Pratite nas

Politika

Jandroković: Većina je tanka od početka, nastavit ćemo funkcionirati

Objavljeno

na

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je su subotu kako je jasno da, kao vladajuća većina, žele stabilno funkcionirati i dalje te da su prioriteti snaženje institucija, gospodarski razvoj, jačanje solidarnosti u društvu i da od njih ne odustaju, unatoč većini koja je bila tanka od samoga početka, dobro je funkcionirala i tako će biti i dalje.

Na novinarsku tvrdnju da je vladajuća većina u situaciji kada ju svatko može ucjenjivati za svaku odluku u Saboru, odnosno da je problem kada se netko razboli, Jandroković je rekao kako su vrlo uspješno brodili već godinu i pol dana i tako ćemo broditi i do kraja.

Posvećeni smo ciljevima koje smo si zadali 

“Mi smo posvećeni politici i ciljevima koje smo si zadali pa vjerujemo da će nas u tome svi slijediti. To je ono što je razlika od vašeg pogleda gdje mislite da nas netko može ucjenjivati i našeg gdje smo posvećeni politikama koje smo si definirali i zadali”, rekao je Jandroković novinarima u Dubrovniku gdje sudjeluje na 13. međunarodnoj konferenciji “Dubrovnik Forum” pod nazivom “Jačanje otpornost: Sredozemlje, Europe i zapadni Balkan”.

Upitan o postupku člana Predsjedništva HDZ-a Darka Milinovića Jandroković je rekao kako su donijeli političku odluku na Predsjedništvu i da čekaju odluku Visokoga Časnoga suda. “Dakle, nemam više ništa dodati od onoga što je u svojim zaključcima donijelo Predsjedništvo HDZ-a”, rekao je.

Na upit kakav je njihov osobni odnos i kako će izgledati njihov susret pobijedi li Milinović na unutarstranačkim izborima, Jandroković je odgovorio kako će izgledati normalno. “Pozdravit ćemo se, ne bih ovo prihvatio kao neke osobne obračune. Ovdje se radi o odstupanju od temeljnih načela HDZ-a, kao što smo već kazali. Šteta je što se to dogodilo jer nastojimo za razliku od ostalih političkih opcija cijelo vrijeme definirati stabilnost i ozbiljnost. Ovaj događaj nije tome pridonio tako da je počinjena šteta i žao mi je što se to dogodilo”, dodao je Jandroković.

Ne strahujem od knjige M. Dalić i bilježnice I. Todorića

Odgovarajući na novinarsko pitanje strahuje li od knjige bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić i bilježnice bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića, Jandroković je rekao kako ne strahuje zato što zna što se događalo .

“Dijelom ili u cijelosti javnost je obaviještena. Sjećate se i sami kada je uočena ta nepravilnost onda sam i reagirao, kao glavni tajnik HDZ-a, tako da ne vjerujem da se bilo što novo može otkriti, ali bit će pokušaja i naših političkih protivnika i onih koji su zainteresirani da se Agrokor sruši i onih drugih koji imaju neke druge scenarije kada je u pitanju rast Agrokora. Dakle, bit će pokušaja, ali ne bojimo se da će to biti”, poručio je Jandrokvić.

Upitan o tezama bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića da je ‘strukturni spin’ Vlade pao u vodu i ‘mafijaškim skupinama’, Jandroković je rekao kako neće odgovarati na optužbe čovjeka koji nije u Hrvatskoj gdje se može braniti ovdje pred hrvatskim pravosuđem i iznositi ovdje svoje stavove. “Koliko god da se komunicira na ovakav način, nema potrebe odgovarati, jer bi se samo upleli u jednu diskusiju koja je kontraproduktivna”, smatra Jandroković.

Na novinarsku konstataciju da javnost ipak nije sve znala s obzirom na to što je  bivša potpredsjednica Vlade Dalić rekla pred USKOK-om i pitanje je li njemu u redu da laže pred Hrvatskim saborom, pred Povjerenstvom o broju sastanaka i o tome da li se sve znalo ili ne, Jandroković je rekao kako je ključni problem nastao je u trenutku, podsjetit ću ponovo, kada je utvrđeno da je Alix Partners angažirao tvrtku u kojoj je do trenutka preuzimanja pozicije povjerenika radio i povjerenik.

Tada smo reagirali jer smo to smatrali nečim što nije primjereno i što je bacilo sjenu na jedan inače izvrstan proces koji je osigurao opstanak i Agrokora i hrvatskih dobavljača, pa i u velikoj mjeri utjecao i na gospodarski rast u Republici Hrvatskoj. Dakle, to je bio problem, naglasio je Jandroković.

Insiunacijom je nazvao novinarsku tvrdnju da je to “sve znao” i premijer Andrej Plenković, a da se nije reagiralo. “Uopće nije tema iskaza ovo o čemu govorite sada, jer kada je u pitanju odabir podizvođača od strane Alix Partnersa o tome nisam vidio ni jedne jedine riječi. Ovdje je tema kako je došlo do zakona, što se događalo do donošenja zakona”, ustvrdio je Jandroković.

Na novinarsko inzistriranje da je premijer Plenković prije rekao da nije znao sve korake, a ona (Dalić) navodi točno da je, Jandroković je odgovorio kako mu uporno želi nametnuti tezu za koju vi (novinar)  smatrate da je točna. “Ja vam uporno odgovaram na ono što je po meni istina i kako sam ja ta događanja vidio.

Dakle, postoji razlika između donošenja zakona i onoga što se dogodilo kada je Alix Partners odabrao podizvođača za kojeg smo smatrali da nije bilo u redu niti je pridonijelo tom procesu. Dakle, tada smo reagirali. O tome nema riječi u iskazu i tu je bio ključni propust”, zaključio je Jandroković.

Broj sastanaka, s obzirom da ih je bilo jako puno, je li netko pogriješio u broju, to je meni manje bitno. Bitan je meritum, a tu ne vidim nikakav problem, naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Ni Kajkić, ni Gregurić nisu izvijestili hrvatsku policiju

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da ni Nikola Kajkić ni Zorica Gregurić, nisu izvijestili hrvatsku policiju o nedavnom uhićenju i ispitivanju na Bajakovu.

“Kada se dogodi da dvoje hrvatskih državljana budu zaustavljeni od službi ili policije, u ovom slučaju Republike Srbije, onda je njihov prvi i prirodni korak da, kada prijeđu granicu, takvo nešto, prije svih, jave hrvatskoj policiji. To se nije dogodilo, niti Kajkić, suspendirani policajac u MUP-u, niti Gregurić nisu o tome obavijestili hrvatsku policiju, rekao je premijer u Hrvatskom saboru,” kojem je podnio izvješće o sastancima Europskog vijeća i sastanku država članica europodručja (Euro summit) održanih u lipnju i studenome ove godine.

Premijer je time odgovorio Hrastovu zastupniku Hrvoju Zekanoviću, koji je tražio komentar slučaja Nikole Kajkića, kojeg je srpska BIA uhitila i ispitivala na graničnom prijelazu Bajakovu.

“Kad smo, kao i većina građana, čuli tu informaciju iz nekih medija, učinili smo sve da se reagira i da se njih kontaktira. Nismo uspjeli, skoro dva i pol dana”, rekao je Plenković.

Naveo je kako je Ministarstvo vanjskih poslova odmah prosvjedovalo prema srpskim institucijama. Posao radi i MUP i Ministarstvo vanjskih poslova i Sigurnosno-obavještajna agencija, svi su temeljito angažirani u zaštiti naših državljana, rekao je premijer.

Glede Marakeškog sporazuma, ponovio je kako u zadnje dvije godine ni u jednom trenutku od bilo kojeg aktera nije čuo što je problem u tom dokumentu, opetujući da, što se njega tiče, tu nema nikakvog nejedinstva. Poručio je i kako je HDZ u tom pogledu jedinstven i kako nema nikakvih “unutarhadezeovih igrica”.

Moj je vrlo čvrst dojam da očito niste bili u sabornici kad sam jutros o ovome ekstenzivno odgovarao vašem Jošku Klisoviću, pa ga za vrijeme pauze možete zamoliti da vam objasni što sam kazao, odgovorio je premijer SDP-ovu zastupniku Gordanu Marasu, koji je poslijepodne apostrofirao Marakeški sporazum i odnose na relaciji premijer-predsjednica Republike.

I dok su HDZ-ovi zastupnici redom hvalili činjenicu da je premijer uspio nametnuti temu izbornih rezultata u BiH, SDP-ov Joško Klisović mu je poručio da je njegova intervencija na Europskom vijeću bila potrebna, ali je nedostatna i zakašnjela.

Intervencija je zakašnjela jer se dogodila nakon provedenih izbora u BiH, nedostatna je jer nije polučila željeni rezultat, a to je izmjena izbornog zakonodavstva, rekao je Klisović, ističuči da se ne radi i miješanju u unutarnje stvari BiH.

Vaša intervencija nije bila suprotna načelu nemiješanja u unutarnje stvari BiH, rekao je SDP – ov zastupnik premijeru.

Premijer Plenković je podnoseći izvješće izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu i najavio da će se na Vijeću EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, budući da su većinski Bošnjaci ponovno preglasali i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje. Istaknuo je i da to nije miješanje u poslove druge države, nego legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma.

(Hina)

 

Zekanović: Kad će se Vlada i MUP konačno očitovati o slučaju Nikole Kajkića?

 

 

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na Vijeće EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak će se detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru.

Plenković je u Saboru predstavio izvješće o zadnja četiri sastanka Europskog vijeća, dva formalna koji su održani krajem lipnja i sredinom listopada, te dva neformalna – jedan u Sofiji u svibnju i jedan u Salzburgu sredinom rujna.

Premijer je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu. On je u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.

“Mi smatramo da takva situacija, koja je upućivala na nepravednost, koja je upućivala na činjenicu da se hrvatski narod u BiH na taj način marginalizira, da ga se stavlja u podređeni, položaj nije dobra”, izjavio je premijer podnoseći izvješće u Saboru.

“Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će u ponedjeljak u ime RH govoriti potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, vrlo detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice EU-a i Unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti.”

Plenković je istaknuo da to nije nikakvo miješanje u poslove druge države nego da je to legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma čiji je Hrvatska potpisnik te legitimna briga o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u susjednoj BiH.

Govoreći o sastanku u Sofiji rekao je da se među ostalim razmatrala digitalna agenda i inovacije, zatim situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi EU-a i SAD-a.

“Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i EU treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama budući da one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta”, rekao je Plenković dodavši da je upravo zbog toga u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, bitno povećan iznos sredstava za inovacije i digitalnu ekonomiju za čak 64 posto i iznosi 9,2 milijarde eura.

Zaključio je da Hrvatska treba više ulagati u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) budući da je u prošloj godini u EU u tom sektoru bilo zaposleno 8,4 milijuna ljudi a u Hrvatskoj je u ovom trenutku ukupan broj zaposlenih u ICT-u je 35.000. “To nam je svima signal ako želimo ići ukorak s digitalizacijom da moramo više ulagati u ove kompanije i ovaj sektor”, rekao je Plenković.

Kao posebno za Hrvatsku važan događaj izdvojio je sastanak na vrhu između zemalja EU-a zemalja i država JI Europe koji se održao na inicijativu bugarskog premijera Bojka Borisova. To je popunilo prazninu koja je na razini Europskog vijeća – šefova država i vlada – u pogledu dijaloga sa susjedima postojala praktički 15 godina od Solunskog summita 2003., a u zaključke sastanka održanog na bugarsku incijativu uvrštena je odluka da se za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. održi takav sastanak na vrhu u Zagrebu.

“Hrvatska vodi politiku koja je dosta otvorenija prema procesu proširenja nego što je to trenutno situacija s mnogim članicama EU-a”, rekao je Plenković.

“Naša je ambicija i simbolika da to bude otprilike 20 godina nakon zagrebačkog sastanka na vrhu u studenome 2000. koji je u mnogo čemu bio prekretnica za europsku perspektivu država jugoistoka Europe”.

Summitom u lipnju dominirale su migracije, kazao je premijer istaknuvši da je postignut dogovor o sveobuhvatnom europskom pristupu migracijama, a Hrvatska svoju ulogu u provođenju zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidi u zaštiti svoje granice koja je ujedno najduža vanjska granica EU-a.

Osvrnuo se i na nezaobilaznu temu izlaska Britanije iz EU-a. “Naša je pozicija vrlo jasna, kad je već došlo do tog nesretnog referenduma koji je završio kako je završio, a po mom sudu jako loše za Ujedinjenu Kraljevinu pa onda i za sve ostale koji se sada više od dvije i pol godine bave tom temom, bilo bi od presudnog značaja da izlazak bude uređen i ispregovaran”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari