Pratite nas

Iz Svijeta

Janez Janša: Ilegalne migracije smatram velikom opasnošću za Europu

Objavljeno

na

Foto: Hina

Slovenci u nedjelju osmi put izlaze na parlamentarne izbore otkako žive u samostalnoj državi. Bira se 90 zastupnika Državnog zbora, a u anketama najbolje stoji Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše.

Predizborne ankete pokazuju da je oko 1,7 milijuna birača nezadovoljno četverogodišnjim mandatom lijeve koalicije koju je vodio premijer Miro Cerar.

Iako im je uspjelo smanjiti nezaposlenost i stabilizirati javne financije, uglađenom pravniku Ceraru i njegovim koalicijskim partnerima, čelniku socijaldemokrata (SD) Dejanu Židanu i stranke umirovljenika (DESUS) Karlu Erjavcu birači zamjeraju izostanak rasta plaća i mirovina i neprovođenje obećanih reformi.

Sve predizborne ankete, pa i one objavljene u petak nekoliko sati prije početka izborne šutnje, pokazuju da će relativnu većinu i najviše mandata u parlamentu dobiti Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, čime se otvara mogućnost za formiranje vlade desnog centra.

Analitičari, međutim, napominju da je Janšin koalicijski potencijal relativno slab jer je ovisi od rezultatu demokršćanskske Nove Slovenije (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) koja će imati problema s ulaskom parlament.

Razmrvljenost političke scene

Prema anketi agencije Mediana, Janšinu stranku podržava 16,3 posto birača, a kad se tome pribroje neodlučni glasovi njegovi bi kandidati mogli osvojiti skoro četvrtinu zastupničkih manadata u parlamentu.

Na drugom mjestu po trenutnoj potpori birača je Lista Marjana Šarca (LMŠ) sa 7,6 posto ispitanih, koja se smatra velikom političkom nepoznanicom iako analitičari smatraju da je kompatibilnija sa strankama ljevice.

Na trećem mjestu, po anketi Mediane, našla se Ljevica (L) Luke Meseca kojoj se priklonilo 6,8 posto ispitanika i koja je tako zadnjih dana preskočila socijaldemokrate (SD) koji su na 5,5 posto.

Stranka modernog centra (SMC) aktualnog premijera Mire Cerara ima potporu od 4,8 posto, dok po 4,7 posto imaju DESUS i NSI.

Prema ispitivanju Mediane, u parlament bi se nakon višegodišnje pauze mogla vratiti Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčiča jer trenutno ima 3,9 posto potore.

Izborni prag u Sloveniji je četiri posto.

SLS, kao mogući važan Janšin koalicijski partner, tek je na 2,1 posto.

Orban financirao Janšu?

Jedna od važnijih tema u predizbornoj kampanji bila je transparentnost poslovanja političkih stranaka, nakon što su mediji prenijeli da je Janšina stranka svoju kampanju financirala i sredstvima koje su u njoj bliske medije investirali poduzetnici iz Mađarske, koji su, pak, bliski mađarskome premijeru Viktoru Orbanu, a to se odrazilo i u snažnu “protumigrantsku” retoriku stranke koju ljevica optužuje za “desni radikalizam” i širenje netolerancije.

Janša je u zadnjim izjavama prije izborne šutnje negirao navode o netransparentnosti svoje kampanje, te aferu pripisao političkim protivnicima.

Ponovio je da ilegalne migracije smatra velikom opasnošću za Europu, te rekao kako ne bi dopustio da Slovenija “koja čuva šengensku granicu” ponovo postane žrtva migracijskog vala, kako se to dogodilo prije tri godine.

Odnosi s Hrvatskom ovaj put u Sloveniji nisu bili u prvom planu  izborne kampanje, kako se to znalo događati ranije, prvenstveno zbog načelnog sporazuma Cerara s parlamentarnim strankama da se za reakcije oko tužbe za neprovedbu arbitražnog sporazuma pričeka reakcija Europske komisija koja se očekuje sredinom ovog mjeseca, a oštriju retoriku u vezi s “hrvatskim” pitanjima u kampanji su isticale samo manje neparlamentarne stranke poput SNS-a i SLS-a.

Parlamentarni izbori u Sloveniji započet će u nedjelju u 7 sati i trajati do 19, kada će se objaviti rezultati izlaznih anketa koji bi mogli naslutiti konačnog pobjednika i koalicijske potencijale. Prvi službeni rezultati očekuju se već tijekom večeri.

Državno izborno povjerenstvo izvješće o službenim rezultatima izbora predat će 15. lipnja predsjedniku države, dok se prva konstitutivna sjednica novog parlamenta očekuje 22. ili 23. lipnja.

(Hina)

Viktor Orban: Mađarska će braniti tradicionalne obitelji, zaustaviti demografski pad

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Nastavlja se ruska pojačana vojna prisutnost na ukrajinskoj granici

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Rusija je i dalje pojačano vojno prisutna na ukrajinskoj granici nakon povlačenja “manje od 10 posto” njezinih snaga u studenom kada je napetost između dviju zemalja dosegnula vrhunac, rekao je u nedjelju ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.

“Najveći dio je još tu. Manje od 10 posto snaga se povuklo”, rekao je Porošenko, odgovarajući na tiskovnoj konferenciji na upit AFP-a o ruskoj vojnoj nazočnosti na granici.

Nakon pomorskog sukoba s Moskvom na Crnome moru krajem studenog, Porošenko je optužio Rusiju da je drastično povećala svoje vojne snage na granici dviju zemalja i upozorio na prijetnju “totalnog rata”.

Nakon tog sukoba ukrajinske vlasti su uvele 30-dnevno izvanredno stanje u pograničnom i u obalnom području, što je najnovija epizoda u krizi između dva susjeda koja traje više od pet godina.

“Prijetnja invazije ruskih oružanih snaga na ukrajinski teritorij još postoji. I svakako se moramo pripremiti na nju”, rekao je u nedjelju Porošenko, dodajući da ne vjeruje u smirivanje stanja i ne vidi razloga za ukidanje izvanrednog stanja.

Rusija je 25. studenog vojnom silom zaustavila tri ukrajinska ratna broda blizu Krima i zarobila 24 mornara na tim brodovima, optuživši ih da su nezakonito ušli u njezine teritorijalne vode.

Ukrajinski pomorci, među kojima su trojica bila lakše ozlijeđena u tom izgredu, pritvorena su u Rusiji o očekivanju suđenja za nezakoniti prijelaz granice.

Početkom prosinca pojavili su se prvi znaci popuštanja napetosti pošto je Kijev objavio da je Rusija djelomično oslobodila pristup Azovskome moru.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Bruxelles: Tisuće prosvjednika protiv UN-ova sporazuma o migrantima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Tisuće ljudi okupile su se u nedjelju u Bruxellesu protiv UN-ova sporazuma o migrantima čiji je cilj potaknuti međunarodnu suradnju kada su migranti posrijedi.

Organizatori kažu da su protivnici sporazuma zasjenili okupljanje manje grupe onih koji su iskazivali potporu sporazumu.

U sklopu većeg prosvjeda, koje su organizirale desno orijentirane flamanske stranke u dijelu Bruxellesa nedaleko od institucija EU-a, okupilo se oko 5500 prosvjednika.

Protudemonstracije su okupile oko 1000 ljudi, a organizirale su ih lijevo orijentirane grupe i nevladine organizacije. One su održane u središtu glavnoga grada Belgije.

Prošlu subotu se najveća stranka koalicije belgijskoga premijera Charlesa Michela povukla upravo zbog spora oko potpisivanja sporazuma o migracijama. No on je kazao da će njegova vlada nastaviti djelovati kao manjinska.

Frankofoni liberal Michel je kazao da je “uzeo na znanje” informaciju o odlasku flamanske stranke N-VA iz koalicije četiriju stranaka formirane 2014. godine te da će izmijeniti sastav vlade. Ta je zadaća iznimno zamršena u dvojezičnoj Belgiji u kojoj se ministarska mjesta moraju ravnopravno raspodijeliti između frankofonih i političara koji govore nizozemski.

Belgiju već u svibnju čekaju izbori pa promatrači očekuju da neće doći do velikih promjena u izbornom kalendaru.

Desničarska N-VA, najveća stranka u parlamentu, objavila je da povlači svoje ministre iz koalicije nakon što je Michel u ponedjeljak odbio njihov zahtjev da se odustane od potpisivanja takozvanog Marakeškog sporazuma.

(Hina)

 

Belgijska vlada zbog spora oko Marakeškog sporazuma postala manjinska

 

 

 

Proširilo se nezadovoljstvo žutih prsluka: Prosvjedi i u Belgiji (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari