvatski narod izabrao svoje istinsko predstavništvo opredijelivši se za slobodu i demokraciju.

Nošeni višestoljetnim težnjom za vlastitom državom i na valu dubokih promjena na europskom kontinentu, hrvatski narod bez straha je progovorio opredijelivši se za slobodu i demokraciju, rekao je Jandroković u Saboru.

Tamo su se okupili bivši predsjednici Sabora, predstavnici zakonodavne, izvršne, na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, i sudbene vlasti, gospodarskog, znanstvenog, kulturnog i javnog života, oružanih snaga, sindikata,vjerskih zajednica i drugi.

Stožerno mjesto narodnog predstavništva

Nakon dugo vremena tog su dana u sabornicu ušli izabran narodni predstavnici s različitim programima i idejama, ali s dobrom voljom da zajedno traže rješenja za boljitak hrvatskog naroda i grade društvo na zdravim temeljima pravednosti, jednakosti istine i slobode.

Također i da vrate značenje Hrvatskom saboru koje je imao tijekom duge povijesti hrvatskog naroda i države – ulogu stožernog mjesta u kojem se očituju “opstojnost, samosvojnost i samoodređenje“,  narodnog predstavništva koji čuva suverenitet i štiti interese hrvatskoga naroda, nositelja pravnog poretka, jamstva sloboda i prava građana te općeg civilizacijskog napretka. I mjesta u kojem su se događala sva važnija zbivanja u političkom i kulturnom životu, istaknuo je Jandroković.

Dodao je kako nam te povijesne značajke Sabora ostaju u trajno nasljeđe kao podsjetnik na ulogu Sabora kao istinskog političkog i misaonog predstavništva hrvatskog naroda, s uvijek izraženom jakom nacionalnom i državnopravnom svijesti.

Sazrelo vrijeme da se Dan državnosti vrati 30. svibnja

Konstituiranjem višestranačkog Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine ponovno je rođena hrvatska država, a hrvatskom narodu vraćeni ponos i dostojanstvo, naglasio je Jandroković. I zato je taj datum prvobitno izabran od tadašnjeg vodstva da “ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti”. Danas je, uvjeren sam, sazrio trenutak da ponovo, slijedeći osjećaje hrvatskih ljudi i njihovu privrženost konačnom stvaranju demokratskog narodnog predstavništva, vratimo obilježavanje ovog datuma kao središnjeg praznika naše domovine – Dana hrvatske državnosti, poručio je.

Podsjetio je i na riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora istaknuo kako je “Hrvatska je do 30. svibnja 1990. prešla tek kratki dio puta u parlamentarnu demokraciju”.

Povratak europskoj civilizacijskoj tradiciji

To je bio presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i hrvatske države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji“, rekao je tada predsjednik Tuđman. Također i da “samo kritičkim i pozitivnim intelektualnim stvaralaštvom, svi zajedno možemo pridonijeti blagostanju svog naroda i općem boljitku društva u kojem živimo i djelujemo“.

Te riječi trebaju sve nas koji se bavimo javnom djelatnošću podsjećati na odgovorno, mudro i razborito ponašanje, uz uzajamno poštovanje te prihvaćanje načela rada za opće dobro i interese naših građana i domovine. Ali, i da u svakom izazovu vidimo šansu za pronalazak održivog i trajnog rješenja za daljnji napredak, a ne defetizam, kazao je Jandroković.

Podsjetio je kako je jedna od najvažnijih zadaća zastupnika – rad za opće dobro države i građana. U proteklih dvije i pol godine, radili smo na očuvanju političke stabilnosti te osnaživanju zakonodavnog okvira. Usvajali smo zakonske prijedloge i politike znajući da moramo odgovoriti na zahtjeve, potrebe i brige svih građana i, u konačnici – podići kvalitetu i standard njihova življenja. Do danas, donijeli smo 498 zakonskih rješenja iz mnogih područja života, naveo je Jandroković.

Dodao je kako kako je aktualni saziv postao i najučinkovitiji u proteklih deset godina. Smatra kako ta brojka nije i ne smije biti samo gola statistika, već se mora odražavati i u stvarnom životu.

Pozitivni gospodarski trendovi

Ustvrdio je kako su dosadašnjim zakonodavnim aktivnostima stvorili pozitivno ozračje  te da to potvrđuju i podaci da je Hrvatska izašla iz postupka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, rast BDP-a u prvom tromjesečju ove godine veći je 3,9 posto nego u istom razdoblju prošle godine, i trenutačno je najveći u Europskoj uniji.

Hrvatska ostvaruje proračunski višak već drugu godinu zaredom, smanjen je javni i vanjski dug, kreditni rejting vraćen je na investicijsku razinu, a investicije također rastu zahvaljujući znatnim povećanjem korištenja europskih fondova.

U konačnici, pozitivne gospodarske trendove osjetili su i građani povećanjem dohotka i posljedično, povećanom osobnom potrošnjom. Ti ohrabrujući gospodarski pokazatelji potvrda su odlučnosti u kojem smjeru želimo razvijati našu domovinu, ali i obaveza da moramo još više uložiti znanja, predanosti i promišljenosti u razvoj političkih i gospodarskih vrijednosti u našoj zemlji, naglasio je Jandroković.

Posebno je istaknuo da Hrvatski sabor mora dati doprinos osnaživanju solidarnosti u hrvatskom društvu, većoj socijalnoj osjetljivosti i brizi za najpotrebitije kao i najvažnijem pitanju našeg naroda – demografskoj obnovi i iseljavanju.

Daljnja izgradnja političke kulture

Učinkovitost rada ovog saziva Hrvatskoga sabora govori o našoj svijesti o ulozi koju Sabor prvenstveno treba imati, a time i o našoj odgovornosti prema hrvatskim građanima koji su nam dali svoje povjerenje i u čije ime donosimo odluke, rekao je Jandroković.

Ta odgovornost mora se odraziti i na političku kulturu koju razvijamo u ovom domu vodeći naše rasprave. Jedino raspravom temeljenom na demokratskoj toleranciji, razumijevanju izrečenogi uvažavanju kolega i njihovih suprotnih, ali argumentiranih stavova i mišljenja možemo utjecati na percepciju javnosti i osnažiti povjerenje građana u naš rad. Nadam se da će nam u daljnjoj izgradnji političke kulture još više pomoći i Etički kodeks koji ćemo uskoro donijeti, najavio je.

Obljetnicu konstituiranja Hrvatskog sabora obilježit ćemo iduće godine tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije. Samo 28 godina od hrvatske samostalnosti i šest godina od članstva u EU, Hrvatska preuzima po prvi puta u povijesti predsjedanje zajednicom od pola milijarde ljudi. To je ogromno postignuće i priznanje cijelom hrvatskom narodu i događaj od strateške, društvene i političke važnosti, ocijenio je Jandroković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Milanović: Stier radi Plenkoviću o glavi. Plenkoviću, čuvaj se

Objavljeno

na

Objavio

Kandidat za predsjednika Republike Zoran Milanović posjetio je Renesansni festival u Koprivnici gdje je dao izjavu za medije. Osvrnuo se na izjavu Davora Ive Stiera koji je kazao kako je jedini pravi protivnik HDZ-u upravo Zoran Milanović te kako mu ne pada na pamet napadati njezina protukandidata Miroslava Škoru

Na pitanje reporterke televizije N1 o Stierovoj izjavi, Milanović je kazao: “Davor Ivo Stier vam je jedan primjer pomirbe u okviru jedne državne institucije u kojoj smo obojica radili. Ja kao nestranački čovjek, on kao HDZ-ovac koji je došao direktno iz Argentine gdje je uređivao imigrantske novine koje su na naslovnici i na zadnjoj strani imale sliku Kuščevićevog djeda“.

“Da, to su činjenice mislim. I onda je preko Washingtona došao u Zagreb i još uvijek u kadrovskoj službi postoji prijedlog za promaknuće koji sam ja potpisao za Stiera 2002. godine kao njegov nadređeni, dakle šef odjela odnosno pomoćnik ministra i nakon toga sam ga poslao u Bruxelles za diplomata u hrvatsku misiju znajući tko je i što je i tko mu je bio djed, ali to mu nikad nisam spomenuo i nisam imao s time problem. Ali on naprosto svoju političku karijeru gradi na nečem drugom”, ističe Milanović.

“Eto, to su vam činjenice. Dakle potražite to u kadrovskoj službi Ministarstva vanjskih poslova da se vidi kako ja gledam na te stvari. Gledam sportski”, dodao je.

“A Stier? Stier radi Plenkoviću o glavi. Plenkoviću, čuvaj se. Radi ti o glavi. A na kraju će obojica nastradati”, mišljenja je Milanović.

Podsjetimo, Izjava Davora Ive Stiera da će podržati Kolindu Grabar-Kitarović i pomoći joj u kampanji za drugi mandat na Pantovčaku, ali da mu ne pada na pamet napadati njezina protukandidata Miroslava Škoru, u HDZ-u je dočekana s nevjericom.

Stier je, kako je javio RTL, pojašnjavajući zašto neće napadati Škoru, rekao da je HDZ-ov protukandidat Zoran Milanović, a ne Miroslav Škoro.

 

Davor Ivo Stier: Pavelićev antikomunizam i Titov antifašizam jesu dio naše povijesti, ali ne smiju biti dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Škoro: Hrvatski je narod duboko podijeljen u svim segmentima

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro izjavio je u petak, prigodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, da je hrvatski narod duboko podijeljen pa ne bi bilo dobro da se dijeli i na žrtvama.

“Na današnji Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritativnih režima ispraćamo posmrtne ostatke 294 osobe, koje su ekshumirane na području zagrebačkih Gračana, koji su žrtve Drugog Svjetskog rata i poraća. Koristim priliku izraziti sućut obiteljima svih žrtava, kao i žrtava svih tih nacističkih, fašističkih i komunističkih režima”, izjavio je Škoro u Gračanima.

Mi smo duboko podijeljen narod, ne bi bilo dobro da se dijelimo i na žrtvama. Nadam se da će ljudi shvatiti da svaka žrtva ima pravo na dostojnu sahranu, na svoj grob, poručio je.

Hrvatska mora priznati sve žrtve koje su iz političkih razloga učinjene u njeno ime, kaže Škoro, ali ne smije i ne može dopustiti da joj se prišije bilo koji nedokazani i neprovjereni zločin.

“Stoga mislim da bi bilo dobro osigurati dodatna financijska sredstva, i na tome ću raditi, da se utvrdi stvarno stanje kako bi na neki način zatvorili to poglavlje 74 godine nakon završetka Drugog svjetskog rata i pružili žrtvama pijetet, a onima koji su ostali iza njih dostojanstvo i pravo da odu na njihove grobove”, istaknuo je.

To će biti i jedna od tema u njegovoj kampanji jer, ponovio je, hrvatski je narod duboko podijeljen u svim segmentima. “Mi imamo sve po dva, društva književnika, pravopise, kako god okrenete svugdje se jako dijelimo i mislim da moramo iskoristiti upravo ovakve dane da pokušamo graditi zajedništvo”, rekao je Škoro.

Sve žrtve zaslužuju pijetet

Novinari su Škoru pitali da prokomentira dolazak predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na misu i pokop posmrtnih ostataka 294 osobe ekshumirane na području Gračana, koje su ubijene na samom kraju Drugog svjetskog rata ili u poslijeratnom razdoblju, budući da ona inače izbjegava komemoracije, npr. na Bleiburgu i u Jasenovcu, pitajući ga hoće li u slučaju da postane predsjednik raditi drugačije.

“Ja sam to već izjavio – naravno da hoću, sve žrtve zaslužuju pijetet, ne trebamo se dijeliti barem u tome”, ustvrdio je.

Nije htio komentirati izjavu HDZ-ova Davora Ive Stiera po kojoj je praktički isto glasovali za njega ili aktualnu predsjednicu, samo da se ne glasa za Zorana Milanovića.

“Ne znam, ja sam jučer kuhao fiš paprikaš, ne želim komentirati unutarstranačku politiku bilo koje stranke u Hrvatskoj, ja sam nestranački kandidat i to ću i ostati”, kazao je Škoro.

Na pitanje osuđuje napad na Srbe u kafiću kod Knina, koji su gledali nogometnu utakmicu Crvene zvezde, rekao je kako osuđuje sve napade i svako nasilje.

“Mislim da se u Kninu u stvari dogodio napad na hrvatske građane, to je prioritetna stvar, ljudi koji su ih napali su navodno bili maskirani, dok policija ne utvrdi o kome se radi sve drugo je prejudiciranje, brojanje krvnih zrnaca i to nam ne treba”, kaže Škoro.

Nije želio komentirati ni medijske napise o tome da bi se u javnost mogla iznijeti privatna korespondencija predsjednice Grabar-Kitarović i njezina bivšeg savjetnika Mate Radeljića, poručivši kako ga to ne zanima jer je ispod razine ljudskog dostojanstva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari